Plenković s Hrvatima u Kanadi: Dobrodošli ste vi koji se kanite vratiti u Lijepu Našu

Tijekom posjeta Kanadi premijer Andrej Plenković susreo se s hrvatskim svećenicima iz šireg područja Toronta u Hrvatskom franjevačkom središtu “Kraljice Mira” u Norvalu, kao i s mnogobrojnim predstavnicima hrvatske zajednice u Hamiltonu. U obraćanju prisutnima u Hrvatskom sportskom i društvenom centru Hamilton, predsjednik Vlade zahvalio je na dolasku Hrvatima iz kanadskih provincija, kao i onima […]

Ceremonija otvaranja programa započela je himnom Republike Hrvatske i minutom šutnje za sve preminule hrvatske državljane, hrvatske branitelje, žrtve Domovinskog rata, žrtve Vukovara i za sve one koji su živote položili za slobodu Hrvatske.

Pozdravne govore uputili su: dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Programskog odbora Hrvatskog iseljeničkog kongresa, preč. Zvonimir Martinović, župnik i dekan Vukovarskog dekanata, Ivana Rora, zamjenica ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, doc. dr. sc. Željko Sudarić, rektor Veleučilišta Lavoslava Ružičke, Marijan Pavliček, gradonačelnik Vukovara, Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Marijan Pavliček, župan Vukovarsko-srijemske županije, Dario Vretenar, akademik i glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Ivana Perkušić, izaslanica ministra demografije i useljeništva

Dr. sc. Sopta je istaknuo kako je Vukovar grad koji označava voljeni hrvatski nacionalni identitet i koji povezuje sve Hrvate bez obzira na ideološke razlike među njima. Dodao je da dolaskom ovdje žele iskazati počast i znak zahvalnosti svima onima koji su dali svoje živote kako bi taj grad bio slobodan i kako bi doživjeli demokratsku Hrvatske.

Gradonačelnik Pavliček pozdravio je sve prisutne uime Grada Vukovara podsjetivši na važnost toga grada u hrvatskoj povijesti. Naglasio je da je bitno imati veze s hrvatskim iseljeništvom. Također je rekao da je u posljednjoj nastavnoj godini bilo 32 povratničke djece u Vukovar.

Akademik Vretenar pozdravio je sve prisutne uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Istaknuo je između ostaloga da Akademija spaja domovinsku i iseljenu Hrvatsku, napomenuvši da su tek u novije vrijeme shvatili koliki potencijal za Hrvatsku predstavljaju hrvatski znanstvenici i umjetnici koji djeluju na najprestižnijim svjetskim sveučilištima, institutima i kulturnim institucijama. Među 107 današnjih dopisnih članova Hrvatske akademije, više od polovice su Hrvati ili hrvatskog porijekla koji žive u inozemstvu. Oko 50 sada pokojnih hrvatskih iseljenika bilo je među Akademijinim članovima.

Chicago: Održan prvi turnir u čast fra Pavlu Maslaću

Dan državnosti Republike Hrvatske proslavljen je svečano u Hrvatskoj župi sv. Jeronima prvim godišnjim turnirom u uličnoj košarci. Događaj je održan u subotu u spomen na pokojnog fra Pavlu Maslaća, zauzetog radnika na njivi Gospodnjoj među hrvatskim iseljenicima u SAD-u, čovjeka koji je svoj život, između ostalog, posvetio i ostvarenju sna o slobodnoj Hrvatskoj i […]

Glazbeno-narativnu točku „Priča o Vukovarcu“ izvela je akademkinja prof. dr. sc. prim. Mirna Šitum uz glazbenu pratnju prof. dr. sc. Nikše Sviličića. Voditeljica je bila prof. dr. sc. Josipa Forjan.

Uslijedila su brojna predavanja, a vlč. dr. sc. Tomislav Markić govorio je o temi „Izazovi pastoralnog služenja hrvatskim iseljenicima“…

Istaknuo je kako trenutačno u svijetu danas djeluje ukupno 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara u kojima je aktivan 181 svećenik…

„Unatoč željama nekih naših iseljeničkih zajednica više nismo ili uskoro nećemo biti u stanju providjeti nove dušobrižnike za sve misije i župe. Negdje su te zajednice dosegle granicu financijske i druge održivosti, a sve se više u Crkvi u Hrvata osjeća i manjak duhovnih zvanja što dakako ima za posljedicu i sve teže pronalaženje novih prikladnih svećenika za rad s našim iseljenicima“, napomenuo je, dodavši da se ove godine traži čak deset novih svećenika koji bi služili u hrvatskim misijama.

Uz to izdvojio je i sve veću zahtjevnost mjesne Crkve koja postavlja uvjete poput onih u Njemačkoj gdje se od svećenika traži znanje njemačkog jezika na visokom razinama.

Vlč. Markić je naveo i nedovoljan broj duhovnih zvanja iz hrvatske dijaspore. Dodao je i kulturalne izazove u kojima je jedan od njih najprije očuvanje vjerskog, a zatim i nacionalnog identiteta iseljenika. Istaknuo je i znatan porast krštenja odraslih. Na kraju je spomenuo i javljanje sve većeg broja onih koji se vraćaju u domovinu.

Zaključno je spomenuo da će još dugo vremena „postojati potreba i želja za organiziranim pastoralnim služenjem hrvatskim iseljenicima te kako će se pastoralna skrb s vremenom koncentrirati na veća središta i gradove te se „u nekom duljem periodu pastoralna skrb zacijelo neće moći pružiti u tako gustoj mreži hrvatskih katoličkih misija i zajednica…

Osam desetljeća dušobrižništva u Gornjoj Austriji

Hrvatska katolička misija u Gornjoj Austriji sa sjedištem u Linzu proslavila je u nedjelju 80. obljetnicu dušobrižništva u tome kraju. Misno slavlje u katedrali predvodio je vikar mjesne biskupije preč. dr. Slawomir Dadas, u suslavlju s fra Vjekoslavom Lazićem, voditeljem Hrvatske katoličke misije u Gornjoj Austriji i naddušobrižnikom za Hrvate i hrvatske katoličke misije u […]

„Naše će misije imati budućnost, ako će biti i ostati škole molitve koje će služiti povjerenim im dušama. Imat će budućnost i ako budu sposobne iznjedriti vlastita nova duhovna zvanja“, poručio je među ostalim vlč. Markić.

Dodijeljeno 2000 stipendija Hrvatima izvan RH. Evo rang-liste…

Pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske za akademsku godinu 2025./2026. dodjeljuje se 2000 stipendija, od čega 300 stipendija za studij u Republici Hrvatskoj (200 stipendija za pripadnike hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, 60 stipendija za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i 40 stipendija za pripadnike hrvatskog iseljeništva), 1500 stipendija za studij u Bosni i Hercegovini, […]

Sjednicu je otvorio nadbiskup Vukšić pozdravnim govorom u kojem je istaknuo da se sjednica održava povodom četiri velike obljetnice: 60 godina Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te 100 godina Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji u Sjedinjenim Državama i Kanadi.

Nadbiskup Vukšić naglasio je da je dušobrižništvo za iseljene hrvatske katolike počelo mnogo prije spomenutih godina te se odvijalo na razne načine…

„Započelo je progonima i izbjeglištvom u davnim stoljećima, kada su se s našim sunarodnjacima i njihovi svećenici našli u izbjegličkim povorkama i dospjeli u dijelove Austrije, Mađarske i Rumunjske te tamo organizirali dušobrižništvo koje traje sve do danas na hrvatskom jeziku i od početka je integrirano u mjesne biskupije, koje čuvaju stoljetnu višejezičnu tradiciju svojih biskupijskih zajednica“, rekao je nadbiskup.

„Svaka obljetnica poziva na propitivanje dosadašnje učinkovitosti i plodova. Ohrabruje potrebu da se nastavi u dobru, ali i da se popravlja ono što treba biti bolje. U tom smislu, čini se da bi od velike koristi bilo, ako bi službena državna predstavništva bolje radila svoj posao, posebice na prosvjetnoj i kulturnoj razini, kako bi crkvene zajednice i njihovi dušobrižnici više bile pastoralne zajednice i u stanju, više negoli dosada, same sebi osigurati veći dio svećeničkih i redovničkih zvanja“, poručio je nadbiskup Vukšić.

Pozdravni govor uputio je i Dražen Kutleša, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zagrebački nadbiskup koji je istaknuo da su „današnji jubileji svjedočanstvo žive vjere, postojanosti i ljubavi hrvatskoga čovjeka koji je u iseljeništvu, oslonjen na svoje pastire, znao očuvati zajedništvo s Crkvom i zavičajem“…

„Iseljenički valovi hrvatskoga naroda nakon Drugoga svjetskog rata, kao i ekonomske migracije 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća, tražile su organiziranu pastoralnu skrb za Hrvate izvan domovine, točnije tijelo koje bi koordiniralo, promicalo i skrbilo za njihovu duhovnu dobrobit. No, prije svake strukture postojala je blizina pastira“, naglasio je nadbiskup Kutleša.

Objavljen javni poziv za financiranje prijevoda inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u 2026. godini

Ministarstvo demografije i useljeništva objavilo je javni poziv za financiranje troškova prijevoda inozemnih visokoškolskih kvalifikacija na hrvatski jezik za hrvatske iseljenike, njihove potomke i članove obitelji u 2026. godini. Riječ je o pilot-projektu čiji je cilj olakšati administrativnu i profesionalnu integraciju osoba koje su visokoškolsko obrazovanje stekle u inozemstvu i izravno doprinosi poticanju povratka i […]

„Mnoge suvremene veze između Republike Hrvatske i dijaspore rodile su se upravo iz susreta u crkvenom okružju. (…) Prema svetopisamskom iskustvu, iseljeništvo nije samo rana, nego i poslanje. Naši iseljenici nosili su vjeru, radinost i kulturu među narode svijeta svjedočeći da se i daleko od domovine može svjedočiti Kristova ljubav. Hrvatska inozemna pastva samo je tehnički naziv za cijelu mrežu odnosa, skrbi, inicijativa, potpore, domišljatosti, suosjećanja, svega po čemu se u tuđini mogla očuvati i svjedočiti vjera u kojoj je naš čovjek stasao“, dodao je nadbiskup…

Pozdravnu riječ uputili su i crkveni predstavnici iz Njemačke i Austrije: nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo zajednica drugih materinskih jezika i obreda Njemačke biskupske konferencije dr. Lukas Schreiber, nacionalni ravnatelj iz Austrije dr. Alexander Kraljic, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, ministar demografije i useljeništva Republike Hrvatske Ivan Šipić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić te predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač.

Uslijedila su izlaganja nacionalnog ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. sc. Tomislava Markića, delegata hrvatske inozemne pastve za Njemačku fra Petra Klapeža, delegata hrvatske inozemne pastve za Austriju fra Vjekoslava Lazića te kustosa Kustodije Svete Obitelji i delegata hrvatske inozemne pastve za SAD i Kanadu fra Nikole Pašalića.

Vlč. Markić je u izlaganju o 60. obljetnici Ravnateljstva rekao da za datum ustanovljenja Ravnateljstva uzimaju datum imenovanja njegova prvog ravnatelja vlč. Vladimira Vincea…

„To se zbilo 25. lipnja 1966. u Rimu. Naime, Sveta konzistorijalna kongregacija je u sklopu ponovne uspostave diplomatskih odnosa Svete Stolice s ondašnjom Jugoslavijom i potpisivanja Protokola imenovala ovoga hrvatskog emigrantskog svećenika, člana Opus Dei, ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Dogodilo se to i u vremenu kada se pojačano počela pojavljivati, osobito u Njemačkoj, nova hrvatska radnička emigracija koja je vremenom svojom brojnošću znatno nadjačala dotad prevladavajuću političku emigraciju. Vlč. Vince uspio se u hrvatskom iseljeništvu nametnuti kao autoritet unatoč osporavanjima politički tvrdih emigrantskih krugova te je u kratkom periodu svoga djelovanja obišao i učvrstio hrvatsku dušobrižničku mrežu u Europi, osobito u Njemačkoj i Švedskoj te je s istom namjerom koncem 1967. i početkom 1968. boravio u Sjevernoj i Južnoj Americi u posjetu hrvatskim zajednicama“, istaknuo je.

Nakon zrakoplovne nesreće u kojoj je 1969. godine preminuo vlč. Vince, biskupi na tu službu predlažu, a Kongregacija za biskupe imenuje, župnika Župe sv. Blaža iz Zagreba Vladimira Stankovića. Među ostalim, vlč. Markić istaknuo je i povijesni kontekst u kojem je djelovao mons. Stanković…

„Početak njegove službe još je ulazio u period toplijih odnosa između Svete Stolice i tadašnje Jugoslavije nakon potpisivanja Protokola i obnove diplomatskih odnosa. Međutim, položaj Crkve u tadašnjoj državnoj tvorevini ponovno je pogoršan gašenjem Hrvatskog proljeća 1972.“, napomenuo je.

„U tom je kontekstu valjalo pomirbeno djelovati i u mnogim hrvatskim katoličkim zajednicama, misijama i župama u iseljeništvu, u kojima je bio jak utjecaj hrvatske političke emigracije, a koje su teško prihvaćale svećenike ‘pasošare’, kako su zvali one koji su imali regularne jugoslavenske putovnice. U njima su vidjeli potencijalne suradnike komunističkoga režima te su ih vrlo teško prihvaćali. Stanković je u inozemnu pastvu mogao pak slati samo takve svećenike te je, u granicama mogućega, mnogo truda uložio u kadroviranje tražeći svećenike koji se odlikuju moralnim životom, nezainteresiranošću za dnevnu politiku i revnošću za duše“, dodao je vlč. Markić.

Predstavljena službena zastava 1. Iseljeničkih igara zajedništva

Američko-hrvatski kongres uz gotovo 70 partnerskih organizacija iz Hrvatske i svijeta predstavio je službenu zastavu 1. Iseljeničkih igara zajedništva koje će se od 16. do 20. srpnja ove godine održati u Splitu i Braču. Službena zastava u Sjevernoj Americi predstavljena je pred prepunom dvoranom na svečanom poslovnom događanju Dalmatinsko-američkog kluba u San Pedru na poluotoku […]

„Prva dva desetljeća Stankovićeve službe bile su obilježene i mnogim Udbinim napadima i atentatima na hrvatske političke emigrante, kao i stalnom prismotrom i pritiskom naših pastoralnih djelatnika i istaknutijih vjernika, što je imalo snažan odjek u našim misijama. Posljednje je pak desetljeće Stankovićeva upravljanja inozemnom pastvom obilježeno nastojanjima i podupiranju hrvatske samostalnosti i državnosti, a vrijeme Domovinskoga rata obilježeno je nebrojenim humanitarnim incijativama iz iseljeništva u koje je Ravnateljstvo bilo uključeno kako bi se učinkovito pomoglo žrtvama rata, osobito izbjeglicama i prognanicima“, ustvrdio je.

Vlč. Markić rekao je da u svijetu danas djeluje 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara. U Europi su tri u Sloveniji, osam u Austriji, 95 u Njemačkoj, 12 u Švicarskoj, tri u Francuskoj, četiri u Švedskoj te po jedna u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Danskoj i Norveškoj. Izvan Europe ih je: u Kanadi 16, u Sjedinjenim Američkim Državama 15, u Australiji 13 te po jedna u Peruu, Argentini, Južnoafričkoj Republici i Novome Zelandu.

Fra Petar Klapež održao je izlaganje o 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj…

„Ove godine navršava se 80 godina otkako je Njemačka biskupska konferencija 1946. imenovala don Andriju Kordića, svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, dušobrižnikom hrvatskih katolika koji su se tada nalazili na području njemačkih biskupija. Već se imenovanje, smatra početkom suvremene dušobrižničke skrbi za sve hrvatske katolike na području Savezne Republike Njemačke“, rekao je.

Fra Petar je naglasio da je Njemačka biskupska konferencija objavila smjernice za dušobrižništvo na drugim jezicima i obredima: „Tim smjernicama njemački biskupi žele prije svega sve migrante katolike u Njemačkoj privući u središte crkvenoga života svojih biskupija.“

„Nadbiskupi i biskupi svjesni su da Hrvati katolici kao misija i zajednica u Njemačkoj daju snažniji pečat mjesnoj Crkvi u njihovim biskupijama i nadbiskupijama. Hrvatske zajednice u Njemačkoj vrlo su žive“, spomenuo je fra Petar…

„Hrvati imaju vrlo važnu ulogu jer smo velika skupina. Treća smo po veličini katolička migrantska skupina u Njemačkoj i vrlo vitalna skupina s velikim udjelom u bogoslužju i tradicionalnom pobožnošću te bi bilo šteta kad bi bili na rubu Crkve u Njemačkoj. Njemačka biskupska konferencija želi Hrvate privući u središte Crkve u svojim biskupijama“, dodao je.

Fra Vjekoslav Lazić je u govoru o 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Austriji naglasio da novi val izbjeglica iz Bosne i Hercegovine odlikuje velika odanost Katoličkoj Crkvi i tradicionalnim vrijednostima: „Pastoralna skrb morala je voditi računa i o činjenici da su Hrvati u Bosni i Hercegovini često u vlastitoj domovini živjeli kao dijaspora, izmiješani s muslimanskim i pravoslavnim stanovništvom. Usto su u Austriji zatekli sekularizirano društvo. Sve je to trebalo pomiriti strpljivim i ustrajnim pastoralnim radom kojem težište postaje vjeronauk za djecu, rad sa mladima, tečajevi za brak i različita hodočašća“.

Ovaj mjesec bit će objavljen Javni natječaj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u travnju planira objavu Javnog natječaja za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama zbog ostvarenja financijske potpore za 2026. godinu. Javni natječaj će, zajedno s pripadajućom dokumentacijom, biti dostupan na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda i nadležnih veleposlanstava Republike Hrvatske. I ove godine […]

Fra Vjekoslav je posebno izdvojio hodočašće u Bleiburg: „To je hodočašće svih misija u Austriji koje se nastavlja na staru obvezu Hrvata u dijaspori – čuvati uspomenu na nacionalnu tragediju koja se nad hrvatski narod nadvila 1945., a Hrvati u domovini je tijekom jugoslavenskog režima nisu smjeli komemorirati“.

„U kontekstu nestalnosti globalnoga svijeta ni hrvatsko dušobrižništvo nije lišeno pitanja što nosi budućnost. Državni i nacionalni okvir postignut Domovinskim ratom za Republiku Hrvatsku devedesetih godina, nažalost, nije doveo do znatnog povratka iseljeništva u domovinu. Štoviše, slaba ekonomska situacija mnoge je natjerala da ponovno traže život pod tuđim suncem. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, iseljavanje je dramatično ubrzano. S druge strane, procesi integracije i asimilacije u zemljama koje su primile Hrvate polako, ali sigurno, ubiru svoje plodove i misije im se teško mogu oduprijeti. Pa ipak, hrvatsko dušobrižništvo uvijek je znalo naći načina odigrati svoju veliku ulogu u spasenju duša, očuvanju hrvatskog jezika i običaja te njegovanju povezanosti s domovinom. Vjerujemo da će znati to činiti i u budućnosti“, zaključio je fra Vjekoslav.

Posljednje izlaganje pod nazivom „Hrvatska franjevačka kustodija Svete Obitelji za Sjedinjene Američke Države i Kanadu (1926. – 2026.)“ održao je fra Nikola Pašalić…

„Hrvatski franjevci iz svih sadašnjih provincija našega hrvatskog naroda bili su nositelji dušobrižništva, čuvari identiteta, pokretači kulturnih ustanova, izdavači, učitelji i društveni organizatori hrvatske dijaspore na ovom velikom i dalekom kontinentu“, istaknuo je uvodno.

„Komesarijat je nakon 40 godina narastao u Hrvatsku franjevačku kustodiju koja danas djeluje u više saveznih država SAD-a i kanadskih pokrajina, u 11 župa, misija, centara i u jednom samostanu“, ustvrdio je.

Predavač je naglasio da nakon Drugoga svjetskog rata franjevačka prisutnost doživljava snažan razvoj: „Broj župa raste, posebno u Kanadi, broj braće se stabilizira, a aktivnost se širi i na područja izdavaštva, društvenih organizaciji, kulturnog života, školskog vjeronauka i identitetskog rada“.

„Franjevački red donio je odluku da se svi „komesarijati“ dignu na razinu „kustodija“, bilo neovisnih ili ovisnih. Zbog toga Komesarijat biva uzdignut u Hrvatsku franjevačku kustodiju Svete Obitelji za SAD i Kanadu 1969. Prvi kustod bio je fra Vjekoslav Bambir, sa sjedištem u Chicagu, u samostanu sv. Ante Padovanskog“, istaknuo je fra Nikola, dodavši: „Kustodija je i danas živa poveznica između hrvatskog naroda u iseljeništvu i Crkve u domovini te jamac da će hrvatska duhovna i kulturna baština u Sjevernoj Americi ostati prisutna za godine mnoge“.

Naglasio je i suvremene izazove s kojima se Kustodija suočava: „Današnje vrijeme obilježeno je sve manjim brojem svećenika, asimilacijom mladih naraštaja, digitalnom transformacijom, pluralizmom i sekularizacijom i novim migracijskim tokovima. Sve ovo stavlja na braću koja sada rade nove izazove, nove putove evangelizacije te pronalaska najboljeg načina da se dođe do svih onih koji žele čuti Radosnu vijest Evanđelja“.

Vlada RH prihvatila Program potpore razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini

Na jučerašnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske prihvaćen je Program potpore razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2026. do 2028. godine. Program je donesen u skladu sa Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Lijepe Naše te potvrđuje trajnu opredijeljenost Republike Hrvatske pružanju skrbi i zaštite Hrvatima izvan domovine, kao i […]

Sjednicom je moderirala tajnica Dušobrižništva za Hrvate u Frankfurtu Ella Bojčetić. Glazbeni dio programa izveli su Pučki pivači KBF-a.

‘Život daleko od Paragvaja pokazao mi je da za ljubav prema obitelji ne postoji udaljenost!’

Kao dijete sate je provela pred računalom u svom domu u Asunciónu, glavnom gradu Paragvaja, kako bi gledala ulice njoj tada daleke Makarske u Hrvatskoj. Kako su one izgledale, kako su se ljudi ponašali i kako je život tekao u Lijepoj Našoj, zemlji iz koje njeni korijeni dolaze? Mariana Glavinich 2018. godine odlučila je u […]

Poveznica s domovinom i crkvena priznanja

Proslava je dobila na težini povijesnim dolaskom visoke delegacije iz Hrvatske. Prvi put na južnoameričkom tlu, zajednicu je posjetio vlč. dr. Tomislav Markić, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, u pratnji fra Nikole Pašalića, OFM, kustosa hrvatske franjevačke kustodije “Svete Obitelji” u Sjevernoj Americi i delegata Hrvatske inozemne pastve za Sjevernu Ameriku. Gosti, predvođeni domaćinima, započeli su svoj pohod susretom s crkvenim vlastima Lime, čija je kruna bio posjet uzoritom kardinalu i nadbiskupu Lime, mons. dr. Carlosu Castillu Mattasogliu. Ovaj susret potvrdio je čvrste, bratske veze između Katoličke Crkve u Peruu i skrbi za hrvatske iseljenike, naglašavajući neprocjenjivu ulogu hrvatskih svećenika i misionara u ovoj zemlji.

Visoka odličja u Kongresu Perua: priznanje karitativnom i duhovnom doprinosu

Istog dana uslijedio je dirljiv trenutak državnog priznanja u Kongresu Republike Peru. U veličanstvenoj dvorani “Miguel Grau”, pod pokroviteljstvom zastupnice Adriane Tudele, predsjednice Lige hrvatsko-peruanskog prijateljstva, iskazana je posebna zahvala Republici Hrvatskoj na prijateljskim odnosima, te posebna zahvala Hrvatskom pastoralnom vikarijatu u Limi kao i delegaturi hrvatske inozemne pastve za Južnu Ameriku. Hrvatski pastoralni vikarijat u Peruu i njegovi neumorni djelatnici – mons. Drago Balvanović, pastoralni vikar, i vlč. Marko Jukić, župnik i delegat za Južnu Ameriku – odlikovani su “Medaljom časti” za poseban doprinos razvoju društvenog, karitativnog i duhovnog života u Peruu.

Priznanja su uručena i gostima, vlč. Markiću i fra Nikoli, za ključnu podršku radu Vikarijata tijekom minulih godina, kao i hrvatskim udrugama “Dubrovnik” i “Jadran”. Kongreskinja Tudela nadahnuto je govorila o sličnosti hrvatskog i peruanskog naroda u borbi za slobodu i ključnoj ulozi katoličke vjere u oblikovanju povijesti oba naroda. Mons. Balvanović i vlč. Jukić u emotivnom su obraćanju podsjetili sve prisutne na snagu hrvatskog identiteta i ustrajnu nadu koju pronose svećenici kao glasnici nade, vjere i ljubavi o narodu kojem su poslani.

Kamenje iz domovine: blagoslov kipa BDM – Kraljice Mira i kulturna razmjena

Duhovna dubina proslave dosegnula je vrhunac 13. prosinca blagoslovom novoizgrađenih simbola. Vlč. dr. Tomislav Markić blagoslovio je Kip Kraljice Mira – Kraljice Hrvata u istoimenom parku, uz novo blagoslovljenu sliku Gospe Gvadalupske koja se nalazi na ulazu u teritorij hrvatske župe u Limi. Kip Kraljice Mira stoji na jedinstvenom postolju, izgrađenom od kamenja koje su iseljenici donosili iz domovine, iz različitih krajeva, a posebno iz Međugorja, simbolizirajući neraskidivu duhovnu i materijalnu povezanost s domovinom. Gradonačelnik San Borje gospodin Marco Álvarez izrazio je zahvalnost Hrvatima na doprinosu općini, ali i peruanskom društvu. Obred blagoslova pratio je bogat kulturni program, uključujući tradicionalne peruanske plesove (marinera), ali i pjesme s tradicionalnim instrumentima Latinske Amerike što je oduševilo sve prisutne i naglasilo sjedinjenje kultura u čast Blažene Djevice Marije.

Vrhunac: Sveta misa za domovinu

Središnji događaj slavlja bila je sveta misa za domovinu Hrvatsku i Peru, održana 14. prosinca. Euharistiju je predvodio vlč. dr. Tomislav Markić, uz koncelebraciju mons. Balvanovića, fra Nikole i vlč. Jukića. Molitva, izražena na hrvatskom jeziku i popraćena radosnim pjevanjem, bila je zahvala za primljene blagoslove i prošnja za zagovor hrvatskih i peruanskih svetaca. Posebno je istaknuta duhovna baština: relikvije Svetog Leopolda Mandića (na sporednom oltaru) i blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koje su ugrađene u glavni oltar i služe kao trajni podsjetnik zajednici na obvezu rasta u vjeri, nadi i ljubavi. U snažnoj propovijedi, izrečenoj na španjolskom jeziku, vlč. Markić je ohrabrio Hrvate u očuvanju svojeg identiteta, naglašavajući važnost adventa kao vremena duhovnog rasta, ali i rada za dobrobit svih zajednica u Peruu i cijelom iseljeništvu. Nakon mise uslijedilo je dirljivo i radosno druženje s hrvatskom zajednicom koje je potrajalo do predvečerja, utvrđujući naše zajedništvo.

Nastavak pastoralnog pohoda u Argentini

Po završetku proslave u Peruu, vlč. Tomislav Markić i vlč. Marko Jukić, delegat za Južnu Ameriku, otputovali su u Argentinu. U programu je posjeta misiji u Buenos Airesu i susret s hrvatskim iseljenicima te fra Josom Peranićem, voditeljem misije. Također je u programu posjet Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Argentini, čime je potvrđena stalna i aktivna briga Crkve i Domovine za Hrvate diljem svijeta.

Čovjek u životu s dva usmjerenja

Dok sam pisao nedavni prilog o Anti Kadiću, sveučilišnom profesoru u Americi, bio sam naklon u istom tekstu ponešto reći i o Antinu rođaku Branku Kadiću. Ipak, odlučio sam ih razdvojiti. Obojica su dala, svaki na svoj način, velik obol u kulturnom radu među Hrvatima u iseljeništvu. Ne samo da su im životni putovi bili […]

Ovo trodnevno slavlje u Limi, te posjet Argentini, uz snažnu potporu Crkve i domovine, postalo je nezaboravan simbol jedinstva, povijesnog ponosa i neugasive vitalnosti hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi.

vlč. Marko Jukić

Hod dug 42 godine: Europa je na neki način prazna zato što smatra da žrtva i križ više nemaju smisla

U subotu 7. listopada, na svetkovinu Kraljice svete Krunice, Hrvati iz katoličkih misija iz pokrajine Nordrhein-Westfalen već 42. put su hodočastili Majci Božjoj Tješiteljici žalosnih u Kevelaer. Program hodočašća hrvatskih vjernika započeo je prilikom za svetu ispovijed, a zatim je nastavljen pobožnošću križnog puta koji je predmolio fra Ivica Režić, voditelj Hrvatske katoličke misije Köln. […]

Središnje misno slavlje predvodio je preč. dr. Tomislav Markić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, u koncelebraciji s desetak svećenika iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica.

Hodočašće je započelo mogućnošću za sakrament ispovijedi kojem je pristupio veliki broj vjernika. Nastavilo se pobožnošću križnoga puta koji je predvodio fra Nikola Kozina, dušobrižnik u HKM-u Münster. Središnji događaj 44. hodočašća hrvatskih vjernika u Kevelaer bilo je svečano misno slavlje u ispunjenoj bazilici svetišta.

Na početku je okupljene hodočasnike, koji su sa svojim svećenicima došli iz misija Aachen, Dortmund, Duisburg – Mülheim, Düsseldorf, Essen, Hagen, Moers, Münster, Krefeld, Köln, Wuppertal, ali i iz Belgije i Nizozemske, pozdravio fra Josip Filipović, voditelj HKM-a Moers…

„Naše hodočašće nije samo tradicija, već put vjere, put zajedništva, put obnove… Ovdje, daleko od domovine, ali blizu srca naše nebeske Majke, ponovno pronalazimo identitet – kao vjernici, kao Hrvati, kao djeca Božja”, istaknuo je fra Josip.

Hrvatska katolička misija Moers zahvalna za tri dana korizmene duhovne obnove

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Moers protekli vikend organizirana je korizmena duhovna obnova koju je predvodio fra Damir Pavić, tajnik Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Duhovna obnova započela je u petak u crkvi sv. Martina u Repelenu molitvom svete krunice, kada su vjernici imali mogućnost za sakrament svete ispovijedi. Prije svete mise dobrodošlicu predvoditelju duhovne obnove izrazio […]

Kako se toga dana slavio i blagdan sv. Franje, podsjetio je na njegov duboki odnos prema Blaženoj Djevici Mariji: „Franjo je blaženu Djevicu Mariju štovao s posebnom nježnošću. U njoj je prepoznao Majku Crkve, Majku Lijepe Ljubavi i Majku svakog vjernika.“

Preč. dr. Tomislav Markić u svojoj je propovijedi istaknuo važnost Marije kao „Majke lijepe ljubavi“, kako glasi jedno od predslovlja mise u čast Blažene Djevice Marije. Uzeo je primjer djece za koju je njihova majka uvijek najljepša.

Na misi su pjevali udruženi misijski zborovi koje je na orguljama pratio Darko Lovrinović, pastoralni suradnik u HKM-u Moers, dok je dirigent bio Jozo Perleta, pastoralni suradnik u HKM-u Krefeld. Također, desetak hodočasnika, zajedno sa svojim svećenikom fra Nikicom Tomasom, došlo je pješice u Kevelaer iz 40 kilometara udaljenog Krefelda.

Duhovnu obnovu u HKM-u Moers vodio fra Josip Ikić

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Moers od 1. do 3. ožujka 2024. održana je duhovna obnova koju je vodio fra Josip Ikić, misionar milosrđa i voditelj Franjevačkog duhovnog centra u Visokom. Program duhovne obnove počeo je 1. ožujka u 17.30 sati molitvom Gospine krunice i litanija. Za to vrijeme vjernici su imali prigodu pristupiti svetoj ispovijedi. […]

Nakon svete mise vjernici su imali priliku za osobnu pobožnost i molitvu u kevelaerskom svetištu, da bi u poslijepodnevnim satima završili svoj posjet Kevelaeru procesijom od Kapele milosti do Hrvatskoga križa u Kroatengasse gdje je završnu molitvu odrješenja za sve preminule predvodio preč. dr. Tomislav Markić.

Hrvatsku zajednicu u Adelaideu nisu spriječila ni 42 Celzijeva stupnja da ispuni svoju crkvu

Hrvatsku zajednicu u australskom Adelaideu jučer nije omelo ni natprosječno toplo vrijeme (izmjerena su čak 42 Celzijeva stupnja), u svečanoj proslavi blagdana Prikazanja Gospodinova i Dana posvećenog života. Vjernici su se u velikom broju okupili na svetoj misi, a nakon blagoslova svijeća u predvorju crkve, uslijedila je svečana procesija… “Naša sestra Slavica sa zajednicom je […]

Središnju svetu misu za Hrvate u Adelaideu uvaženi gost iz domovine služit će na svetkovinu Svih Svetih, u subotu 1. studenog 2025., u 10.30 sati u crkvi sv. Patrika.

“Toga dana biskup će udijeliti i sakrament svete potvrde, stoga molimo sve roditelje čija su djeca napunila 13 godina, da se jave vjeroučiteljici s. Slavici Turčić za upis krizmanika i dogovor oko početka vjeronaučne nastave. Više informacija o pohodu biskupa Mede, kao i rasporedu susreta u Adelaideu, bit će objavljeno u mjesečniku za listopad”, javili su iz Hrvatskog katoličkog centra Adelaide.

Svećenik koji koordinira čak 181 hrvatsku misiju izvan domovine otkrio izazove u iseljeništvu: Prijenos vjere sve je zahtjevniji

Tri puta zaredom bio je odabran da vodi i koordinira čak 181 hrvatsku misiju izvan Hrvatske. Vlč. dr. sc. Tomislav Markić, rođeni Zagrepčanin, već 11 godina djeluje kao ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Što to u praksi znači, kakvim problemima svjedoči u svojim posjetama hrvatskim misijama u svijetu, ali što mu i daje najveću […]

Sjednicom je predsjedao predsjednik Vijeća mons. Tomo Vukšić, predsjednik BK BiH, nadbiskup vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH. Na sjednici su, uz tajnika Vijeća vlč. Tomislava Markića, nacionalnog ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, sudjelovale predsjednice Hrvatske redovničke konferencije s. Lidija Bernardica Matijević i Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine s. Željka Dramac,

Susretu su se odazvali delegati hrvatske inozemne pastve za Austriju – fra Zdravko Lazić, za Švicarsku – fra Antonio Šakota, za Zapadnu Europu – fra Ljubomir Šimunović, za Kanadu – vlč. Božidar Tenšek, za Sjedinjene Američke Države – fra Nikola Pašalić i za Oceaniju – fra Davor Dominović.

Na sjednici su sudjelovali i predstavnici iz Skandinavije vlč. Drago Ćumurdžić i Južne Amerike vlč. Marko Jukić, dok su Njemačku predstavljali pastoralni suradnik Željko Galić i časna sestra Gordana Davidović, a delegat Ivica Komadina bio je odsutan zbog bolesti.

Sa susreta hrvatskih svećenika i časnih sestara SAD-a i Kanade: Ova župa već tri godine nema svog svećenika

Ovogodišnji pastoralni susret hrvatskih svećenika i časnih sestara SAD-a i Kanade održan je od 14. do 17. listopada u kanadskom Vancouveru, a fra Slaven Milanović Litre i župljani Hrvatske katoličke Župe Prečistog Srca Marijina bili su odlični domaćini za 20-ero pastoralnih djelatnika. Moderatori i organizatori susreta bila su dvojica delegata Hrvatske inozemne pastve na sjevernoameričkom […]

Sjednicu je otvorio predsjednik Vijeća mons. Vukšić pozdravivši prisutne članove, a svoj pozdrav na početku uputio je i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. dr. Krunoslav Novak.

Zatim je predsjednik Vukšić izvijestio o nedavno održanom godišnjem zasjedanju HBK i BK BiH, dok je ravnatelj Markić podnio godišnje izvješće o djelovanju Ravnateljstva za proteklu godinu. U prvom dijelu izvješća govorio je o aktualnom stanju hrvatske inozemne pastve, istaknuvši kako u 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara diljem svijeta djeluje ukupno 184 hrvatskih svećenika. Najveći broj misija i zajednica djeluje u Njemačkoj (ukupno 95), zatim Kanadi (16), SAD (15), Oceaniji (14), Švicarskoj (12), Austriji i Zapadnoj Europi – Skandinaviji (6), Sloveniji (3), Južnoj Americi (2) i Južnoj Africi (1).

Prisutne vijećnike upoznao je s osobnim potrebama u upražnjenim misijama te predstavio pastoralni kalendar Ravnateljstva za tekuću godinu. U raspravi se razgovaralo o kanonskoj regulativi hrvatske inozemne pastve te su razmijenjena mišljenja o nekim otvorenim pastoralnim pitanjima i planovima.

Izvješće Hrvatske katoličke misije London: Obnova misijske kuće, djelovanje zbora mladih…

Godišnji sastanak Povjerenstva Hrvatske katoličke misije London održan je u petak u sjedištu misije. Povjerenstvo čine predsjednik i voditelj fra Ljubomir Šimunović te članovi: vlč. dr. sc. Tomislav Markić, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Mišo Marlais, dipl. arh. predstavnik zajednice. Na početku sjednice voditelj Šimunović pozdravio je prisutne te podnio financijsko i […]

U nastavku sjednice područni delegati podnijeli su godišnja izvješća za svoja područja upoznavši jedni druge s pastoralnim izazovima na koje nailaze u povjerenim im područjima. Dogovoreno je kako će se sljedeća sjednica Vijeća održati sljedeće godine nakon Uskrsa u Zagrebu.

Hodočašće Hrvata iz Njemačke u Autobahnkirche

Na blagdan sv. Stjepana Prvomučenika organizirano je tradicionalno hodočašće Hrvata vjernika s područja Hrvatske katoličke misije Mittelbaden u Autobahnkirche kod Baden-Badena. Ovo hodočašće pokrenuto je 1979. godine i od tada neprekinuto živi. Ovogodišnje hodočašće bilo je 46. U crkvi sv. Kristofora (Autobahnkirche) misno slavlje u 14 sati predvodio je don Stjepan Matijević, a s njim […]

Schreiber, koji je u ponedjeljak sudjelovao kao gost na zajedničkom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u Zagrebu, za Hrvatsku katoličku mrežu naglasio je izvrsnu suradnju s tim dvjema biskupskim konferencijama…

„Suradnja s Hrvatskom biskupskom konferencijom i Biskupskom konferencijom BiH funkcionira izvrsno“, rekao je.

To se, prema njegovim riječima, odnosi na suradnju s nacionalnim ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislavom Markićem, kao i na procese imenovanja hrvatskih dušobrižnika u Njemačkoj…

„U tom sam pogledu, to sam danas rekao i biskupima, vrlo zahvalan za tu uzornu suradnju, uključujući i formalni kontekst“, dodao je Schreiber.

Njemačka biskupska konferencija nedavno je objavila Smjernice za dušobrižništvo na drugim jezicima i obredima, u kojima se potiče snažnija integracija katolika migranata u mjesnu Crkvu u Njemačkoj. Hrvati u Njemačkoj ubrajaju se među najbolje integrirane skupine stranaca, a istodobno hrvatske katoličke misije za njih predstavljaju kutke zavičaja.

U Njemačkoj je djelovalo više od 880 časnih sestara iz domovine

Hrvatska matica iseljenika izdala je još 2018. godine knjigu “Apostolsko djelovanje hrvatskih sestara u inozemstvu”, autora fra Joze Župića, svećenika zapaženog spisateljskog opusa s višedesetljetnom njemačkom adresom. Riječ je o zbirci njegovih izabranih publicističkih radova sestrinske tematike uz prateću fotografsku građu, uključujući i ostale slikovne priloge poput faksimila izvorne korespondencije časnih Majki i ostalih crkvenih […]

Schreiber poručuje kako nove smjernice „žele izričito nastaviti s praksom da postoje mjesta na kojima se Hrvati u Njemačkoj osjećaju doma i udomaćeni su u Crkvi. U smjernicama piše da su potrebni vlastiti prostori, konkretno to su zajednice na materinskom jeziku u Njemačkoj i zajednički prostori gdje ljudi iz zajedničke kulturološke pozadine, sa zajedničkim materinskim jezikom mogu zajedno slaviti liturgiju, zajedno moliti, gdje zajedno mogu razgovarati i slaviti.

Njemački nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo na drugim jezicima i obredima nada se da će nove smjernice Njemačke biskupske konferencije dovesti i do odgovarajućih konkretnih mjera u njemačkim biskupijama…

„Prilike u biskupijama vrlo su različite, vrlo je različit i strukturni raspored zajednica na materinskim jezicima u biskupijama. Utoliko se na razini biskupske konferencije nije moglo detaljno odrediti kako bi nešto trebalo ubuduće izgledati. To je sad provedbeni rad u biskupijama koji ćemo u idućim tjednima, mjesecima i godinama pratiti i podupirati. Dakle, vjerujem i nadam se da će biti konkretnih provedbenih koraka“, zaključio je.

Schreiber je naposljetku u razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu izrazio želju da Hrvati katolici kao zajednica u Njemačkoj daju snažniji pečat mjesnoj Crkvi u toj zemlji…

„Hrvatske zajednice u Njemačkoj vrlo su žive. Mislim da Hrvati vjernici koji žive u Njemačkoj daju pečat Crkvi i, što je cilj ovih smjernica, želimo poticati da budu vidljiviji u Crkvi općenito“.

Hrvati pritom, naglasio je, imaju vrlo važnu ulogu jer su „velika skupina, treća po veličini katolička migrantska skupina u Njemačkoj i vrlo su vitalna skupina, s velikim udjelom u bogoslužju, s velikom pobožnošću i bilo bi šteta kad bi bili na rubu Crkve u Njemačkoj“.

Hrvati iz Njemačke prikupili izdašna sredstva za stradale od poplava u BiH

Zajedništvo hrvatske dijaspore pokazano je proteklih tjedana u svim katoličkim zajednicama i misijama diljem Njemačke pa je tako za stradale u poplavama početkom listopada u Bosni i Hercegovini prikupljeno više desetaka tisuća eura, javila je Živa zajednica. Hrvatska katolička misija Berlin na čelu s voditeljem misije fra Zvonkom Tolićem prikupila je 15.874,22 eura. Novac će […]

Njemačka biskupska konferencija želi Hrvate privući u središte Crkve u toj zemlji: “Oni trebaju i tome se nadamo, više nego dosad davati pečat Crkvi u Njemačkoj i preuzeti odgovornost u Crkvi i time suoblikovati Crkvu u Njemačkoj“.

Dominikanac Drago Ferencek zaređen za svećenika

Dominikanac Drago Ferencek proslavio je mladu misu u nedjelju u Župi Svetog Križa u Ljubljani. Suslavitelji su bili ministar Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Slišković, mjesni župnik don Peter Možina koji je propovijedao, te ostala braća dominikanci i svećenici. Nakon što mu je majka Alenka predala oltarni križ, fr. Drago je započeo euharistijsko slavlje u […]

Vlč. Markić razgovarao je s Josipom Skokićem, Tunjom Matijaševićem, Blažom Jurićem te Nikicom i Krunoslavom Perkovićem.

Na sastanku je bilo riječi o budućnosti njihove misije i želji za novim voditeljem koji bi naslijedio fra Marka Prpu, nedavno umirovljenog dugogodišnjeg njihovog voditelja.

Prisjetivši se sa zahvalnošću mnogih djela i zasluga fra Marka, predstavnici misije izrazili su nadu da će uskoro dobiti novoga svećenika koji bi s njima i za njih slavio euharistiju i druge sakramente na hrvatskom jeziku.

Organiziranje učenja hrvatskog jezika u Sloveniji i slovenskog u Hrvatskoj zapinje na lokalnoj razini

U Novom Mestu održano je drugo savjetovanje „Hrvati u Sloveniji“ pod nazivom „Hrvatski jezik u Sloveniji“, javlja Hrvatska matica iseljenika. U sklopu prvog panela organiziran je Okrugli stol o učenju i položaju hrvatskog jezika u Sloveniji i slovenskog u Hrvatskoj, dok su druga dva panela bila posvećena znanstvenim istraživanjima vezanima uz manjinsku i iseljeničku problematiku. […]

Ravnatelj Markić ih je ohrabrio u takvim nastojanjima te ih pozvao na molitvu da se uskoro pronađe prikladan svećenik za njih.

Tužna vijest iz Chicaga! Preminuo je fra Ilija Puljić

U 83. godini života, 60. godini redovništva i 55. godini svećeništva, sinoć je u sveučilišnoj bolnici u Chicagu preminuo fra Ilija Puljić. Fra Ilija je rođen 26. srpnja 1941. u Kamenoj u Hercegovini. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u franjevačkom sjemeništu u Visokom. Studij filozofije i teologije pohađao je u Sarajevu […]

U propovijedi je msgr. Bosiljko istaknuo kako je život vlč. Berislava bio obilježen skromnošću kakvu rijetko srećemo…

“Cijeli svoj život podredio je zajednici u kojoj je završio ovozemaljski život”, rekao je msgr. Bosiljko.

Prigodnom riječju od svog svećenika oprostio se i nadbiskup Porteus…

“Njega je moguće opisati samo s jednom riječju, a ona je jednostavnost. Ta jednostavnost uvijek me ganula na susretu s njim. Poznat po skromnošću, ali bogat srcem, uvijek je imao potrebu druge darivati krunicama, medaljicama ili svetom vodom. Sve svoje je stavio u službu drugoga “, istaknuo je nadbiskup.

Pismo dr. Tomislava Markića, ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, pročitao je vlč. Vedran Lešić koji je tom prigodom zajedno s msgr. Bosiljkom doputovao na pogreb.

U Zagrebu preminuo dugogodišnji župnik Hrvatske katoličke misije Hannover

Okrijepljen svetim sakramentima u petak je u 86. godini života, 65. redovništva i 60. godini svećeništva u Zagrebu preminuo fr. Ljudevit Josip Jeđud – član Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije i Samostana Kraljice sv. Krunice u Zagrebu. Rođen je 2. prosinca 1937. godine u mjestu Čehovec pokraj Čakovca od oca Mateja i majke […]

Nakon toga vlč. Vedran se zahvalio Hrvatskoj zajednici u Hobartu na podršci. Istaknuo je zahvalu prijašnjem i sadašnjem nadbiskupu što su mu kao njegovi mjesni biskupi omogućili da živi svoj san.

U ime zajednice posljednje zbogom uputio je Ivan Mamić. On je sa svojom obitelji bio vrlo važna potpora u životu i radu vlč. Berislava.

Jednom prilikom kada je već jako obolio, Ivan je zamolio liječnike da vlč. Berislava zadrže u bolnici kako bi se uspio malo oporaviti, on je pobjegao iz bolnice kako bi slavio svoju misu te se poslije toga vratio u nju.

Glazbeno pjevanje i sviranje upriličila je obitelj Bujan. Zajednica nije skrivala suze i tugu za odlaskom dragog im pastira. Nakon mise zadušnice tijelo je ispraćeno u dvorište crkve gdje je i sahranjeno. Zajednica je nastavila druženje na ručku koji je priređen u Australsko-hrvatskom domu u Glenorchyju.

Vlč. Hunski zaređen je za svećenika 11. travnja 1981. Pet godina bio jw na službi u Hrvatskoj, a od 1986. godine na Tasmaniji u Hobartu kao hrvatski dušobrižnik.

Hrvatska katolička zajednica Hobart, predgrađe Granton, sagradila je crkvu koja je posvećena Gospi Kraljici Hrvata i Kraljici mira.

Preminuo svećenik koji je služio Hrvatima u Ingolstadtu, Nürnbergu i Pforzheim-Bruchsalu

Salezijanac svećenik don Niko Šošić preminuo je jučer u Cugovcu u 78. godini života, 58. godini redovništva i 47. godini svećeništva, izvijestila je Hrvatska salezijanska provincija. Don Niko je rođen 19. rujna 1946. u Šenkovićima (Novi Travnik, BiH) od oca Marijana i majke Kate rođ. Mican. Sakrament kršenja i potvrde primio je u crkvi Presvetog […]

Tasmanija je druga domovina za oko 1200 Hrvata i njihovih obitelji. Prvi Hrvati došli su u Tasmaniju u 19. stoljeću, posebno nakon Drugog svjetskog rata, a većina se doselila iz političkih ili ekonomskih razloga.

Hrvati u Kemptenu i Memmingenu dobili novog župnika

U crkvi Marije Pomoćnice u Kemptenu i u crkvi Uznesenja BDM u Memmingenu, vjernicima se u nedjelju predstavio fr. Josip Dolić, novi voditelj Hrvatske katoličke misije Kempten. Misija djeluje u njemačkoj saveznoj državi Bavarskoj, u sklopu Biskupije Augsburg, broji sedam tisuća vjernika i osnovana je 4. svibnja 1974. godine. Od njezina utemeljenja do 1. listopada […]

U koncelebraciji su bili izaslanik augsburškog biskupa mons. Alessandro Perego, kanonik zadužen za pastoral zajednica drugih materinskih jezika, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić, delegat Hrvatske inozemne pastve za Njemačku don Ivica Komadina, voditelj Misije dominikanac o. Josip Dolić, dušobrižnik iz HKM Augsburg fra Mate Logara i o. Jozo Čirko OP.

Sve je na početku slavlja pozdravio voditelj Dolić izrazivši veliku radost zbog ovog okupljanja. Nadbiskup Vukšić je u svojoj propovijedi istaknuo značenje apostolske službe kako za prvu Crkvu tako i u današnjem vremenu te je naglasio kako se u dugi povijesni hod Crkve na svoj način ugradila i ova misija sa svojim pedesetogodišnjim djelovanjem.

Zahvalio je i mjesnoj Crkvi u Njemačkoj, a ovdje posebno augsburškoj biskupiji za gostoprimstvo koje je iskazala hrvatskim katolicima. Na kraju mise kanonik Perego pročitao je pismo mons. Bertrama Meiera u kojemu izražava svoje čestitke i najbolje želje povodom zlatnog jubileja misije.

Hrvati iz Koblenza zahvalni za proteklu pastoralnu godinu: Neka nam svima ovo bude na spasenje

Na blagdan Bezgrešnog Srca Marijina u Hrvatskoj katoličkoj misiji Koblenz proslavljen je Dan zahvalnosti i zajedništva, čime zajednica svake godine završava svoju pastoralnu godinu, koja traje od rujna do lipnja. Proslava je započela u subotu svetom misom zahvalnicom kojom su se župljani Bogu zahvalili za sve primljene milosti kroz proteklu pastoralnu i vjeronaučnu godinu. Nakon […]

Nakon misnog blagoslova djeca iz misije izvela su kratki program povodom Majčinog dana, a zatim su se riječima čestitke i priznanja prisutnima obratili delegat Komadina i ravnatelj Markić, istaknuvši zahvalnost i mjesnoj Crkvi u Augsburgu i Kemptenu, kao i Hrvatskoj dominikanskoj provinciji koja od osnutka misije 4. svibnja 1974., a koja sada broji oko 7000 vjernika, daje svećenike za njeno vođenje.

Od samog osnutka do rujna 2019. godine bio je to o. Mile Gugić, od listopada 2019. o. Matijas Farkaš, a od proljeća 2022. na čelu joj je o. Josip Dolić. Zahvalnu riječ nadbiskupu Vukšiću i svima koji su se uključili u pripremu ove proslave izrekao je predstavnik Misijskog vijeća Petar Tufekčić, uručivši nadbiskupu i prigodan dar.

U Augsburgu održane duhovne vježbe za hrvatske svećenike i trajne đakone iz Zapadne Europe

Duhovne vježbe za hrvatske svećenike i trajne đakone iz Zapadne Europe na temu „Daj mi duše, drugo uzmi“ održane su od 6. do 9. ožujka u Kući za duhovne vježbe „Sv. Pavao“ Biskupije Augsburg u Leitershofenu. Duhovne vježbe u organizaciji Hrvatskog dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni vodio je prof. em. dr. o. Josip Gregur, […]

Za ovu proslavu članovi misije pripremali su se prigodnom trodnevnicom tijekom koje su misna slavlja predvodili i uputili prigodne propovijedi hrvatski dominikanci o. Tomislav Kraljević, o. Anto Gavrić i o. Jozo Čirko, dok su predavanja tih dana priprave održali Felix Brunner, Slaven Dobrović i ravnatelj Markić.