Predsjednik Milanović s Hrvatima u Antofagasti: Stvorili ste snažnu i prepoznatljivu hrvatsku zajednicu na koju smo jako ponosni

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović posjetio je u subotu u Antofagasti, gradu na sjeveru Čilea, društva i klubove hrvatskih iseljenika u kojima se susreo i razgovarao s članovima brojne hrvatske zajednice. Milanović je u Antofagasti posjetio Društvo „Sociedad Croata“, najstariju hrvatsku udrugu utemeljenu 1894. godine, čiji su osnivači bili većinom s otoka Brača. U prostorijama […]

U svom govoru podsjetio je hrvatske iseljenike kako ih je posjetio i prije deset godina…

“Nisam došao po vaše glasove ili političku podršku. Ali, vaša priča je nevjerojatna, nema se s čime usporediti u hrvatskoj povijesti, osim možda s onom hrvatskih iseljenika na Novom Zelandu. Priča o vama je za hollywoodske filmove. Ponosni smo na vas, barem mi koji o vama znamo više, a ja ću se potruditi da o vama više zna sve veći broj ljudi u Hrvatskoj”, rekao je Milanović, još jednom im zahvalivši na pomoći koju su pružili Hrvatskoj kada je bilo najteže…

“Hrvatska se branila sama, a onima koji su tada bili s nama to nećemo nikada zaboraviti. Ne govorim to zbog gorčine prema onima koji su bili ravnodušni, već iz osnovne ljudske zahvalnosti. Hvala vam”, zaključio je predsjednik svoje obraćanje u Hrvatskom klubu u Santiagu te svim članovima hrvatske zajednice u Čileu čestitao Božić i Novu godinu.

U Hrvatskom klubu okupilo se više stotina članova hrvatske zajednice, a poseban gost svečane večere bio je predsjednik Čilea Gabriel Boric Font.

Predsjednik Republike Hrvatske, ranije u ponedjeljak, posjetio je Čileansko sveučilište gdje se susreo s rektoricom Sveučilišta prof. Rosom Devés te održao predavanje na temu „Geopolitika i posljedice za ekonomiju”.

Predsjednik Milanović odlikovao hrvatske diplomate: Jednom kada odeš, otpadnik si, gotovo

Povelju Republike Hrvatske predsjednik Zoran Milanović danas je uručio Hrvatskom diplomatskom klubu. Udruzi hrvatskih diplomata priznanje je dodijeljeno za izniman i dugogodišnji doprinos u promicanju hrvatske diplomacije, proučavanju međunarodnih odnosa i vanjske politike Republike Hrvatske, javlja Ured predsjednika. “I drago mi je da se toliko ljudi, nakon toliko godina drži zajedno. To čak nisam ni […]

Susret s predsjednikom

Milanović se u utorak u glavnom gradu Santiagu sastao s čileanskim predsjednikom Boricem Fontom.

„Ovdje sam kao predsjednik Hrvatske i svih njezinih građana, a u određenoj mjeri i svih onih koji imaju hrvatsko podrijetlo. Naravno, Čileanci hrvatskog podrijetla su prije svega Čileanci, oni su državljani ove zemlje, oni su lojalni ovoj zemlji. Predsjednika Borica vidim i posjećujem, prije svega, kao predsjednika Čilea, a onda i kao osobu koja je svojim očinskim dijelom porijeklom s naših hrvatskih, dalmatinskih otoka i to je nešto što je neizbrisivo“, istaknuo je predsjednik Milanović.

Podsjetivši kako je prije trideset godina Republika Čile bila među prvima koja je priznala Republiku Hrvatsku, Milanović je naglasio da se i kod podjele diplomatske imovine Čile ponašao korektnije od drugih država…

„Hrvatska se tada borila za svaki četvorni metar ambasada i prostora koje je ona bivša država prisvojila. Taj početak možda danas djeluje daleko, ali mi ga pamtimo“, naglasio je Milanović.

“Znam da je predsjednik Milanović došao vidjeti kakav je doprinos hrvatske zajednice Čileu koja broji oko 300 tisuća ljudi. A radi se o prosperitetnoj zajednici koja se istaknula u svim područjima. I upravo zbog tog doprinosa Hrvata Čileu, predsjedniku Milanoviću uručit ću orden”, istaknuo je između ostalog predsjednik Gabriel Boric Font.

Na svečanom ručku dvojica predsjednika razmijenila su najviša državna odlikovanja. Milanović je uručio Boricu Fontu Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom, za iznimne zasluge u unapređenju sveobuhvatnih odnosa i razvitku suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čilea te promicanje prijateljstva i partnerstva hrvatskog i čileanskog naroda, a Boric Font uručio je Milanoviću „Lanac Velereda zasluga za Čile s Velikom Danicom“.

Pogledajte kako je predsjednik Milanović s Hrvatima u Čileu slavio pobjedu Hrvatske

Službeni posjet Republici Čileu predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović započeo je danas u Antofagasti, gradu i istoimenoj regiji Čilea, gdje je s tamošnjim Hrvatima pratio četvrtfinalnu utakmicu Svjetskog nogometnog prvenstva u kojoj je Hrvatska svladala Brazil. Prije toga Milanović se sastao s Karen Behrens, izaslanicom Predsjednika Republike Čilea u Regiji Antofagasta, pri čemu je Behrens […]

Punta Arenas

Službeni posjet Republici Čileu predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nastavio je u Punta Arenasu, gradu na jugu Čilea, gdje je s hrvatskim iseljenicima pratio hrvatsku nogometnu reprezentaciju u utakmici polufinala Svjetskog prvenstva u Kataru, javili su iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

Pogledajte kako je predsjednik Milanović s Hrvatima u Čileu slavio pobjedu Hrvatske

Službeni posjet Republici Čileu predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović započeo je danas u Antofagasti, gradu i istoimenoj regiji Čilea, gdje je s tamošnjim Hrvatima pratio četvrtfinalnu utakmicu Svjetskog nogometnog prvenstva u kojoj je Hrvatska svladala Brazil. Prije toga Milanović se sastao s Karen Behrens, izaslanicom Predsjednika Republike Čilea u Regiji Antofagasta, pri čemu je Behrens […]

Milanović je u Antofagasti posjetio Društvo „Sociedad Croata“, najstariju hrvatsku udrugu utemeljenu 1894. godine, čiji su osnivači bili većinom s otoka Brača. U prostorijama društva, smještenim u središtu grada, predsjednik je prisustvovao kulturno-umjetničkom programu što su ga izveli najmlađi članovi društva. Zatim je posjetio Vatrogasno društvo “Bomba Hrvatska“ i Sportski klub „Hrvatski sokol“ u kojemu je dan ranije pratio i nogometnu utakmicu u kojoj je Hrvatska pobijedila Brazil. Vatrogasnom društvu “Bomba Hrvatska” predsjednik je uručio i poklon koji je poslala Hrvatska vatrogasna zajednica.

U Čileu danas živi oko 200 tisuća Hrvata i njihovih potomaka od kojih je oko 6000 i hrvatskih državljana, a koji se okupljaju u različitim kulturnim i sportskim udrugama i klubovima te provode aktivnosti usmjerene na promicanje hrvatske kulture kroz glazbu, pjesmu, ples, gastronomiju i povijest hrvatskog naroda.

“Danas s ponosom možemo reći kako su mnogi Hrvati i njihovi potomci ugledni članovi čileanskoga društva. Potomke hrvatskih iseljenika danas nalazimo svuda, od najviših političkih institucija, preko Crkve, vojske i gospodarstva do kulture i sporta. Stoga možda nigdje u svijetu kao u Čileu nema toliko Hrvata i osoba hrvatskoga podrijetla prisutnih u svim slojevima društva, te nije neobično što prisutnost i utjecaj Hrvata u Čileu nadilazi udio u ukupnom stanovništvu. S ponosom možemo istaknuti kako i aktualni predsjednik Čilea Gabriel Boric Font ima hrvatske korijene”, naglasio je predsjednik Milanović.

Na svečanoj večeri, koja je priređena povodom službenog posjeta hrvatskog predsjednika, okupio se veliki broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka sa sjevera Čilea. Milanović je u prigodnom obraćanju posebno istaknuo činjenicu da su Hrvati u Čileu stvorili snažnu i prepoznatljivu hrvatsku zajednicu, na koju su Hrvatska i on osobno jako ponosni…

Predsjednik Milanović odlikovao hrvatske diplomate: Jednom kada odeš, otpadnik si, gotovo

Povelju Republike Hrvatske predsjednik Zoran Milanović danas je uručio Hrvatskom diplomatskom klubu. Udruzi hrvatskih diplomata priznanje je dodijeljeno za izniman i dugogodišnji doprinos u promicanju hrvatske diplomacije, proučavanju međunarodnih odnosa i vanjske politike Republike Hrvatske, javlja Ured predsjednika. “I drago mi je da se toliko ljudi, nakon toliko godina drži zajedno. To čak nisam ni […]

“Unatoč daljinama, koje doista nisu male i svim prilagodbama što ih je tražio život u novoj domovini, hrvatski narod u Čileu očuvao je svoj nacionalni identitet kroz naraštaje i održao čvrste veze s domovinom”, dodao je te istaknuo i aktivni doprinos Hrvata u Čileu hrvatskoj borbi za slobodu, neovisnost i međunarodnu afirmaciju…

“To se pokazalo u godinama stvaranja neovisne Hrvatske i njezine obrane i oslobađanja u vrijeme Domovinskog rata. Tada su Hrvati Čilea s cijelom iseljenom Hrvatskom stali uz svoj narod u domovini pomažući, skupno i pojedinačno, borbi za slobodu i neovisnost“, podsjetio je predsjednik Milanović, ustvrdivši kako ćemo hrvatskom iseljeništvu, kao i hrvatskim braniteljima, uvijek biti iznimno zahvalni na svemu što su učinili u stvaranju Hrvatske.

“Koristim prigodu zahvaliti svima vama na svemu što radite i što ćete raditi kako bi očuvali nacionalni identitet, ali i na vašem radu i doprinosu za dobrobit Čilea – što dodatno učvršćuje ionako bliske veze Hrvatske i Čilea“, zaključio je Milanović.

Kako su Hrvati postali predsjednici Čilea, Argentine, Kostarike i Slovačke

Od 11. ožujka 2022. Čile ima predsjednika hrvatskog podrijetla vidljivog već iz njegova prezimena. Vijest da je mladi ljevičarski političar Gabriel Boric, obiteljskim korijenima vezan uz Ugljan koji je posjetio 2010., premoćno pobijedio u prosincu 2021. svog protukandidata Joséa Antonija Kasta, s razlogom je pozitivno odjeknula u Hrvatskoj. Ali izbor „Hrvata“ na čelo Čilea nije […]

U ime domaćina goste je pozdravio počasni konzul Republike Hrvatske u Antofagasti Marko Buzolić. Među uzvanicima bio je i gradonačelnik Antofagaste. Svečanu večeru upotpunila je klapa “Tri sulara”, koja je pjevala dalmatinske pjesme, te plesači kluba hrvatskih iseljenika.

Predsjednik Milanović odlikovao hrvatske diplomate: Jednom kada odeš, otpadnik si, gotovo

Povelju Republike Hrvatske predsjednik Zoran Milanović danas je uručio Hrvatskom diplomatskom klubu. Udruzi hrvatskih diplomata priznanje je dodijeljeno za izniman i dugogodišnji doprinos u promicanju hrvatske diplomacije, proučavanju međunarodnih odnosa i vanjske politike Republike Hrvatske, javlja Ured predsjednika. “I drago mi je da se toliko ljudi, nakon toliko godina drži zajedno. To čak nisam ni […]

Hrvatsku dijasporu u toj zemlji čini više od 200 tisuća hrvatskih potomaka, uglavnom Dalmatinaca, koji žive na sjeveru i jugu zemlje, a zatim i u Santiagu…

“Bez nje, povijest ove zemlje vjerojatno ne bi bila ista. Brojni čileanski parlamentarci, politički čelnici, umjetnici, književnici, intelektualci i gospodarstvenici hrvatskog podrijetla senzibilizirali su čileansku vladu Patricija Aylwina za postizanje tog cilja. Djelovanje dijaspore dalo je doprinos borbi za slobodu i suverenitet domovine koju su izdaleka uvijek smatrali svojom”, za HRT je izjavio Guillermo Mimica, predsjednik Udruge stručnjaka i poduzetnika hrvatskih korijena iz Čilea.

Predsjednik Milanović radostan zbog posjeta Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima

U sklopu službenog posjeta Svetoj Stolici i papi Franji, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović posjetio je jučer i Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu. U pozdravnom govoru rektor Zavoda Marko Đurin zaželio je srdačnu dobrodošlicu predsjedniku i njegovoj pratnji te izrazio radost da ga može pozdraviti u najstarijoj hrvatskoj instituciji izvan granica Republike Hrvatske, […]

Čile prvi put u svojoj povijesti ima predsjednika unuka Hrvata, Gabriela Borića, rođenog u regiji Magallanes, kamo su njegovi djedovi i pradjedovi stigli iz Hrvatske. Zastupničkim domom predsjeda Vlado Mirošević, još jedan unuk Hrvata.

Čileanska Vlada i Veleposlanstvo Republike Hrvatske s kolonijom hrvatskih potomaka pripremaju opsežan program u kojem će se predsjednik Milanović susresti s hrvatskom zajednicom na sjeveru i jugu Čilea. Prvo će otputovati u Antofagastu, rudarski grad smješten u sjevernoj pustinji, gdje će posjetiti čileansko-europski astronomski opservatorij Paranal. Zatim će otputovati u Punta Arenas, na krajnjem jugu Amerike, kako bi se se susreo s tamošnjim vlastima i organizacijama brojnog hrvatskog iseljeništva.

Predsjednik Milanović odlikovao Antona Kikaša: Ne zna se zašto vam se Hrvatska dosad nije odužila

Predsjednik Republike Zoran Milanović odlikovao je danas Antona Kikaša Redom kneza Domagoja s ogrlicom za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u Domovinskom ratu, javlja Ured predsjednika. „Ono što ste učinili za Hrvatsku zna svatko, ono što ne zna je zašto vam se Hrvatska minimalnom gestom nije odužila posljednjih trideset godina. Ne vjerujem da je bilo […]

Predsjednik će u Santiagu održati akademsko predavanje na Sveučilištu u Čileu, službeno će razgovarati s predsjednikom Čilea te će se susresti s hrvatskom zajednicom na svečanoj večeri kojom će završiti službeno putovanje.

U Karlovcu otvorena izložba o braći Seljan. Izloženi su njihovi osobni predmeti, fotografije, putne bilježnice, pisma i geografske karte

U Galeriji “Vjekoslav Karas” u Karlovcu od srijede se može razgledati izložba “Braća Seljan – kroz prašume i pustinju”. Karlovčani Mirko i Stevo Seljan poznati su po istraživanjima sa samog kraja 19. i početkom 20. stoljeća u istočnoj Africi i Južnoj Americi. Izložbom su obuhvaćena sva njihova putovanja. Mirkovo pohod pješice od Sankt-Peterburga do Pariza, […]

Program su otvorili rektor Sveučilišta Ennio Vivaldi i veleposlanica Mira Martinec, a govorili su Goranka Horjan, direktorica Etnografskog muzeja, Marija Živković, autorica izložbe i Daniel Opazo, v.d. dekana Fakulteta arhitekture i urbanizma.

Izložba o braći Seljan pobudila je veliki interes u akademskoj zajednici te unutar hrvatske zajednice, a otvorenju su prisustvovali i Fernando Ayala, državni tajnik za obranu Republike Čile te Simon Borić, brat čileanskog predsjednika Gabriela Borica.

Ovaj projekt, koji podržava Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske prigodom 30. godišnjice međunarodnog priznanja RH, imao je premijerno izlaganje u Asuncionu u Paragvaju. Paralelno s izložbom u Čileu bit će postavljena i ona u Brazilu (Ouro Preto, Sao Paolo, Curitiba) te naknadno u Limi, Peru.

Mirko i Stjepan bili su najpoznatija hrvatska braća na svijetu. U Etiopiji je jedno naselje čak nosilo njihovo prezime

Danas ću vas upoznati s dvojicom braće Seljan, Mirkom i Stjepanom, koji su bili željni cijeli svijet vidjeti, istraživati, proučavati i mijenjati ga. Htjeli su zadovoljiti svoje znatiželje i reći drugima što su naučili na svojim putovanjima. Braća su rodom iz Karlovca. Mirko je rođen 1871. godine, a Stjepan/Stevo 1876. Mirko je pošao iz rodnog […]

Izložba o braći Seljan može se razgledati na Fakultetu arhitekture i urbanizma sve do 24. lipnja 2022. Ulaz je besplatan.

Otvoren Konzulat Republike Hrvatske na sjeveru Čilea. Hrvati su ovdje iseljavali zbog proizvodnje salitre

Svečano je otvoren Konzulat Republike Hrvatske sa sjedištem u gradu Iquique na čelu s počasnim konzulom Hrvojem Bogdanom Ostojicem Pericem, koji već niz godina okuplja hrvatsku zajednicu i radi na očuvanju hrvatskog identiteta na sjeveru Čilea. Uz regiju Tarapacá, novootvoreno konzularno predstavništvo ostvaruje konzularnu nadležnost i nad regijom Arica y Parinacota. Uz prisutnost veleposlanice Mire […]

Uz Matičinu inauguracijsku čestitku predsjedniku Boriću i želje da razborito obnaša tu odgovornu visoku dužnost u epohi globalnog apokaliptičnog preslagivanja političke moći, s ponosom se prisjećamo fascinantne sudbine pečalbarske skupine naših dalmatinskih težaka, pomoraca i ribara iz jednog odvojka velikoga transkontinentalnoga emigracijskog vala koji je krajem 19. stoljeća krenuo iz Hrvatske i zaustavio se na čileanskoj obali, u to vrijeme poželjnoj migrantskoj destinaciji zlatne i salitrene groznice.

Od prve do četvrte industrijske revolucije stasalo je u toj prosperitetnoj regiji u blizini Južnoga pola četiri-pet hrvatskih naraštaja mahom dobro obrazovanih, kojima pripadaju i Borićevi preci s otoka Ugljana. Pisma su se razmjenjivala nekoć mjesecima, dok danas u realnome vremenu dvije udaljene zemlje već prakticiraju gigabitne brzine 5G mreže, koja se širi diljem planeta.

Reindustrijalizacija je u središtu nacionalnih ekonomija, dok pandemija koronavirusa i iznenadni rat na istoku Europe usložnjavaju otvorenu globalnu raspravu oko pristupā i razvojnih modelā.

„Govorimo o održivom rastu u Čileu popraćenom pravednom preraspodjelom bogatstva“, istaknuo je predsjednik Borić prigodom nedavnog imenovanja nove čileanske Vlade.

Ministarstvo financija te najrazvijenije zemlje Latinske Amerike vodit će Mario Marcel Cullell, čiji su mandat guvernera Središnje banke RČ hvalili financijski analitičari. Ranije je radio u Svjetskoj banci, Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te u prethodnim čileanskim vladama lijevog centra. Usto, među imenovanim ministrima u Borićevoj vladi, koja se sastoji od 24 stručnjaka, prevladavaju žene poput ugledne intelektualke Maye A. Fernandez Allende i znanstvenice svjetskoga ugleda za klimu Maise Rojas. Ona tumači kako je priča o gospodarskom rastu u suprotnosti sa zaštitom okoliša lažna dihotomija koja doista pripada 20. stoljeću te ističe kako se ne hvali da će oni Čile pretvoriti u jedan veliki nacionalni park bez ikakve industrije, ali upozorava kako futurističke modele svijet svakako mora raditi drukčije.

Hrvat je bio istaknuti zastupnik u čileanskom parlamentu: Malo je govorio, a puno radio

Milenko Viličić Karninčić, zastupnik u čileanskom parlamentu, sunarodnjak i prijatelj Hrvatske, preminuo je u Santiagu 6. srpnja 1993. godine, a sahranjen je u Punta Arenasu, gradu u kojem živi oko 40 tisuća hrvatskih potomaka, gradu kojem je Republika Hrvatska u srpnju 1990. uputila humanitarnu pomoć nakon vremenskih nepogoda. Bio je zastupnik za svoj rodni grad […]

Podsjetimo, u listopadu 2019. u Čileu su buknuli prosvjedi protiv nejednakosti neoliberalnoga ekonomskog modela, što je navelo stratege tog demokratskoga društva, uključujući Borića, da potpišu sporazum o izmjeni sadašnjeg ustava, koji je napisan za vrijeme Augusta Pinocheta (1973. – 1990.). Skupština je donijela rezoluciju u kojoj se ističe da se proces događa u kontekstu izvanredne klimatske situacije. Golemi potencijali solarne energije i vjetra potaknuli su ljetos čileanski donji dom Kongresa da odobri nacrt zakona kojim bi se zabranila izgradnja novih elektrana na ugljen od 2025. do 2040. godine. Senat tek treba donijeti odluku o tom zakonu za koji Rojas kaže da je apsolutni prioritet.

Borić, kozmetički, prekida predsjedničku tradiciju stanovanja u najbogatijim četvrtima glavnoga grada Santiaga, poput Providencie ili Las Condesa, gdje su općenito živjeli čelnici država. S druge strane, pred njegovom vladom je ključni izazov dubinske transformacije čileanskoga društva kako bi proveo ambiciozno zamišljene socijalne, porezne i gospodarske politike u Kongresu koji se sastoji od čak 21 političke stranke. Čile bi u trećem tromjesečju 2022., najširim konsenzusom, trebao održati referendum o novom tekstu ustava koji će omogućiti reforme za suzbijanje rastuće dohodovne nejednakosti te poboljšati položaj autohtonih naroda, prije svega najbrojnijega indijanskog naroda Mapuče.

Traži se, uz ostalo, dostupnije kvalitetno obrazovanje za najšire slojeve društva, zdravstvene usluge i reforme mirovinskih fondova koji su pretežito privatizirani. Kritičari smatraju da Čileu prijeti lijevo skretanje kakvo nije viđeno od vremena Allendea.

Čileanski građani znaju za ljude hrvatskih korijena (oko 180 tisuća osoba) koji su dio povijesti i čileanskoga naroda – među kojima su slavni Antonio Skármeta (najčitaniji pisac hispanističkoga svijeta), Lily Garafulic (svjetski poznata kiparica), mnogobrojni inženjeri, liječnici, biskupi, sportaši ili pak Radomiro Tomic (bivši senator i kandidat za predsjednika Republike Čile). Ono što nije pošlo za rukom Tomicu prije 50 godina, ostvario je Gabriel Boric Font, pronoseći slavu čileansko-hrvatskog prijateljstva.

Zanimljivo, u Čileu su (samo)nikli i najuspješniji hrvatski doseljenici – poslovni ljudi. Vodio ih je gospar s Koločepa Paško Baburica početkom 20. stoljeća, a kasnije poduzetnik bračkih korijena Andrónico Lukšić Abaroa (Antofagasta, 1926. – Santiago, 2005.), otišavši s ovoga svijeta kao najbogatiji građanin Čilea. Divovsku kompaniju Lukšićevih, Andrónicovi nasljednici afirmirali su među 100 najvećih kompanija izlistanih na Londonskoj burzi, a uspješno posluju i u Republici Hrvatskoj, slijedeći uzorne prakse u korporativnoj filantropiji, što bi mogao cijeniti i sam Borić.

Razgovor s hispanisticom Martom Tomić, svjedokinjom povijesnoga trenutka u Čileu

U Čileu, ovoj dalekoj zemlji na drugome kraju svijeta, postoji velik broj književnika hrvatskog podrijetla, vrlo aktivnih u očuvanju kulturne i duhovne baštine svojih predaka. Prema dosadašnjim istraživanjima, od početaka doseljavanja Hrvata u Čile krajem XIX. st. pa do naših dana, u Čileu je djelovalo i djeluje oko dvjestotinjak književnika hrvatskog podrijetla. Čile je i […]

Obiteljsko stablo

Gabriel Borić Font rođen 11. veljače 1986. u Punta Arenasu, upravnom središtu najjužnije regije Magallanes i čileanskoga dijela Antarktike, potječe od najranijih hrvatskih pečalbara.

Povjesničarka Ljuba Borić Bargetto, profesorica i istraživačica migracijskih procesa na Sveučilištu Andrés Bello u Čileu, rekonstruirala je obiteljsku korjeniku svoga bliskog rođaka.

Davni preci porodice Borićā su Ive Borić i Stoša Barišić, koji imaše šestero djece na otoku Ugljanu u zadarskome akvatoriju sredinom 19. stoljeća za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Ta su djeca bila: Šime (1860.), Ive (1863.), Mate, Tomo, Jakov i jedina kći Marija.

Zbog ekonomskih i političkih razloga (filoksera, vinska klauzula i petogodišnji vojni rok za cara) najstariji sinovi Šime i Ive odlaze u Južnu Ameriku za vrijeme zlatne i salitrene groznice prije 137 godina, stigavši na čileansko tlo u Magallanes među prvih deset hrvatskih doseljenika (oko 1885. godine). Na vjetrometini polarne klime braća su rudarila u kanalu Beagle južno od Magellanova tjesnaca. Ive (drugi, rođen 1863.) vratio se s čileanskih rudokopa kako bi se oženio na rodnome otoku Ugljanu, gdje mu je deset godina mlađa Božica Crnošija Vučina prije 129 postala supruga, rođena 1874. U želji da lakše prehrani obitelj vraća se u Punta Arenas, gdje mu se pridružuju supruga i prvorođenac Ive Ante, rođen na Ugljanu 1895. godine.

Nakon završetka zlatne groznice izgrađuje i popravlja morska plovila. Ive drugi i Božica Crnošija Vučina imali su ukupno 11 djece. Uz prvijenaca spomenutog Ivu Antu rođenog na Ugljanu, ostalih desetero dolaze na svijet u Punta Arenasu, od kojih jedan postaje prvi biskup Punata Arenasa Vladimiro, a onaj sedmi rođen 1908. godine je Luis, Gabrielov djed, koji je imao četvero djece i 17-ero unučadi te desetero praunučadi. To četvero djece su mu sin imenjak Luis Javier Boric Scarpa (Gabrielov otac), María Angélica, Patricio (otac naše profesorice povijesti i Gabrijelov stric) i Beatriz.

Biskup hrvatskog podrijetla imenovan vojnim ordinarijem za Čile

Papa Franjo imenovao je Pedra Ossandóna Buljevića vojnim ordinarijem za Čile, premještajući ga s naslovnog sjedišta La Imperial i iz ureda pomoćnog biskupa metropolitanske nadbiskupije Santiago de Chile, prenosi hrvatska redakcija Vatican Newsa. Biskup Pedro Mario Ossandón Buljević Čileanac je hrvatskog podrijetla. Rođen je 16. listopada 1957. u Santiago de Chileu. Studij filozofije i teologije […]

Podsjetimo, prvi Luis tj. Luis Javier Borić Crnošija bio je jedan od pionira u potrazi za naftom na tom ledenom području blizu Južnoga pola. Oženio se Magdalenom Škarpom Martinić, čiji je otac Hvaranin iz Starigrada i majka iz Pučišća s Brača. Najstariji od djece iz braka Luisa prvog tj. Luisa Borića Crnošije i Dalmatinke Magdalene Škarpe Martinić (predsjednikove bake) je inženjer kemije Luis Javier Boric Scarpa (predsjednikov otac), koji se oženio Katalonkom Maríom Soledad Font Aguilera, dobivši troje djece: Gabriela (1986.), Simóna i Tomása Borica Fonta, protumačila je povjesničarka dr. sc. Ljuba Borić Bargetto.