Predsjednik Sabora s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Rumunjskoj

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković susreo se s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Karaš-severinskoj županiji u Rumunjskoj. Tijekom službenog posjeta Rumunjskoj, predsjednik Sabora posjetio je tri mjesta s najvećim brojem pripadnika hrvatske nacionalne manjine Karaš-severinskoj županiji na zapadu Rumunjske. Karaševski Hrvati predstavljaju jednu od najstarijih, te jezično i etnografski najbolje očuvanih hrvatskih manjina. Prilikom posjeta […]

Tema ovogodišnjeg foruma je „Mediji i hrvatske manjinske zajednice. Kako se predstavljamo? Kako nas predstavljaju?“

Mediji imaju važnu ulogu u stvaranju predodžbe o hrvatskim manjinskim zajednicama kako unutar njih samih, među većinskim narodom i dominantnom kulture unutar koje žive, tako i u Hrvatskoj samoj. Medijsko posredovanje informacija javnosti o manjinskim skupinama bitno utječe na izglede neke zajednice. Osobito su bitni vrijednosni stavovi koji se posredno ili neposredno putem medija upućuju manjinskoj zajednici i većinskom okruženju.

Programima i projektima organizacija hrvatske nacionalne manjine dodijeljeno 8,7 milijuna kuna

Temeljem provedenog Javnog natječaja za prijavu programa/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu, donesena je Odluka o dodjeli financijskih sredstava. Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u europskim državama ima za cilj jačanje položaja hrvatskih manjinskih zajednica u političkom i društvenom životu država u kojima žive te pridonosi očuvanju hrvatske […]

„Došao sam da potvrdimo zajedničke napore da u vremenu naše odgovornosti za upravljanje Hrvatskom učinimo još više na povezivanju svih Hrvata diljem svijeta“, rekao je predsjednik Vlade, naglasivši kako ovo digitalno doba moramo iskoristiti na najbolji mogući način za sve teme koje su vezane za hrvatsku manjinu u susjednim zemljama.

Sve prisutne pozdravio je profesor Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, koji je ustvrdio da je sve u društvu, u zajednici, pa čak i u prirodi, koncipirano tako da je prilagođeno većini…

“Na nama je da probamo pozicije manjina učiniti boljim, lakšim, funkcionalnijim i tako učiniti ovo društvo pravednijim”, naglasio je prof. Marić.

Milas: Vidljivi su pomaci u zaštiti i promoviranju manjinskih prava

Jučer je u Skopju održana Peta sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije. Na sjednici se raspravljalo o obostranoj zaštiti manjina i aktualnim pitanjima položaja hrvatske, odnosno makedonske manjine, koje žive u dvama državama, a razmotrila se i provedba preporuka donesenih na prethodnoj sjednici u Zagrebu. Pandemija […]

Hrvatske nacionalne manjine iz zemalja srednje i jugoistočne Europe u suvremeno doba imaju na materinskome jeziku 30-ak novina, časopisa i drugih serijskih publikacija u klasičnom i elektroničkom obliku te na internetu.

Tomislav Žigmanov izabran za ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

Profesor filozofije Tomislav Žigmanov imenovan je ravnateljem Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na razdoblje od četiri godine. Na javni natječaj pravodobno su pristigle dvije prijave: Tomislava Žigmanova i Zvonimira Perušića. Razgovor s kandidatima obavljen je tijekom VII. sjednice Upravnog odbora. Sjednici je prisustvovala i profesorica hrvatskog jezika Mirjana Crnković Horvat koja je dala svoje mišljenje […]

Susret je okupio velik broj sudionika iz hrvatskih nacionalno-manjinskih skupina diljem Europe, predstavnike diplomacije Republike Hrvatske, drugih držanih i znanstvenih institucija koje se bave istraživanjem pitanja etniciteta.

U svom izlaganju ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je kako je pitanje očuvanja identiteta Hrvata u njihovim domicilnim državama jedno od važnijih pitanja vanjsko-političkog djelovanja Republike Hrvatske. Osvrnuvši se na svaku manjinsko-nacionalnu skupinu i na specifične izazove s kojima se suočavaju, govorio je i o problemima koji opterećuju hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji te je naglasio kako je pitanje njihovog položaja jedno od otvorenih pitanja s Republikom Srbijom koje zauzima visoko mjesto u političkoj agendi Republike Hrvatske, javlja Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji.

S tim u svezi, Republika Hrvatska i Vlada poduzimaju konkretne korake u pružanju potpore svojim nacionalnim manjinama, uključujući i hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji, te nastavljaju ustrajati na uređenju ovog pitanja kako je to Republika Hrvatska učinila na vlastitom teritoriju, napose imajući u vidu visok stupanj ostvarivanja prava srpske nacionalne manjine i visok stupanj integracije i sudjelovanja iste u državnom i političkom sustavu Republike Hrvatske”, rekao je ministar Grlić Radman.

Skup su pozdravili i savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, predsjednica Odbora Sabora Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskog sabora Zdravka Bušić i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak.

Visoki dužnosnici istaknuli su kako je neophodno da najviše državne institucije usuglase i sinkroniziraju svoje djelovanje koje se tiče zaštite Hrvata izvan matične domovine i uključuje kontinuirano djelovanje na unaprjeđenju njihovih prava. Predstavnici hrvatskih institucija ukazali su i na nužnost poznavanja problema razbijanja hrvatskog korpusa koji u brojnim državama, na subetničkoj razini, ima različite oblike i strategije, dok je u Republici Srbiji ovo posebno planirano, implementirano i ima najteže posljedice.

Milas: Vidljivi su pomaci u zaštiti i promoviranju manjinskih prava

Jučer je u Skopju održana Peta sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije. Na sjednici se raspravljalo o obostranoj zaštiti manjina i aktualnim pitanjima položaja hrvatske, odnosno makedonske manjine, koje žive u dvama državama, a razmotrila se i provedba preporuka donesenih na prethodnoj sjednici u Zagrebu. Pandemija […]

Uime hrvatske zajednice u Republici Srbiji na forumu su govorili međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Darko Baštovanović te predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

Baštovanović je izložio problem tzv. „bunjevačkog pitanja“ koji predstavlja dio šire strategije razbijanja hrvatskog korpusa u Republici Srbiji, a traje kontinuirano i u različitim intenzitetima još od 90-ih godina 20. stoljeća kada je imao najteže razmjere u Miloševićevom režimu čije se pojedine strategije i dandanas koriste. Napomenuo je, također, kako „bunjevačko pitanje“ nije jedini problem kojim država manipulira, već su na snazi i druga odvajanja subetničkih skupina Hrvata – kao što je to pokušaj sa Šokcima u Podunavlju i osporavanje autohtonosti Hrvata u Srijemu.

“Navedeno se mora dovesti u vezu s negativnim sentimentom koji u srbijanskom društvu postoji spram Hrvata i s činjenicom da 40 posto većinskog naroda Republike Srbije ima negativne predodžbe o svemu što se tiče hrvatskog naroda, kulture i države – pojedini stereotipi koji su se tradicionalno vezivali uz romsku zajednicu danas se još snažnije vezuju uz Hrvate”, naglasio je Baštovanović.

U završnom dijelu izlaganja, kao pozitivni aspekt položaja hrvatske zajednice u Republici Srbiji, Baštovanović je istaknuo posloženost, koordiniranost, međusobnu usuglašenost u ključnim pitanjima najvažnijih hrvatskih institucija s HNV-om na čelu čija je autonomija krovne institucije očuvana.

Politički prvak hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji Tomislav Žigmanov govorio je o nedostatku političke volje za uključivanjem Hrvata u društveni i politički sustav domicilne države što dodatno usložnjava položaj hrvatske zajednice i njezino djelovanje po brojnim pitanjima, uključujući i „bunjevačko pitanje“ te problem miješanja države u identitetska pitanja.

Izabrani novi članovi Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH

Na prijedlog Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Vlada Republike Hrvatske imenovala je nove članove Savjeta Vlade Republike Hrvatske izvan domovine na sljedeći mandat od četiri godine. Članovi Savjeta su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih […]

Podsjetio je i na to kako ovdašnje institucije hrvatske zajednice s obzirom na ove probleme djeluju posvećeno i kontinuirano, napose kada je riječ o pojedinim aspektima identiteta Hrvata kao što su to lokalni hrvatski dijalekti i kultura koje se nastoji otrgnuti iz hrvatskog korpusa. Žigmanov je istaknuo i sve veću potporu Republike Hrvatske od kada se na čelu Vlade nalazi Andrej Plenković. Ponovio je, zaključivši izlaganje, kako je Republika Hrvatska na svojem teritoriju osigurala visok stupanj ostvarivanja prava manjinskih zajednica te da se, imajući u vidu konkretne aktivnosti koje se tiču srpske manjine, isto to mora zahtijevati od Republike Srbije, javlja Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji.

Hrvatska baština u Chicagu obilježila svoj 15. rođendan

Obljetnice su prigodne zahvale za prijeđeni put, ali u dijaspori one su i motiv za nova okupljanja, nove događaje i nove mlade članove. U Chicagu djeluju tri hrvatske škole jezika i plesova. Većinom okupljaju mlade osnovnih i srednjih škola. Prije 15 godina skupina entuzijasta okupljenih oko gospodina Vinka Armića i njegovih prijatelja započela je program pod […]

U tom smislu 26. Forum hrvatskih manjina planira dati odgovore na sljedeća pitanja:

– kakvo je podrijetlo subetničkih identiteta među hrvatskim manjinskim zajednicama?
– jesu li ovi doneseni u razdoblju naseljavanja odnosno preseljavanja ili su rezultat susreta zajednice s novom okolinom?
– imaju li subnacionalni identiteti prednost pred nacionalnim u svijesti pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica?
– kakav je odnos nacionalnog i subnacionalnog identiteta među pripadnicima manjinskih zajednica?
– subnacionalni identiteti kao sredstvo „etničke mimikrije“
– mogu li opstati subetnički identiteti izvan okvira nacionalnog identiteta?
– poticanje subetničkih identiteta od strane dominantne kulturne i nacionalne skupine
– subetnički identitet kao sredstvo asimilacije
– subetnički identitet kao zamjena za nacionalni identitet
– jesu li nacionalni i subetnički identiteti međusobno nužno suprotstavljeni?
– tko su to Bokelji, Janjevci, Karaševci, Bunjevci, Šokci, Dalmatini, Bošnjaci, Rac-Hrvati, Skjavuni, Hati, Štoji, Poljanci, Doljanci Međimurci i Žumberčani?

Na hrvatsku misu u Monacu došao i Niko Kovač

Don Stjepan Lončar, voditelj Hrvatske katoličke misije Pariz, posjetio je ovih dana hrvatsku dijasporu koja se okuplja u Monacu i Nici. “Pred početak adventa slavili smo misu u crkvi sv. Nikole. Na misnom slavlju u petak bio je prisutan dio stručnog stožera FC Monaco na čelu s trenerom Nikom Kovačem i članovima njihovih obitelji”, otkrio […]

Cilj ovogodišnjeg skupa je pokrenuti raspravu o identitetskom naslijeđu hrvatskih manjinskih zajednica. Subetnički identiteti su brojni i bitan su dio njihova identitetskog naslijeđa. Odnos hrvatskih manjinskih zajednica prema njima vrlo je slojevit. Posebno je osjetljiv problem njihove moguće zloupotrebe i to posebno od strane većinskih naroda i kultura kada se koriste i kao sredstvo postepene asimilacije.

Hrvatska matica iseljenika organizira Forum hrvatskih manjina u ponedjeljak u 11 sati.