Ovo je priča o nesretnoj Hrvatici koja je prije čak 150 godina nastupala u Americi i Australiji. Umrla je sama, u velikoj bijedi…

Buran život Eme Pukšec počeo je u Ogulinu 6. veljače 1834. Budući da je njezin otac Josip bio cijenjen i vrstan krajiški časnik, dobio je plemićku titulu i dodao svom prezimenu Murski. Ema je već kao dijete počela svirati pijano. Pjevanje je učila u Zagrebu, na bečkom konzervatoriju i u Parizu. Njezina prava pjevačka karijera […]

Ali, i u tu daleku, brdovitu i dosta zabačenu zemlju dospjeli su i poneki Hrvati. Kao i u drugim zemljama, neki postadoše uspješni i utjecajni, a jedan od hrvatskih potomaka, Francisco José Orlich, bio je i predsjednik Kostarike.

Naime, Franjo Orlić, dečko od 15 godina iz mjesta Punat na otoku Krku, zaputio se u svijet 1873. i dospio u Kostariku. Bio je radiša i štediša. Kupio komad zemlje i počeo uzgajati kavu. Zatim je utemeljio tvornicu kave i uspješno poslovao. Nije zaboravio ni rodno mjesto. U Puntu je bio suosnivač tvornice tjestenine, izgradio “Villu Costa Ricu”, i bio jedan od utemeljitelja Austro-hrvatskog parobrodskog društva (1906.). Ovo je bio začetak današnje Jadrolinije. Franjo je bio tadašnji globalni biznismen. Zbog poslova u Kostariki i Hrvatskoj preplovio je Atlantik više od 40 puta.

Osim što je naš radišni Orlić vodio uspješne poslove, imao je i veliku obitelj. Oženio je Kostarikanku Franciscu i s njom imao devetero djece. Najstariji sin Josip, koji se rodio na Krku i kasnije oženio Đorđinu Bolmarčić s otoka Cresa, postao je uspješan poslovan čovjek, čak i takmac ocu u proizvodnji kave.

U raspetim okolnostima uspio je postati umjetnik svjetskog glasa

Zdravko Dučmelić rođen je 17. srpnja 1923. u Vinkovcima, u ravnoj i plodnoj Slavoniji, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Godine 1941. otišao je u Zagreb studirati na Akademiji likovnih umjetnosti. Ratni vihor zahvatio je njegov mladi život te je bio mobiliziran u hrvatsku vojsku, a na kraju rata s tisućama drugih Hrvata povukao […]

Orlichi su igrali važnu i vrlo pozitivnu ulogu u političkim i gospodarskim zbivanjima Kostarike, u njezinoj demokratizaciji i stabilnosti. Josipov sin, Francisco José Orlich Bolmarcich, zvani Don Chico, izabran je za predsjednika države 1962. Budući da je Kostarika bila demokratska zemlja i Orlich izabran od naroda na istinski slobodnim izborima, prvi strani državnik koji mu je došao u službeni posjet bio je John F. Kennedy, predsjednik Amerike. Taj posjet bio je veliko priznanje Orlichu i Kostariki.

Orlich je bio vrlo plemenit, ponizan i narodu blizak čovjek. Dobro naroda i države bilo mu je važnije od osobnih probitaka i zato ga se i danas rado sjećaju. Jedan od nekoć njegovih političkih suparnika o njemu je napisao: “Gospodin Francisco Orlich bio je ljubazan, uvijek nasmijan i dobar čovjek. Iz njega je zračio mir i urođeno samopouzdanje u sebe i u sve što je predstavljao. Najvjerojatnije, jedini je predsjednik Kostarike koji je sišao s te dužnosti bez ijednog neprijatelja. Ni prije ni poslije njega nismo imali takav slučaj. Možemo s pravom reći da je on uistinu bio predsjednik svih ljudi u Kostariki”.

I nama je drago da je bio uzor čovjek i političar jer je ipak hrvatskih korijena pa se možemo s njim i mi ponositi. A mogao bi biti i dobar primjer i našim političarima!

Pjesma ovog Hrvata čak je deset tjedana bila najslušanija u Americi. Za Columbia Records snimio je 40-ak hitova, a u domovini je gotovo nepoznat

Guy Mitchell, nekoć slavna američka zvijezda, uz pjevanje bio je i glumac. Godine 1956. njegova je pjesma “Singing the Blues” deset tjedana bila najslušanija pjesma u Americi. Guy Mitchell bio je jedna od veoma poznatih pjevačkih zvijezda hrvatskog podrijetla u Americi, ali začudo, jako malo Hrvata, čak i u Americi, o njemu nešto zna. U […]

Francisco José rođen je 10. ožujka 1907. u gradu San Ramónu. Tijekom života posjetio je Hrvatsku dva puta. Jednom kao dijete, a drugi put kao novoizabrani predsjednik Kostarike. Preminuo je 29. listopada 1969. i pokopan uz velike počasti u San Joséu, glavnom gradu Kostarike.