Velika priča o najstarijoj hrvatskoj župi u Americi: Mi smo dio šire kulture u kojoj mnogi tradicionalni elementi više ne prevladavaju

Zanimljiva je povijest danas najstarije “živuće” hrvatske crkve na tlu Sjeverne Amerike, poznate župe sv. Nikole u Millvaleu u Pennsylvaniji, gdje je sve počelo još krajem 19. stoljeća. U 124 godine postojanja, Hrvati smješteni u Pittsburghu i šire prošli su kroz svakakve poteškoće kako bi njihova župa i danas ponosno stajala i predstavljala hrvatski narod […]

Ova velebna crkva koja gleda na istoimeni most bila je više od stoljeća dom i sjedište naše dijaspore, no jedna je od brojnih koja je tužno dočekala svoj kraj. Kako je izgledao njen početak još te davne 1904. godine?

Naime, Hrvati još su koncem 19. stoljeća dolazili u Sjedinjene Američke Države, mahom tražeći poslove u rudnicima i tvornicama Pennsylvanije kako bi prehranili svoje obitelji. Kako je vrijeme odmicalo, tako su Hrvati postajali sve brojniji, pa je i potreba za očuvanjem hrvatske tradicije na njima tada nepoznatom tlu bila proporcionalno sve veća.

Nije dugo trebalo dočekati ideju o osnivanju hrvatske župe u Rankinu, koja je bila pretvorena u djelo već 1902. godine. Hrvati su se, kao i oni u brojim drugim župama, odmah prionuli poslu – u svega dvije godine kupljeno je zemljište i izgrađena crkva Pohoda Blažene Djevice Marije koja je donijela veliku radost vjernicima tog mjesta. Ona je uspješno djelovala desetljećima, a nju se i ulagalo, nadograđivalo i obnavljalo u čak pet navrata, zaključno s 1974. Ova crkva desetljećima je bila više od samog mjesta za molitvu – bila je kao i druge hrvatske crkve u inozemstvu mjesto očuvanja tradicije i zajedništva Hrvata.

Prema nekim procjenama, početkom 20. stoljeća u i oko Pittsburgha živjelo je čak 200 tisuća Hrvata, pa je i ostavljanje njihovog traga bilo neizbježno. U samom Rankinu smatrali su se i do kraja istog stoljeća možda i najvećom i najbolje organiziranom zajednicom tog područja, i to dobrim dijelom zbog Hrvatske bratske zajednice i mladih tamburaša koji desetljećima hrvatsku kulturu čine živom.

Pronašli smo u arhivu Hrvatskog etničkog instituta što je svojim vjernicima u Chicagu pisao hrvatski svećenik 1930-ih i 1940-ih

Fra Franjo Čuturić, hercegovački franjevac i član Hrvatske franjevačkog Komisarijata Svete Obitelji u Sjevernoj Americi (danas Kustodija), jedan je od prvih hrvatskih franjevaca misionara za naše iseljenike u Sjedinjenim Američkim Državama. U svojih 35 godina svećeničkog djelovanja među brojnim hrvatskim kolonijama diljem Amerike, fra Franjo Čuturić je ostavio neizbrisivi trag u životu brojnih pojedinaca i […]

Međutim, niti ta najveća zajednica nije bila imuna na drastičan pad broja vjernika s kojima se Katolička Crkva počela suočavati što se više približavalo novo stoljeće. Župa Pohoda Blažene Djevice Marije tako je spojena s još dvije, St. Anselm i St. Barbabas u novu, župu Riječi Božje, no sama crkva je i dalje nastavila služiti novoj župi. Ipak, kako je broj župljana drastično počeo padati, s njime je padao i broj župnika koji su mogli nesmetano obavljati svoje dužnosti.

Još se dva desetljeća i ova nova župa borila s problemima, da bi 2011. bila donesena odluka da se svete mise u prostorima crkve iznad mosta u Rankinu više neće održavati redovno. U rujnu te godine tako je održana i posljednja misa, što je slomilo srca Hrvata koji su je pohodili godinama, pa i desetljećima. Te posljednje mise crkvom su odzvanjali tradicionalni hrvatski instrumenti poput bugarije, brača i bisernice, a posljednji puta u toj se te nedjelje i zapjevalo na hrvatskom jeziku.

“Ovdje sam primila sve svoje sakramente. Ovdje sam se udala i proslavila 50 godina svog braka. Tužno je to i razočaravajuće”, govorila je tada još Dorothy Culig Suric za Pittsburgh Post Gazzette, jedna od vjernica koja je bila na posljednjoj misi župe.

U crkvi su se još nastavile održavati povremene ceremonije, no njezin konačni kraj stigao je 30. lipnja 2014. kada je donesena odluka da se službeno zatvori. Međutim, iako se možda i strahovalo da bi ova crkva mogla doživjeti još veću tragediju od zatvaranja – potpuno rušenje i uništenje svih dragocjenih predmeta o kojima su Hrvatima desetljećima brinuli – to se nije dogodilo.

Nekoliko godina nakon odjeknula je vijest kako je zemljište i crkvu kupila jedna obitelj koja je odlučila tamo otvoriti – vinski bar. Mary’s Vine tako je 2019. dao novu vizuru prostorijama stoljetne crkve koju su gradili Hrvati, a djeluje i danas.

‘U Chicagu smo blagoslovljeni predivnim fratrima, a mladi naše zajednice jedna su složna ekipa’

Chicago, treći po veličini grad u cijelom SAD-u, dom je prema nekim procjenama oko 150 tisuća stanovnika koji su Hrvati ili hrvatskog podrijetla, čineći pet posto ukupnog stanovništva. Ovaj vjetroviti grad na jezeru Michigan zato je i dom nekoliko hrvatskih župa koje osnažuju hrvatsku tradiciju… “U Chicagu smo doista blagoslovljeni predivnim fratrima koji dišu sa […]

Vlasnici su tijekom otvaranja poručili kako žele zadržati izvorne orgulje i zbor pa posjetitelji mogu u prostorijama bivše crkve i dalje osjetiti taj dašak hrvatske kulture.

urednik projekta: Ivan Ril