Antonia-Mirna Bäthmann
FOTO: Marko Vrdoljak, Hrvatska matica iseljenika
Profesorica Antonia-Mirna Bäthmann iz obitelji uglednih senjskih šumarskih poduzetnika Prpić već godinama gradi mostove ističući u Njemačkoj svoje bogato kulturno naslijeđe.
Povodom proslave 50 godina djelovanja Hrvatske katoličke misije na prostorima Gaggenau, Rastatt i Baden Baden, od 7. do 9. listopada 2022. održana je duhovna obnova u crkvi St. Josef u Gaggenauu, koju je predvodio don Damir Stojić, a glazbeno animirao bend „Božja pobjeda“. Pred velikim brojem vjernika don Damir progovorio je i naglasak stavio na […]
Nakon djetinjstva u Banja Luci i školovanja u Senju, na zagrebačkom je Filozofskom fakultetu studirala anglistiku, germanistiku i hrvatski jezik. Živjela je i u Liverpoolu, Pegnitzu, Braunschweigu, a još uvijek je aktivna kao najstarija predavačica hrvatskog i njemačkog jezika za strance na Pučkom sveučilištu u Münchenu. Profesorica Bäthmann među prvim je osobama koja je predavala na njemačkim školama, a da joj njemački nije bio materinski jezik.
Njezin djed Marko Prpić 20-ih godina prošlog stoljeća na području Borja (općina Teslić, današnja Republika Srpska, FBiH) osnovao je šumarsku tvrtku i pozvao svoje sinove, Antonijina oca Josipa i strica Krunoslava, pa je naša sugovornica svoje djetinjstvo provela u Banjoj Luci. Tamo su već bilo njezine dvije starije sestre…
Nakon Drugog svjetskog rata tata je za poslom otišao u drvnu industriju Belišće na rukovodeći položaj. Ja sam se školovala kod ujaka trgovca Milana Krmpotića u Senju jer sam majku, nažalost, izgubila rano, u predškolskoj dobi. Nakon dvije godine tata je zasnovao brak s Editom Mihalik, austrijsko-mađarskog podrijetla i dobila sam polubrata Damira. On od Domovinskog rata živi u Freiburgu. Sestre su već studirale u Zagrebu. Nada je studirala violinu, a Danica kemiju i biologiju. Ja sam upisala zagrebački Filozofski fakultet i to anglistiku, germanistiku i hrvatski jezik.
Zbog usavršavanja jezika jedan semestar boravili ste u engleskom Liverpoolu, a jedan u njemačkom Pegnitzu (blizu Bayreutha)…
Moja višestruko obrazovana pomajka znatno je usmjerila moje opredjeljenje u gimnazijskom i glazbenom obrazovanju. Njezinom zaslugom određen je moj studij germanistike i kasniji boravak u južnoj Njemačkoj, gdje sam i upoznala svoga budućega prvog supruga Klaus-Dietera Viebkea, rodom iz Kiela. Praksu iz engleskog jezika, gdje su me zvali Tony, obavila sam kao „au pair“ u imućnoj irskoj katoličkoj obitelji Crow, gdje bih rado bila i ostala da nisam bila zaručena. Vratila sam se u Zagreb da diplomiram, a tu smo se i vjenčali.
Operna diva Srebrenka Jurinac zapamćena je kao Kavalir s ružom ili Oktavijan 20. stoljeća. Mnogo je simbolike u tom epitetu jer su karijeru te velike i nezaboravne austrijsko-hrvatske sopranistice, uz niz njezinih sopranskih uloga ženstvenih likova, obilježile tri mezzosopranske uloge u hlačama. Rođena je 24. listopada 1921. godine. Otac Varaždinac Ljudevit, tijekom studija medicine u […]
Rodili ste dvojicu sinova, no Vaš suprug podržavao je da se zaposlite…
Njemačko razmišljanje podrazumijeva da školovana žena treba raditi. Položila sam stručni ispit za sudskog tumača i obavljala zahtjevne prevodilačke sudbene zadatke. Nakon završenoga filološkog studija u Njemačkoj, svoj radni vijek kao predavačica engleskog i njemačkog jezika te glazbenog odgoja i umjetnosti provela sam u četiri srednje škole u Braunschweigu. Njemačko školstvo vrlo je zahtjevno pa sam se često našla i u ulozi savjetnice za usmjeravanje učenika prema dometima i afinitetima.
Umirovljeni ste 2004. godine pa ste na poziv sina preselili sa sjevera u München?
U mirovinu sam otišla jer su moje sestre bolovale u Zagrebu i obje sam ih izgubila u nekoliko mjeseci. Moj sin Daniel studij ekonomije završio je u Zagrebu te se oženio liječnicom Hrvaticom, uspješnom internisticom. Velika je to bila promjena jer se Bavarci po mentalitetu znatno razlikuju od sjevernjaka. Ipak, našla sam životni smisao kao najstarija predavačica hrvatskog i njemačkog jezika za strance na Pučkom sveučilištu, gdje sam još uvijek aktivna u Bavarskoj.
Često dolazite u Hrvatsku maticu iseljenika?
Nakon što sam 2013. bila prisutna na otvorenju velebne izložbe o Ivanu Vučetiću u palači Ministarstva pravosuđa u Münchenu, odlučila sam više surađivati s Odsjekom iseljeničke baštine. Pratila sam mnoge promocije te posredovala pri organizaciji izložbe slikara Šime Vlahova 2014. u zgradi Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu. Želja mi je hrvatske umjetnike predstavljati njemačkoj javnosti i publici.
Malkica Dugeč iz Stuttgarta najplodnija je suvremena hrvatska pjesnikinja u Njemačkoj, gdje je dobila azil nakon sloma Hrvatskog proljeća prije pedeset godina. Objavila je tridesetak knjiga pjesama i jednu knjigu proze. Malkica Dugeč spada po mnogočemu u književnike – fenomene. Rođena je 1936., što znači da je dobrano zagazila u treću životnu dob, ali i […]
Što biste poručili našim čitateljima?
Iz vlastitog iskustva iskusila sam svu gorčinu njemačkog pravosudnog sustava pa bih savjetovala da se nikada ne razvode, bez obzira na razloge. Dogodilo se da su pravosudna tijela razdvojila moje sinove Arna i Daniela, što je obilježilo naš odnos za cijeli život.
Ljerka Galic, Hrvatska matica iseljenika
