Pogledajte kako su Hrvati predstavili svoju kulturu na prestižnom sajmu u Buenos Airesu

U prestižnoj školi Northlands u Buenos Airesu održan je Kermesse, sajam na kojem je tamošnja hrvatska zajednica predstavila kulinarsku baštinu i turizam. U Argentini, pa tako i u Buenos Airesu, kermeš je naziv za obiteljski sajam ili pučku zabavu, obično u organizaciji škola ili župa, s ciljem prikupljanja sredstava u humanitarne svrhe. Ovi sajmovi uključuju […]

Misno slavlje predvodio je fra Tomaž Hočevar, generalni vizitator za Hrvatsku franjevačku provinciju sv. Ćirila i Metoda te Franjevačku kustodiju sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Uz njega su suslavili fra Tomislav Šanko, kustod Franjevačke kustodije sv. Jeronima, fra Claudio Equizai, generalni delegat za Argentinu i fra Josip Peranić, dugogodišnji misionar u Buenos Airesu.

U slavlju su sudjelovale i s. Edita Lukić i s. Samuela Vilenica, redovnice Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka koje u Buenos Airesu djeluju kao misionarke, kao i vjernici koji se redovito okupljaju u tome centru.

U propovijedi se fra Tomaž osvrnuo na nedjeljno evanđelje te istaknuo snagu zajedništva i istinskoga susreta s Gospodinom, iz kojega svaki drugi susret dobiva smisao i postaje poslanje. Osvrćući se na sadašnje stanje misije u Buenos Airesu, preporučio je molitvi i pomoći vjernika sve svećenike koji su ovdje djelovali, a posebno fra Josipa Perenića…

Zašto Hrvati u Buenos Airesu nisu toliko asimilirani kao u ostalim državama Latinske Amerike? Odgovor je jednostavan…

Predstavljamo Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić iz Buenos Airesa, domaćina sljedeće Krunice Hrvata svega svijeta koja je na rasporedu u subotu, 1. travnja. Prvi povijesni podaci o Hrvatima na području tadašnje Argentine spominju hrvatskog isusovca Nikolu Plantića koji je ondje doselio 1748. godine. Plantić je rođen u Zagrebu 1720. Bio je profesor logike na […]

„U ovom milosnom trenutku želim prije svega zahvaliti Gospodinu za dar ove zajednice i za sve ono što je kroz desetljeća učinio po našoj braći ovdje u Argentini. Naša prisutnost, započeta davne 1929., nije samo niz događaja ni povijest institucija, nego prije svega povijest susreta, odnosa i povjerenja. Franjevci su ovdje dolazili ne samo da dijele sakramente, nego da budu blizu narodu koji je tražio sigurnost, identitet i nadu. Bili su most između domovine i nove zemlje, između prošlosti i budućnosti, između čovjekove čežnje i Božje blizine“, istaknuo je fra Tomislav Šanko.

Na poseban način zahvalio je fra Josipu Peraniću, posljednjem hrvatskom misionaru, koji već gotovo 40 godina, uz jedan kraći prekid, služi u Argentini: „Njegov život je tiho, ali snažno svjedočanstvo ustrajnosti, vjernosti i ljubavi prema narodu kojemu je poslan. Jubilej koji se slavi nije samo pogled unatrag, nego poziv da i danas živimo istu vjeru, isto povjerenje i isto bratstvo. Pozvani smo i danas biti znak Božje blizine, posebno onima koji traže smisao, pripadanje i nadu“.

Po završetku mise uslijedilo je zajedničko fotografiranje, a zatim objed i druženje u Hrvatskom centru Pico, u kojem djeca, mladi i odrasli uče hrvatski jezik i običaje te djeluju folklorni ansambli i hrvatska društva.

Proslava 50. obljetnice djelovanja misijskog sjedišta na Teharu povezana je i s nedavnim izdanjem knjige fra Josipa Sopta, koja je nedavno predstavljena u Dubrovniku, a ovom prigodom i u Teharu.

Otišao je čovjek koji je obilježio živote brojnih Hrvata u Buenos Airesu

Dinko Krpan, teološki pisac i svećenik, preminuo je u utorak u Svećeničkom domu nadbiskupije Buenos Aires, u 86. godini života, izvijestila je Argentinska informativna katolička agencija. Vlč. Dinko (Domingo) Krpan rođen je 10. kolovoza 1937. u Petrinji. U svibnju 1945. izbjegao je u Austriju pa u Italiju, a od 1949. bio je u Argentini. Srednju […]

Inače, u misiju su djelovali članovi nekadašnje Franjevačke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru: fra Leonard Rusković (od 1929. do smrti 1958.), prvi koji je došao i započeo misiju, fra Blaž Štefanić (1938. – 1976.), fra Rafael Capurso (1939. – 1948.), fra Gabriel Arko (1939. – 1995.), fra Jozo Tibljaš (1946. – 1966.), fra Lino Pedišić (1946. – 1989.), fra Stjepan Rade (1947. – 1965.), fra Paško Andrić (1947. – 1990.), fra Vlaho Margaretić (1947. – 1995.), fra Bonifacije Perović (1947. – 1968.), fra Živko Vidal Žic (1947. – 1966.), fra Urban Štefanić (od 1950.), fra Job Mikolić (1967. – 1976.), fra Marijan Zlovečera (1968. – 1985.), fra Aleksandar Longin (od 1969.), fra Leopold Dujmović (od 1969.), fra Ilija Kozina (1977. – 1998.), fra Stjepan Gregov (†2012., dugogodišnje djelovanje), fra Berislav Ostojić (†2015.), fra Ivan Gavran (1994. – 2003.), fra Jordan Ostojić (dugogodišnje djelovanje u Buenos Airesu), fra Matija Matošević (kratko djelovanje od 1977.) i fra Josip Peranić (od 1977. do danas).