<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>fra Šimun Šito Ćorić &#8211; Dijaspora.hr</title>
	<atom:link href="https://www.dijaspora.hr/oznake/fra-simun-sito-coric/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.dijaspora.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 03 Nov 2025 09:08:21 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=5.7.15</generator>
	<item>
		<title>O srednjovjekovnoj Hercegovini, o sudbini njezina čovjeka, o apsolutnoj ljubavi i nadi u vječni počinak&#8230;</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/o-srednjovjekovnoj-hercegovini-o-sudbini-njezina-covjeka-o-apsolutnoj-ljubavi-i-nadi-u-vjecni-pocinak/23922</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/o-srednjovjekovnoj-hercegovini-o-sudbini-njezina-covjeka-o-apsolutnoj-ljubavi-i-nadi-u-vjecni-pocinak/23922#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vesna Kukavica]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 03 Nov 2025 09:07:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[fra Šimun Šito Ćorić]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvati u Švicarskoj]]></category>
		<category><![CDATA[Radimlja živih i pokojnih]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.dijaspora.hr/?p=23922</guid>

					<description><![CDATA[Kantautorska pjesma istaknutog književnika Šimuna Šite Ćorića s višegodišnjom Švicarskom adresom „Radimlja živih i pokojnih“, koja je ovih dana premijerno izvedena na Mreži uoči Dušnoga dana i blagdana Svih svetih, simbolički označava Ćorićevo shvaćanje smisla samog poetskoga čina. Na internetu je već preslušana više od tisuću puta. Nadahnuta je prvenstveno sa 133 stećka na Radimlji, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Kantautorska pjesma istaknutog književnika Šimuna Šite Ćorića s višegodišnjom Švicarskom adresom „Radimlja živih i pokojnih“, koja je ovih dana premijerno izvedena na Mreži uoči Dušnoga dana i blagdana Svih svetih, simbolički označava Ćorićevo shvaćanje smisla samog poetskoga čina.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/hrvati-iz-zuricha-na-susretu-s-fra-simunom-sitom-coricem/19914"><img width="2048" height="1536" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/11/image_123650291-scaled.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/11/image_123650291-scaled.jpg 2048w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/11/image_123650291-300x225.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/11/image_123650291-1024x768.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/11/image_123650291-768x576.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/11/image_123650291-1536x1152.jpg 1536w" sizes="(max-width: 2048px) 100vw, 2048px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/hrvati-iz-zuricha-na-susretu-s-fra-simunom-sitom-coricem/19914">Hrvati iz Züricha na susretu s fra Šimunom Šitom Ćorićem</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>U Hrvatskoj katoličkoj misiji Zürich u srijedu je organiziran „Susret s fra Šimunom Šitom Ćorićem“. Fra Šito je u dvorani crkve sv. Felixa i Regule otpjevao sedam svojih pjesama, a prije izvođanja pojedine skladbe objasnio je prisutnima koji je bio povod pisanja pjesme i koja je njezina poruka. Knjigu „Kako steći vrline koje ljudi (u [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Na internetu je već preslušana više od tisuću puta. Nadahnuta je prvenstveno sa 133 stećka na Radimlji, arheološkoj lokaciji u Vidovu polju kraj Stoca u Bosni i Hercegovini, ali i drugdje, tom najvrjednijom srednjovjekovnom nekropolom koja je upisana na UNESCOV popis Svjetske kulturne baštine.</p>



<p>Znakovi s drevnih stećaka pjesniku i glazbeniku snažnog kršćanskog nadahnuća prof. dr. sc. Šimunu Šiti Ćoriću tek su povod za umjetničko propitivanje bitnih izazova čovjekova opstanka te poprimaju opća značenja i mističnu simboliku. Ćorićev pjev u ovoj skladbi temelji se na arhaizmima i tradicionalnim oblicima ponavljanja narodnih filoloških bravura. Šimunov glas ovdje jasno izranja iz njegova hercegovačkoga kamena temeljca i uranja smiren u dubine svemirskih tišina, ostavljajući zadivljenog kozmopolitskog slušatelja pod modrim nebeskim širinama njegova zavičaja.</p>



<p>Baladičnim glasom mitskoga pjevača Ćorić pjeva o srednjovjekovnoj Hercegovini, o sudbini njezina čovjeka, o apsolutnoj ljubavi i nadi u vječni počinak. Ćorićev je stih refleksivan s dubokim zaronima u zvuk svemirskih tišina, a stil drevnog narativnog pjesništva pokatkad i eliptičan. Jezično blago koje je kao mladi disident i kasniji emigrant ponio sa sobom u svijet, vraća ga franjevački ponizno u svoj iskon, u neizmjerne misaone dubine bugaršćica, opčinjen igrivošću urezanih kamenih znakova koji na stećcima izranjaju iz prirode i biblijskih motiva…</p>



<p>Pjesnik Ćorić, glasom biblijskoga Šimuna Cirenca, u ovoj pjesmi kao da je sjedinio Dizdarovu estetiku i Šopov misticizam, donoseći vlastitu autentičnu pjesmu svome domu i matičnoj hrvatskoj književnosti.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/zivotne-zgode-od-rodne-hercegovacke-sredine-preko-svicarske-do-new-yorka/11330"><img width="876" height="572" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/Snimka-zaslona-360.png" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/Snimka-zaslona-360.png 876w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/Snimka-zaslona-360-300x196.png 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/Snimka-zaslona-360-768x501.png 768w" sizes="(max-width: 876px) 100vw, 876px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/zivotne-zgode-od-rodne-hercegovacke-sredine-preko-svicarske-do-new-yorka/11330">Životne zgode od rodne hercegovačke sredine, preko Švicarske do New Yorka</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Knjigu Šimuna Šite Ćorića „S Bogom je lako, ljudi su problem, Priče iz mojih američkih godina“ nedavno su objavili Fram-Ziral iz Mostara i HKZ Hrvatsko slovo iz Zagreba. Među lijepo ilustriranim koricama knjige, koja opseže više od 460 stranica, sabrano je 85 priča koje su zbog preglednosti poredane kronološki i podijeljene u osam simbolično naslovljenih [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Tekst i glazbu potpisuje Šimun Šito Ćorić, produkciju i aranžman Ivo Andrijašević i Š. Š. Ćorić, izvedbu „Fra Šito&#8217;s Musicians“, video M. Knežević, prijevod na engleski Lea Pavelich, a nakladnik je HKM Press, Solothurn, listopad 2025.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="RADIMLJA ŽIVIH I POKOJNIH" width="500" height="281" src="https://www.youtube.com/embed/UxVo76fSpFI?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/o-srednjovjekovnoj-hercegovini-o-sudbini-njezina-covjeka-o-apsolutnoj-ljubavi-i-nadi-u-vjecni-pocinak/23922/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Proslavljen 40. rođendan Fonda hrvatskih studenata u Švicarskoj</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/proslavljen-40-rodendan-fonda-hrvatskih-studenata-u-svicarskoj/20805</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/proslavljen-40-rodendan-fonda-hrvatskih-studenata-u-svicarskoj/20805#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dijaspora.hr]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 04 Feb 2025 06:59:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Fond hrvatskih studenata]]></category>
		<category><![CDATA[fra Šimun Šito Ćorić]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska katolička misija Bern]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.dijaspora.hr/?p=20805</guid>

					<description><![CDATA[Na godišnjoj dobrotvornoj večeri Fonda hrvatskih studenata u Wangen an der Aare, proslavljena je 1. veljače 40. obljetnica njegova osnutka i djelovanja. Bio je to događaj pjesme, plesa, domaćinskog ugođaja jela i pila te prijateljskog druženja. FOHS je utemeljen 1984/5. pri Hrvatskoj katoličkoj misiji Bern/Solothurn s ciljem stipendiranja u domovini nadarenih studenata, prvenstveno iz imovno [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Na godišnjoj dobrotvornoj večeri Fonda hrvatskih studenata u Wangen an der Aare, proslavljena je 1. veljače 40. obljetnica njegova osnutka i djelovanja. Bio je to događaj pjesme, plesa, domaćinskog ugođaja jela i pila te prijateljskog druženja. FOHS je utemeljen 1984/5. pri Hrvatskoj katoličkoj misiji Bern/Solothurn s ciljem stipendiranja u domovini nadarenih studenata, prvenstveno iz imovno nemoćnijih obitelji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/hrvati-u-bernu-proslavili-dan-svoje-misije/19200"><img width="2048" height="1361" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/09/1-2.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/09/1-2.jpg 2048w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/09/1-2-300x199.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/09/1-2-1024x681.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/09/1-2-768x510.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/09/1-2-1536x1021.jpg 1536w" sizes="(max-width: 2048px) 100vw, 2048px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/hrvati-u-bernu-proslavili-dan-svoje-misije/19200">Hrvati u Bernu proslavili dan svoje misije</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Na Malu Gospu Hrvatska katolička misija Bern svečano je proslavila svoj dan. Za ovaj veliki događaj zajednica se pripravljala trodnevnom duhovnom obnovom u crkvi St. Mauritius, koju je predvodio fra Stipan Klarić – gvardijan franjevačkog samostana u Slanom. Fra Stipan je predslavio svečanim euharistijskim slavljem u nedjelju kada se u crkvi u Bethlehemu okupio veliki [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Osnivači i članovi Upravnog odbora bili su prof. dr. Žarko Dolinar, svjetski prvak u stolnom tenisu i profesor medicine sa Sveučilišta u Baselu, hrvatski prijatelj prof. dr. Xavier Nieberding s European University u Antwerpenu u Belgiji, dr. Vlado Šimunović, ortoped i kirurg iz Neuchatela, prof. Jelena Mudrovčić iz Zagreba i fra Šimun Šito Ćorić, na čiju inicijativu je FOHS i osnovan.</p>



<p>Početkom ovog stoljeća središte i uprava FOHS-a prebačeni su u Zagreb da tamo djeluje, a od 2012. na inicijativu Zlatka Daidžića, Ilije Bekića, Dragana Stanića, fra Šite i ekipe oko njih – oživljeno je i ponovno nastavljeno djelovanje FOHS-a u Švicarskoj koji je postao i član Hrvatskog svjetskog kongresa. FOHS redovito stipendira 30-ak uspješnih studenata kroz cijeli studij. S nedavnim dolaskom novog misionara fra Antonija Šakote u Bern, sada je kao širokogrudni sponzor FOHS-a postala i Hrvatska katolička misija Bern&#8230;</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/veliko-zadovoljstvo-hrvata-u-bernu-don-ivan-saric-sluzio-mladu-misu/12991"><img width="2048" height="1536" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/03/336148110_590324519707260_1108103982702253043_n.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/03/336148110_590324519707260_1108103982702253043_n.jpg 2048w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/03/336148110_590324519707260_1108103982702253043_n-300x225.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/03/336148110_590324519707260_1108103982702253043_n-1024x768.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/03/336148110_590324519707260_1108103982702253043_n-768x576.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/03/336148110_590324519707260_1108103982702253043_n-1536x1152.jpg 1536w" sizes="(max-width: 2048px) 100vw, 2048px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/veliko-zadovoljstvo-hrvata-u-bernu-don-ivan-saric-sluzio-mladu-misu/12991">Veliko zadovoljstvo Hrvata u Bernu: Duboko sam zahvalan Bogu za ovakve divne ljude</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Nekadašnjeg člana Papinske švicarske garde, 32-godišnjeg don Ivana Šarića, u katedrali u švicarskom St. Gallenu na svetkovinu Blagovijesti biskup Markus Büchel zaredio je za svećenika. Na Petu korizmenu nedjelju u tamošnjoj crkvi sv. Martina služio je svoju prvu svetu misu. Sudjelovali su brojni Hrvati, a među njima i Klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj. Don [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>&#8220;S velikim poštovanjem i zahvalnošću na ovoj 40. obljetnici FOHS-a spominjemo se svih tih dobrih ljudi, pokojnih i živih, zazivajući Božju dobrotu na sve njih, na sve bivše, sadašnje i buduće stipendiste, na sve sponzore, na vas sve koji na razne načine podržavate ovu plemenitu humanitarnu djelatnost&#8221;, rekao je fra Šito na ovogodišnjoj dobrotvornoj večeri FOHS-a u Wangenu, posebno pozdravljajući fra Antonija Šakotu i nekadašnjeg predsjednika Hrvatskog svjetskog kongresa Vinka Sablju.</p>



<p><em>Z. Daidžić</em></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/proslavljen-40-rodendan-fonda-hrvatskih-studenata-u-svicarskoj/20805/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Hrvati iz Züricha na susretu s fra Šimunom Šitom Ćorićem</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/hrvati-iz-zuricha-na-susretu-s-fra-simunom-sitom-coricem/19914</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/hrvati-iz-zuricha-na-susretu-s-fra-simunom-sitom-coricem/19914#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dijaspora.hr]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 15 Nov 2024 06:43:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[fra Šimun Šito Ćorić]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska katolička misija Zürich]]></category>
		<category><![CDATA[Putokazi s jednog planeta]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.dijaspora.hr/?p=19914</guid>

					<description><![CDATA[U Hrvatskoj katoličkoj misiji Zürich u srijedu je organiziran „Susret s fra Šimunom Šitom Ćorićem“. Fra Šito je u dvorani crkve sv. Felixa i Regule otpjevao sedam svojih pjesama, a prije izvođanja pojedine skladbe objasnio je prisutnima koji je bio povod pisanja pjesme i koja je njezina poruka. Knjigu „Kako steći vrline koje ljudi (u [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>U Hrvatskoj katoličkoj misiji Zürich u srijedu je organiziran „Susret s fra Šimunom Šitom Ćorićem“. Fra Šito je u dvorani crkve sv. Felixa i Regule otpjevao sedam svojih pjesama, a prije izvođanja pojedine skladbe objasnio je prisutnima koji je bio povod pisanja pjesme i koja je njezina poruka.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/simun-sito-coric-napisao-knjigu-o-svojim-americkim-godinama/6511"><img width="652" height="396" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/11/simun.png" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/11/simun.png 652w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/11/simun-300x182.png 300w" sizes="(max-width: 652px) 100vw, 652px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/simun-sito-coric-napisao-knjigu-o-svojim-americkim-godinama/6511">Šimun Šito Ćorić napisao knjigu o svojim američkim godinama</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>&#8220;S Bogom je lako, ljudi su problem – Priče iz mojih američkih godina&#8221; nova je knjiga koju potpisuje svećenik i književnik fra Šimun Šito Ćorić. Kao i što sam naslov kaže, u djelu su objavljene autobiografske priče s naglaskom na razdoblje autorova života u Americi. Neke su ispisane i kritičko-polemičkim žarom, oslikavaju jednu od više [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Knjigu „Kako steći vrline koje ljudi (u drugih) najviše vole“ predstavio je fra Iko Skoko. Djelo sadrži 45 tekstova u kojima je fra Šito obradio 15 vrlina. Nakladnik knjige je Glas Koncila, a ista je objavljena ove godine.</p>



<p>Fra Iko je predstavio i fra Šitinu knjigu „Putokazi s jednog planeta“ koja sadrži 94 tekstova. To djelo izišlo je u Kršćanskoj sadašnjost, a tiskano je 2022.</p>



<p>U drugom dijelu susreta prisutni su postavljali fra Šiti pitanja. Neki su se zanimali za njegovo iskustvo objavljivanja pjesama na pločama i LP te kako je iste publika prihvaćala. Drugi su se zanimali za njegov susret s raznim osobama i kulturama diljem svijeta.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/zivotne-zgode-od-rodne-hercegovacke-sredine-preko-svicarske-do-new-yorka/11330"><img width="876" height="572" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/Snimka-zaslona-360.png" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/Snimka-zaslona-360.png 876w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/Snimka-zaslona-360-300x196.png 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/Snimka-zaslona-360-768x501.png 768w" sizes="(max-width: 876px) 100vw, 876px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/zivotne-zgode-od-rodne-hercegovacke-sredine-preko-svicarske-do-new-yorka/11330">Životne zgode od rodne hercegovačke sredine, preko Švicarske do New Yorka</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Knjigu Šimuna Šite Ćorića „S Bogom je lako, ljudi su problem, Priče iz mojih američkih godina“ nedavno su objavili Fram-Ziral iz Mostara i HKZ Hrvatsko slovo iz Zagreba. Među lijepo ilustriranim koricama knjige, koja opseže više od 460 stranica, sabrano je 85 priča koje su zbog preglednosti poredane kronološki i podijeljene u osam simbolično naslovljenih [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Stariji su ga zamolili da posjeti na početak osnivanja misija u Švicarskoj, te na fra Lucijana Kordića, fra Ljubu Krasića, fra Radu Vukušića, fra Karla Lovrića i ostale misionare. Jedan je zamolio da ispriča svoja iskustva pastoralnog rada u Konjicu, posebno o radu s mladima i priredbama koje su tada izvodili. Susret je završio pjesmom.</p>



<p><em>fra Iko Skoko</em></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/hrvati-iz-zuricha-na-susretu-s-fra-simunom-sitom-coricem/19914/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Hrvatsko kazalište u Švicarskoj napravilo igrokaz o Croatan indijancima</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/hrvatsko-kazaliste-u-svicarskoj-napravilo-igrokaz-o-croatan-indijancima/18639</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/hrvatsko-kazaliste-u-svicarskoj-napravilo-igrokaz-o-croatan-indijancima/18639#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dijaspora.hr]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 17 Jul 2024 07:19:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[Croatan indijanci]]></category>
		<category><![CDATA[fra Šimun Šito Ćorić]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatsko kazalište u Švicarskoj]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.dijaspora.hr/?p=18639</guid>

					<description><![CDATA[Nedavno je &#8220;Hrvatsko kazalište u Švicarskoj&#8221; napravilo poetsko-glazbeni igrokaz s 50-ak sudionika pod nazivom &#8220;Croatan indijanci – strijele koje lete do sunca&#8221;. Autor teksta je fra Šimun Šito Ćorić, a ilustracije je napravio hrvatski umjetnik Ivan Vitez. Redatelj ovoga poetsko-glazbenog igrokaza kao i TV-filma je Boris Katich, a kameru i montažu potpisuje ustaljeni tandem Matijas [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Nedavno je &#8220;Hrvatsko kazalište u Švicarskoj&#8221; napravilo poetsko-glazbeni igrokaz s 50-ak sudionika pod nazivom &#8220;Croatan indijanci – strijele koje lete do sunca&#8221;. Autor teksta je fra Šimun Šito Ćorić, a ilustracije je napravio hrvatski umjetnik Ivan Vitez.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/pismo-iz-1895-otkriva-poseban-odnos-hrvata-i-indijanaca/3797"><img width="1920" height="1398" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/06/historical-1386149_1920.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/06/historical-1386149_1920.jpg 1920w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/06/historical-1386149_1920-300x218.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/06/historical-1386149_1920-1024x746.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/06/historical-1386149_1920-768x559.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/06/historical-1386149_1920-1536x1118.jpg 1536w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/pismo-iz-1895-otkriva-poseban-odnos-hrvata-i-indijanaca/3797">Pismo iz 1895. otkriva poseban odnos Hrvata i Indijanaca</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Knjiga &#8220;Rosa Yagan Miličić – posljednja karika&#8221; od 1984. godine u Čileu je doživjela četiri izdanja. Riječ je o djelu koje je prevedeno i na kineski jezik, a životnu svakodnevicu Rose, žene ptice, posljednje pripadnice indijanskog plemena Yagan s Ognjene zemlje, uprizorilo je i čileansko nacionalno kazalište. &#8220;Priča je izvorna i bez sadržajnih pretjerivanja. Iz [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Redatelj ovoga poetsko-glazbenog igrokaza kao i TV-filma je Boris Katich, a kameru i montažu potpisuje ustaljeni tandem Matijas i Zvonko Knežević. TV-film je sada dostupan i na mrežnoj stranici YOUTUBE.</p>



<p>Inače, fra Šito se istraživački bavio indijanskim plemenom Kroatana još od samog početka 1980-ih. Uz objavljene tekstove na više strana i u više navrata, vodeći hrvatski nakladnik ALFA izdao mu je s istim ilustratorom dvije slikovnice o tome: Strijele koje lete do sunca i Na krilima morskih valova (Zagreb, 2016).</p>



<p>Također, prije određenog vremena skupina američkih znanstvenika na čelu s dr. Elisabethom Hirschman znanstvenim metodama riješila je ovu stoljećima neriješenu zagonetku tih jedinih bjeloputih američkih Indijanaca. Naime, DNA analizom se ustanovilo i potvrdilo, da je to današnje američko indijansko pleme uistinu i hrvatske krvi.</p>



<p>Činjenica je, da su malo prije polovice 16. stoljeća dva dubrovačka broda, glasovite karake, svaka sa stotinama mornara, doživjela brodolom na obalama Sjeverne Karoline u SAD-u. Kako se nikako nisu mogli vratiti u domovinu, moreplovci su ostali živjeti s dobroćudnim domorodcima koji su ih prihvatili kao vještije i naprednije, pa se do danas nazivaju Croatan Indijancima.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/hrvati-koji-su-mijenjali-ameriku-vladali-su-havajima-dokazali-da-kalifornija-nije-otok-razvili-new-orleans-putovali-s-kolumbom/3488"><img width="1920" height="1440" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/hawaii-1973110_1920.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/hawaii-1973110_1920.jpg 1920w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/hawaii-1973110_1920-300x225.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/hawaii-1973110_1920-1024x768.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/hawaii-1973110_1920-768x576.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/hawaii-1973110_1920-1536x1152.jpg 1536w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/hrvati-koji-su-mijenjali-ameriku-vladali-su-havajima-dokazali-da-kalifornija-nije-otok-razvili-new-orleans-putovali-s-kolumbom/3488">Hrvati koji su mijenjali Ameriku! Vladali su Havajima, dokazali da Kalifornija nije otok, razvili New Orleans, putovali s Kolumbom&#8230;</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>U svojoj posljednjoj knjizi “Nacija emigranata”, američki predsjednik John F. Kennedy rekao je: &#8220;Više od 42 milijuna emigranata došlo je na američke obale od početka opstojanja povijesti naše narodnosti. Zašto su došli ovamo i što su radili nakon svog dolaska, to čini povijest Amerike&#8221;. Među ovih 42 i više milijuna koji su stvarali Ameriku kroz [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Između ostalih posebnosti, jedini su američki Indijanci koji od starina uzgajaju vinovu lozu, a u svom jeziku imaju i niz riječi koji su očito hrvatskog podrijetla.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="CROATAN INDIJANCI - Kad strijele lete u sunce" width="500" height="281" src="https://www.youtube.com/embed/r4KQtPBMP0A?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/hrvatsko-kazaliste-u-svicarskoj-napravilo-igrokaz-o-croatan-indijancima/18639/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Životne zgode od rodne hercegovačke sredine, preko Švicarske do New Yorka</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/zivotne-zgode-od-rodne-hercegovacke-sredine-preko-svicarske-do-new-yorka/11330</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/zivotne-zgode-od-rodne-hercegovacke-sredine-preko-svicarske-do-new-yorka/11330#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vesna Kukavica]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 24 Nov 2022 16:10:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[fra Šimun Šito Ćorić]]></category>
		<category><![CDATA[Priče iz mojih američkih godina]]></category>
		<category><![CDATA[S Bogom je lako]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.dijaspora.hr/?p=11330</guid>

					<description><![CDATA[Knjigu Šimuna Šite Ćorića „S Bogom je lako, ljudi su problem, Priče iz mojih američkih godina“ nedavno su objavili Fram-Ziral iz Mostara i HKZ Hrvatsko slovo iz Zagreba. Među lijepo ilustriranim koricama knjige, koja opseže više od 460 stranica, sabrano je 85 priča koje su zbog preglednosti poredane kronološki i podijeljene u osam simbolično naslovljenih [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Knjigu Šimuna Šite Ćorića „S Bogom je lako, ljudi su problem, Priče iz mojih američkih godina“ nedavno su objavili Fram-Ziral iz Mostara i HKZ Hrvatsko slovo iz Zagreba.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/novi-videospot-za-pjesmu-fra-simuna-corica/919"><img width="1236" height="738" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/simun.png" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/simun.png 1236w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/simun-300x179.png 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/simun-1024x611.png 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/simun-768x459.png 768w" sizes="(max-width: 1236px) 100vw, 1236px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/novi-videospot-za-pjesmu-fra-simuna-corica/919">Pogledajte novi videospot za pjesmu fra Šimuna Ćorića</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Fra Šimun Šito Ćorić, franjevac, glazbenik, pisac i profesor psihologije, za adventsko vrijeme u nakladi Glasa koncila objavio je novi album &#8220;VREMENA OVA SAD SU DRUGA – Poetsko-glazbene meditacije&#8221;. Album sadrži deset novih skladbi, među kojima je i pjesma &#8220;Adventska – Gospodinu pripravite put&#8221;, snimljena i kao videospot. Tekst i glazbu potpisuje fra Šimun Ćorić, [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Među lijepo ilustriranim koricama knjige, koja opseže više od 460 stranica, sabrano je 85 priča koje su zbog preglednosti poredane kronološki i podijeljene u osam simbolično naslovljenih cjelina: „Mnogo trke i straha nizašto“, „Na konju po Americi“, „Pod ruskom mrzlinom polarnoga svijetla“, „Na obroncima Arizone“, „Na zajedničkom zubu Udbe i FBI“, „Tragovima robova“, „Knjiga za važne političare, novinare i knjižnice“ te „Nacionalno pomirenje iz Vancouvera“.</p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter size-large"><img loading="lazy" width="510" height="787" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/3-NASLOVNICA-knjige.jpg" alt="" class="wp-image-11331" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/3-NASLOVNICA-knjige.jpg 510w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/3-NASLOVNICA-knjige-194x300.jpg 194w" sizes="(max-width: 510px) 100vw, 510px" /><figcaption>PR</figcaption></figure></div>



<p>Knjiga je zapravo hibridnog žanra – i putopisna proza i niska kroatoloških ogleda u uvjetima gospodarske i političke prekooceanske emigracije hrvatskog čovjeka, i autobiografija! Narativne strategije izmjenjuju se dinamično s tim što prevladavaju više ili manje zaokruženi fragmenti autobiografske proze, koji u obliku retrospektivnog teksta tematiziraju fra Šitine životne zgode od rodne hercegovačke sredine, preko Švicarske do New Yorka, kamo odlazi taj diplomirani teolog na studij psihologije…</p>



<p>Slijedom propitivanja autobiografskog žanra teoretičara Philippea Lejeunea u ovoj knjizi razotkrivamo Ćorićevu gorljivu potragu za uobličavanjem individualiteta koja se pak tekstualno materijalizira uvjetovana različitim društvenopolitičkim lomovima od 1970-ih do 1990-ih netom minulog stoljeća, uključivši bivanje u „ateističkom raju“ za komunizma u vlastitom mu zavičaju.</p>



<p>U tom se vremenskom odsječku uočavaju, ne geografske širine koje prelazi ovaj pisac rodom iz okolice Međugorja, već široki duhovni horizonti karakteristični za multietnička društva, ali s izvanknjiževnim oznakama raznolikih izazova kako autorove uže obitelji, franjevačke sljedbe i vlastite mu subraće, tako i raseljenog hrvatskog čovjeka – čiju sudbinu na koncu dijeli i sam pripovjedač.</p>



<p>Nadahnuti prozni fragmenti ispripovijedani iz prvog lica prate istodobno niz kulturoloških preobrazbi na našem i američkom kontinentu (od Praškog proljeća, 1968. i Hrvatskog proljeća 1971. pa sve do kanadskog multikulturalizma 1980-ih i pada Berlinskoga zida 1989.), kao i njihove odjeke u hrvatsko-američkom emigrantskome krugu što pak potiču različite procese samopropitivanja.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/simun-sito-coric-napisao-knjigu-o-svojim-americkim-godinama/6511"><img width="652" height="396" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/11/simun.png" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/11/simun.png 652w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/11/simun-300x182.png 300w" sizes="(max-width: 652px) 100vw, 652px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/simun-sito-coric-napisao-knjigu-o-svojim-americkim-godinama/6511">Šimun Šito Ćorić napisao knjigu o svojim američkim godinama</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>&#8220;S Bogom je lako, ljudi su problem – Priče iz mojih američkih godina&#8221; nova je knjiga koju potpisuje svećenik i književnik fra Šimun Šito Ćorić. Kao i što sam naslov kaže, u djelu su objavljene autobiografske priče s naglaskom na razdoblje autorova života u Americi. Neke su ispisane i kritičko-polemičkim žarom, oslikavaju jednu od više [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Upravo ti procesi, ojačani autorovim osobnim uvidima u demokratska višekulturna zapadna društva (usavršavanje u Švicarskoj i studij u New Yorku, boravak u Kanadi), navode društveno zauzetog mladog dramatičara i franjevca s gitarom još za prvog svećeničkog služenja u Konjicu na slanje telegrama s 16 franjevaca iz ondašnjih republika BiH i SRH s glasom potpore za Povelju 77 disidentskog tima češkog pisca Vaclava Havela (str. 39), kojeg će kasnije za studentskih dana Ćorić i sresti u Americi na Sveučilištu Columbia.</p>



<p>Tih godina nastaje i fra Šitin dramski prvijenac „Slučaj Galilejac“ (Konjic, 1974.) koji kazališnim izričajem propituje općeljudska razumijevanja individualizacije kao procesa koji nužno izranja iz socijalnog okruženja i samosvijesti u njemu zatečenog pojedinca, ali s osjećajem solidarnosti. Ne upadajući u zamku naknadne pameti, autor Ćorić na posebno mjesto izdvaja ta dva formativna desetljeća svoga života u Americi, u kojima svjesno nije postao ogorčeni emigrant, već kreativni misionar Hrvatske franjevačke kustodije Sv. obitelji u Chicagu i aktivist onog društvenog i kulturnog pokreta hrvatskog naroda koji nam donese ove čudesne plodove 1990-ih.</p>



<p>Od New Yorka do Chicaga i Clevelanda, Arizone i Sjeverne Karoline, od Toronta i Norvala do Vancouvera – nema američkog odredišta iz kojeg Ćorić ne opisuje hrvatske dosege tijekom pola tisućljeća, uključujući i znamenitog Korčulanina Paletina i hrvatskog misionara 19. stoljeća Josipa Kundeka, koji je u saveznoj državi Indijani „osnovao tri nova grada: Ferdinand, Celstine i Fuldu, pa njemačku župu u New Orleansu“ (str. 29).</p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter size-large"><img loading="lazy" width="1024" height="682" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/2-1-1024x682.jpg" alt="" class="wp-image-11332" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/2-1-1024x682.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/2-1-300x200.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/2-1-768x512.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/2-1-1536x1024.jpg 1536w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/11/2-1.jpg 1772w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption>Hrvatska matica iseljenika</figcaption></figure></div>



<p>Autora posebno prijateljstvo veže uz vodećeg jezikoslovnog kroatistu na sjevernoameričkome kontinentu Vinka Grubišića s kojim je snimio prvi audio-tečaj za hrvatski jezik u anglofonom svijetu u jednom gradiću na sjeveru Ontarija, Timminsu. Od svih fra Šitinih pothvata, uz fantastične publicističke, pjesničke i uredničke iskorake u legendarnoj nakladi „Zajednica izdanja ranjeni labud“ – Ziral (uredničkog trojca D. Lasić, Č. Maić, D. Mandić…), pohvaljujemo fra Šitino dioništvo u izradi metodičkih priručnika u sustavu hrvatskih izvandomovinskih škola Amerike, utemeljitelja fra Ljube Krasića.</p>



<p>Vrijeme je to zgušnjavanja udaljenosti između kolektivnoga i individualnoga pamćenja, što je ponovno potaknuto snagom izvanknjiževnih događaja na globalnome planu (egzil europskih proljećara u SAD, multikulturalizam u Kanadi, epoha Karola Józefa Wojtyłe, pad komunizma u Europi i osamostaljenje RH, Domovinski rat, zavrzlame daytonske BiH, te tehnološki napredak…). Sve će to pisac Ćorić ilustrirati snažnim umjetničkim alegorijama iz vizure malog čovjeka i vjernika velikoga srca, kao što to čini opisujući reakciju majke Stojke na sinovljevo uprizorenje dramskog lika nesnalažljivog svetog Josipa u spomenutom „Galilejcu“ ili pak na kraju knjige gdje pojašnjava anegdotom nacionalnu pomirbu svih Hrvata kroz lik postarijeg emigranta iz Vancouvera, kojeg susreće kao zreli svećenik, a nakon svog koncerta u slavu stjecanja hrvatske neovisnosti pod vodstvom antifašističkog generala, povjesničara i državnika dr. sc. Franje Tuđmana (str. 462).</p>



<p>Od svega toga satkana je ova jedinstvena niska proznih reminiscencija s američkoga vidikovca, dok oko nas buja horizont očekivanja kako će autobiografski diskurs snažnije afirmirati samo narcisoidnu kulturu individualizma. No, ovaj je svećenik i pisac sposoban čuti tjeskobu drugih i drukčijih, pružiti utjehu i nadu svakom čovjeku u ovo doba autobiografske kulture, provocirane s društvenih mreža. Uz priče su objavljene i recenzije knjige prof. dr. sc. Ivana Dugandžića i prof. dr. sc. Vinka Grubišića.</p>



<p>Hrvatski književnik i svećenik Šimun Šito Ćorić rođen je u Paoči 1949. Živi i djeluje u Švicarskoj. Poznat je kao autor brojnih knjiga literarnog i znanstvenog sadržaja te cijelog niza nosača zvuka, počevši od kultne singlice „Mi ćemo pobijediti!“ (1978.). Dokazao se i kao antologičar hrvatske egzilne književnosti 20. stoljeća, sačinivši reprezentativan pregled „45 hrvatskih emigrantskih pisaca“, čiji je nakladnik DHK i Hrvatski PEN centar (1991.). Ta je antologija doživjela više proširenih izdanja. Pojedine njegove knjige i tekstovi prevedeni su na engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski i druge jezike. Član je prestižnih strukovnih međunarodnih društava.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/njegove-pjesme-citale-su-se-odozdo-prema-gore-jednako-kao-sto-covjek-ili-stablo-rastu-upoznajte-fra-lucijana-kordica/549"><img width="1920" height="1280" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/07/zurich.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/07/zurich.jpg 1920w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/07/zurich-300x200.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/07/zurich-1024x683.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/07/zurich-768x512.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/07/zurich-1536x1024.jpg 1536w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/njegove-pjesme-citale-su-se-odozdo-prema-gore-jednako-kao-sto-covjek-ili-stablo-rastu-upoznajte-fra-lucijana-kordica/549">Njegove pjesme čitaju se kao što čovjek ili stablo rastu. Upoznajte fra Lucijana Kordića</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>I u grobuneka bude okrenutomoje licei moje tijeloprema istoku,prema suncu. Ni sjenka, ni oblak,niti ikakav izgovor lakne smiju usmjeritimoju rakuprema zapadu. Ja sam uvijek vjerovao u život inisam nikada izgubio nadu imena. Tako zapjeva Lucijan Kordić glasom jedne od svojih posljednjih pjesama &#8220;Na raskrsnici&#8221; u neobjavljenoj zbirci &#8220;Moj žurnal&#8221; (Široki Brijeg, 1992.) koja je nastala [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Zaključno, lijepa je to knjiga – mješavina asocijativne autobiografije s nizom korisnih digresija, koje obiluju opisima figura malih i velikih ljudi američko-hrvatske društvene i umjetničke elite s kojima se piscu fra Šimunu Šiti Ćoriću ukrstiše putevi za višegodišnjeg boravka u Americi. I još nešto, Ćorić je i kozmopolit i patriot, svećenik i slobodoumni umjetnik, sveučilišni profesor i katolički propovjednik, pisac i glazbenik koji nastoji razumjeti i vlastite i tuđe ambicije.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/zivotne-zgode-od-rodne-hercegovacke-sredine-preko-svicarske-do-new-yorka/11330/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Šimun Šito Ćorić napisao knjigu o svojim američkim godinama</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/simun-sito-coric-napisao-knjigu-o-svojim-americkim-godinama/6511</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/simun-sito-coric-napisao-knjigu-o-svojim-americkim-godinama/6511#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dijaspora.hr]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 25 Nov 2021 03:32:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[fra Šimun Šito Ćorić]]></category>
		<category><![CDATA[Priče iz mojih američkih godina]]></category>
		<category><![CDATA[S Bogom je lako]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.dijaspora.hr/?p=6511</guid>

					<description><![CDATA[&#8220;S Bogom je lako, ljudi su problem – Priče iz mojih američkih godina&#8221; nova je knjiga koju potpisuje svećenik i književnik fra Šimun Šito Ćorić. Kao i što sam naslov kaže, u djelu su objavljene autobiografske priče s naglaskom na razdoblje autorova života u Americi. Neke su ispisane i kritičko-polemičkim žarom, oslikavaju jednu od više [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>&#8220;S Bogom je lako, ljudi su problem – Priče iz mojih američkih godina&#8221; nova je knjiga koju potpisuje svećenik i književnik fra Šimun Šito Ćorić.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/novi-videospot-za-pjesmu-fra-simuna-corica/919"><img width="1236" height="738" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/simun.png" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/simun.png 1236w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/simun-300x179.png 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/simun-1024x611.png 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/simun-768x459.png 768w" sizes="(max-width: 1236px) 100vw, 1236px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/novi-videospot-za-pjesmu-fra-simuna-corica/919">Pogledajte novi videospot za pjesmu fra Šimuna Ćorića</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Fra Šimun Šito Ćorić, franjevac, glazbenik, pisac i profesor psihologije, za adventsko vrijeme u nakladi Glasa koncila objavio je novi album &#8220;VREMENA OVA SAD SU DRUGA – Poetsko-glazbene meditacije&#8221;. Album sadrži deset novih skladbi, među kojima je i pjesma &#8220;Adventska – Gospodinu pripravite put&#8221;, snimljena i kao videospot. Tekst i glazbu potpisuje fra Šimun Ćorić, [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Kao i što sam naslov kaže, u djelu su objavljene autobiografske priče s naglaskom na razdoblje autorova života u Americi. Neke su ispisane i kritičko-polemičkim žarom, oslikavaju jednu od više dimenzija povijesne sudbine hrvatskog intelektualaca u razdoblju između dvaju hrvatskih političkih proljeća – negdje od sredine 70-ih pa uglavnom do potkraj 90-ih godina prošlog stoljeća.</p>



<p>&#8220;Ova knjiga može se čitati i kao kratko ispričana svojevrsna povijest doseljenja Hrvata u Ameriku, njihove borbe za život u katkad vrlo surovim uvjetima, a pogotovo kao povijest njihove borbe za hrvatsku državnu neovisnost i slobodu. Autor je bio svjedok tog vremena pa je sve to našlo odjeka u ovoj vrijednoj i nadasve zanimljivoj knjizi&#8221;, napisao je recenzent Ivan Dugandžić.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/tiskana-knjiga-o-zivotu-fra-marinka-vukmana-poniznog-veselog-i-otvorenog-franjevca/4790"><img width="1800" height="1200" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/08/M.Vukman-3.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/08/M.Vukman-3.jpg 1800w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/08/M.Vukman-3-300x200.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/08/M.Vukman-3-1024x683.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/08/M.Vukman-3-768x512.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/08/M.Vukman-3-1536x1024.jpg 1536w" sizes="(max-width: 1800px) 100vw, 1800px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/tiskana-knjiga-o-zivotu-fra-marinka-vukmana-poniznog-veselog-i-otvorenog-franjevca/4790">Tiskana knjiga o životu fra Marinka Vukmana, poniznog, veselog i otvorenog franjevca</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>U nakladi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja krajem srpnja 2021. tiskana je knjiga „Tragovi vjere i ljubavi. 40 godina života i rada fra Marinka Vukmana u Njemačkoj“. Urednici izdanja su fra Šimun Markulin i fra Ante Akrap, obojica nastavnici na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, piše IKA. Knjiga na 480 stranica monografski obrađuje život i [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Prema riječima recenzenta Vinka Grubišića, fra Šimun Šito Ćorić je pjesnik, pjevač, pisac psiholoških studija, dramaturg i kompletan dramski čovjek, a iznad svega franjevac…</p>



<p>&#8220;Njegove pjesme ušle su u najozbiljnije hrvatske antologije, a prijevodi nekih pjesama u prestižne američke izbore na engleskom jeziku&#8221;, rekao je Vinko Grubišić.</p>



<p>Ova knjiga podijeljena je na osam dijelova: Mnogo trke i straha nizašto, Na konju po Americi, Pod ruskom mrzlinom polarnog svijeta, Na obroncima Arizone, Na zajedničkom zubu Udbe i FBI, Tragovima robova, Knjige važne za političare, novinare i knjižnice i Nacionalno pomirenje iz Vancouvera.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/nakon-75-godina-objavljena-knjiga-koja-je-svjedok-jednog-vremena-i-jedne-velike-tragedije-cije-posljedice-osjecaju-narastaji-hrvatskih-ljudi-u-svim-dijelovima-domovine-i-dijaspore/5774"><img width="2048" height="1536" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/10/abf1aafe-7a59-4e63-8cae-0b83b20151eb.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/10/abf1aafe-7a59-4e63-8cae-0b83b20151eb.jpg 2048w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/10/abf1aafe-7a59-4e63-8cae-0b83b20151eb-300x225.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/10/abf1aafe-7a59-4e63-8cae-0b83b20151eb-1024x768.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/10/abf1aafe-7a59-4e63-8cae-0b83b20151eb-768x576.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/10/abf1aafe-7a59-4e63-8cae-0b83b20151eb-1536x1152.jpg 1536w" sizes="(max-width: 2048px) 100vw, 2048px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/nakon-75-godina-objavljena-knjiga-koja-je-svjedok-jednog-vremena-i-jedne-velike-tragedije-cije-posljedice-osjecaju-narastaji-hrvatskih-ljudi-u-svim-dijelovima-domovine-i-dijaspore/5774">Nakon 75 godina objavljena knjiga koja je svjedok jednog vremena i jedne velike tragedije, čije posljedice osjećaju naraštaji hrvatskih ljudi u domovini i dijaspori</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Knjiga Tragedija jednog naroda, autora fra Božidara Benkovića, desetljećima se čuvala u Hrvatskom etničkom institutu. Davno je to bilo! Jesen 1946., prije 75 godina, kada je fra Theodore Božidar Benković tiskao knjigu u Chicagu pod nazivom &#8220;The Tragedy of a Nation&#8221;. Djelo je odmah postalo svjedok. Naime, bijaše to prva knjiga koja je opisala stanje [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Hrvatski književnik i svećenik Šimun Šito Ćorić rođen je 1949. u Paoči pokraj Međugorja. Poznat je kao autor brojnih knjiga literarnog i znanstvenog sadržaja te cijelog niza nosača zvuka. </p>



<p>Njegovo najnovije djelo objavili su Fram-Ziral iz Mostara i HKZ Hrvatsko slovo iz Zagreba.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/simun-sito-coric-napisao-knjigu-o-svojim-americkim-godinama/6511/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Pogledajte novi videospot za pjesmu fra Šimuna Ćorića</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/novi-videospot-za-pjesmu-fra-simuna-corica/919</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/novi-videospot-za-pjesmu-fra-simuna-corica/919#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dijaspora.hr]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 01 Dec 2020 17:13:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[fra Šimun Šito Ćorić]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvati u Švicarskoj]]></category>
		<category><![CDATA[Vremena ova sad su druga]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.dijaspora.hr/?p=919</guid>

					<description><![CDATA[Fra Šimun Šito Ćorić, franjevac, glazbenik, pisac i profesor psihologije, za adventsko vrijeme u nakladi Glasa koncila objavio je novi album &#8220;VREMENA OVA SAD SU DRUGA – Poetsko-glazbene meditacije&#8221;. Album sadrži deset novih skladbi, među kojima je i pjesma &#8220;Adventska – Gospodinu pripravite put&#8221;, snimljena i kao videospot. Tekst i glazbu potpisuje fra Šimun Ćorić, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Fra Šimun Šito Ćorić, franjevac, glazbenik, pisac i profesor psihologije, za adventsko vrijeme u nakladi Glasa koncila objavio je novi album &#8220;VREMENA OVA SAD SU DRUGA – Poetsko-glazbene meditacije&#8221;.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/hrvatska-dijaspora-u-njemackoj-online-molila-krunicu/915"><img width="1400" height="964" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/20201129_201427-–-kopija.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/20201129_201427-–-kopija.jpg 1400w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/20201129_201427-–-kopija-300x207.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/20201129_201427-–-kopija-1024x705.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2020/12/20201129_201427-–-kopija-768x529.jpg 768w" sizes="(max-width: 1400px) 100vw, 1400px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/hrvatska-dijaspora-u-njemackoj-online-molila-krunicu/915">Hrvatska dijaspora u Njemačkoj online molila krunicu</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>U organizaciji voditelja Hrvatske katoličke misije Mittelbaden u Njemačkoj, don Ive Nedića i njegovih pastoralnih suradnika Jacqeline Zadravec i Darka Rubčića, na prvu nedjelju došašća upriličena je online molitva krunice, piše IKA. Uvodno je mlada aktivna članica misije Zadravec, uz harmonijsku pratnju pastoralnog suradnika Rubčića, otpjevala pjesmu Prva ljubav opet te zove. Potom je don [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Album sadrži deset novih skladbi, među kojima je i pjesma &#8220;Adventska – Gospodinu pripravite put&#8221;, snimljena i kao videospot.</p>



<p>Tekst i glazbu potpisuje fra Šimun Ćorić, aranžman Tino Mostak, video Matijas Knežević, a izvodi je, s fra Šitom, skupina poznatih pjevačica i pjevača u Švicarskoj: Ana Badrov, Frane Vugdelija i Magdalena Koštroman.</p>



<figure class="wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="FRA ŠITO - Adventska (Gospodinu pripravite put)" width="500" height="281" src="https://www.youtube.com/embed/6wyxgoNe_WY?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/novi-videospot-za-pjesmu-fra-simuna-corica/919/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
