Predsjednik Milanović odlikovao dvojicu Hrvata iz Mađarske

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović uručio je u Zagrebu odlikovanja zaslužnim pojedincima, tvrtkama i udrugama iz područja kulture, gospodarstva, znanosti i sporta, među kojima su bila i dvojica Hrvata iz Mađarske. Vince Hergovich odlikovan je za Redom hrvatskog pletera za izniman doprinos u promicanju hrvatske kulture i jezika te očuvanja tradicije Hrvata u Mađarskoj, a […]

„Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu i nastupima u Austriji i izvan Austrije, a na kojima predstavljate tradicijske gradišćanskohrvatske plesove i napjeve“, rekao je predsjednik Milanović.

U prigodnom obraćanju Milanović je rekao kako mu je uvijek iznimno drago susresti se s hrvatskom manjinom i hrvatskom zajednicom prilikom službenih posjeta stranim državama dodavši kako su ti susreti uvijek ispunjeni snažnim emocijama i sjećanjima na domovinu. Tako je izrazio zadovoljstvo što je imao prigodu posjetiti jedan dio gradišćanskih Hrvata tijekom posjeta Željeznom u Austriji početkom prvog mandata kao predsjednik te izrazio nadu da će posjetiti i druge dijelove u kojem žive gradišćanski Hrvati.

Povelju Republike Hrvatske preuzela je predsjednica ansambla Gabriela Novak-Karall koja je zahvalivši predsjedniku Milanoviću rekla kako dodijeljena Povelja nije samo priznanje djelovanju ansambla „Kolo-Slavuj“ nego i svim gradišćanskim Hrvatima.

Osim predsjednice ansambla Gabriele Novak-Karall, na svečanosti u Uredu predsjednika bili su članovi Hrvatskog folklornog ansambla Gradišća „Kolo-Slavuj“: Pavel Maly, Lydia Nova, Gisela Csenar, Ivona Haban, Sophie Hajszan, Theresa Grandits, Josef Buranits, Vera Buranits i Alexander Wukovits te veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj Markus Wuketich.

Ansambl „Kolo-Slavuj“ središnji je folklorni ansambl hrvatske manjine u Gradišću koji od 1971. godine okuplja članove iz različitih hrvatskih mjesta u Gradišću, Mađarskoj, Slovačkoj i Beča, gdje mu je i sjedište. Njegova raznolikost proteže se i izvan hrvatske zajednice, a osim čuvanja tradicijskog repertoara, „Kolo- Slavuj“ istražuje nove umjetničke izraze, spajajući narodno stvaralaštvo sa suvremenim plesnim i glazbenim elementima.

Hrvati iz Washingtona na susretu s predsjednikom Milanovićem: Postoje stvari oko kojih se slažemo i postoje stvari oko kojih se ne slažemo

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je u utorak u Washingtonu, zajedno sa svim šefovima država i vlada članica NATO-a, na svečanom obilježavanju 75 godina postojanja NATO-a, čime je ujedno započeo i godišnji sastanak na vrhu Saveza. Prvog dana službenog boravka u Washingtonu predsjednik Milanović zajedno sa suprugom prof. dr. sc. Sanjom Musić Milanović bio je […]

Na svečanom prijamu povodom dodjele Povelje Republike Hrvatske članovi ansambla predstavili su se izvedbama pjesama „Va Klimpuhi“, „Lipo ti je čuti“ i „Sinoć kasno sam stala“.

Značenje nadbiskupa Stepinca za hrvatske političke emigrante

Iako postoji opsežna znanstvena i publicistička literatura o nadbiskupu Stepincu, ona jedva da se dotiče njegovog značenja za hrvatske političke izbjeglice, koje su bile raštrkane diljem zapadne Europe i u nekim prekomorskim zemljama u godinama nakon završetka Drugog svjetskog rata, bježeći pred represijom novouspostavljenih jugoslavenskih komunističkih vlasti. Za njih je nadbiskup Stepinac bio simbol hrvatskog […]

U odnosu na institucije vlasti SRH, Matica iseljenika Hrvatske (MiH), utemeljena 1951. godine, još ranije uspostavila je kontakte s organizacijama i društvima nekih od spomenutih skupina hrvatskoga naroda izvan matičnog etničkog područja. U potonjem razdoblju došlo je do vrhunca hrvatskoga nacionalno-liberalnog pokreta, popularno zvanog Hrvatsko proljeće. Njega je karakterizirao proces reafirmacije hrvatskog nacionalnog identiteta, a što se očitovalo i u interesu za Hrvate u drugim jugoslavenskim republikama, iseljeništvu te susjednim zemljama, u prvome redu zbog želje za očuvanjem njihovog nacionalnog identiteta.

U nastavku ovoga teksta na temelju nekoliko izvora različite provenijencije djelomično će se skicirati koji su bili temeljni problemi koji su opterećivali hrvatsku zajednicu u Austriji i Mađarskoj te kako su se prema njima postavljale hrvatske republičke vlasti te MiH. To su onda u prvome redu dokumenti nastali na temelju rada potonje institucije. Za potrebe rekonstrukcije kontakata na relaciji SRH – gradišćanski Hrvati u obzir su uzete i Hrvatske novine iz Gradišća. K tome, korištena je i serija članaka iz časopisa Hrvatsko sveučilište iz 1971. godine o hrvatskim manjinskim zajednicama u okolnim državama iz pera novinara Mladena Kušeca, koji je uređivao radijsku emisiju „Hrvati u susjednim zemljama“.

Pišući o položaju i problemima pripadnika hrvatske manjine u Mađarskoj, spomenuti Kušec glavninu svoje kritike usmjerio je prema jedinoj organizaciji u Mađarskoj u kojoj su se Hrvati mogli okupljati – Demokratskom savezu Južnih Slovena u Mađarskoj. Naime, njega su predvodili unitaristički orijentirani pripadnici srpske manjine u toj državi, nekadašnji pristalice Rezolucije Informbiroa. Kušac je ukazivao na činjenicu da u Mađarskoj živi oko pet tisuća Srba i pet tisuća Slovenaca te oko 120 tisuća Hrvata, dok je spomenuti Savez imao dominantno srpsko obilježje. Uz to, žestoko je napao praksu da se Hrvate u Mađarskoj nije nazivalo njihovim nacionalnim imenom, nego raznim regionalnim, subetničkim imenima – Bunjevci, Šokci, Bošnjani, Mohačani itd.

Tako su Hrvati u Mađarskoj bili izloženi rastakanju svojeg nacionalnog identiteta. Kao zamjena za hrvatstvo, s jedne strane im se kao nacionalni identitet nametalo jugoslavenstvo s dominacijom srpstva, a s druge strane razni regionalni identiteti. Takva situacija dodatno je pospješivala ionako snažan proces asimilacije. Ono što je važno za istaknuti jest da niz dokumenata Matice iseljenika Hrvatske o Hrvatima u Mađarskoj ide potpuno u prilog Kušecovim tvrdnjama. Iako se iz njih iščitava jasna volja da se nešto promijeni po tome pitanju, dokumenti iz, primjerice, sredine 1970-ih ilustriraju da nije došlo do pomaka.

Kušec se u svojim člancima opetovano i snažno zalagao za to da se vlasti SRH snažno angažiraju u zaštiti i pomaganju Hrvatima u susjednim zemljama. Pored Hrvata u Mađarskoj, to se posebno odnosilo na gradišćanske Hrvate, koji nisu mogli konzumirati niz prava koja su im bila zajamčena Austrijskim državnim ugovorom, a kada je u pitanju bilo pravo na natpise u hrvatskim selima na hrvatskome jeziku, učenje hrvatskoga jezika i poučavanje na njemu u školama i slično. Proces ograničene decentralizacije jugoslavenskih državnih institucija te Saveza komunista reflektirao se i na polju vanjske politike, pa je tako u ovome kontekstu važno spomenuti posjete Dragutina Haramije, predsjednika vlade SRH Mađarskoj i Austriji, o čemu je pisao i Kušec.

Međutim, centralističko-unitarističke strukture su polje vanjske politike, uz primjerice kontrolu nad vojskom i obavještajnim službama, držale posebno bitnom polugom svoje moći, pa su decentralizaciju toga resora nastojale opstruirati na razne načine. O tome je čak u medijima govorio i spomenuti Haramija, izjavivši kako neki u Jugoslaviji angažiranost republika na međunarodnom polju „ne primaju onako kako bismo očekivali“.

Kultura hrvatske emigracije

Hrvatska politička emigracija od 1945. do 1990. godine producirala je znatan broj novina i časopisa. S obzirom na razloge napuštanja Hrvatske, odnosno Jugoslavije, u većini takvih tiskovina dominirale su političke teme. Međutim, dio emigrantskih novina i časopisa poklanjao je pozornost i temama iz kulture. Među njima je bio i časopis Poruka slobodne Hrvatske, koji je […]

Dok je hrvatska zajednica u Mađarskoj donekle bila podijeljena po subetničkom ključu, u slučaju gradišćanskih Hrvata radilo se o podjeli po političkoj liniji. Iako je većina politički i društveno aktivnih gradišćanskih Hrvata podupirala Narodnu stranku, dio je pristao uz socijaliste, koji su se zalagali za postepeno napuštanje praksi kojima se čuvala hrvatska nacionalna svijest. Hrvatske republičke vlasti, bez obzira na ideološku srodnost sa socijalistima, u ovome su slučaju načelno stajale na strani gradišćanskih Hrvate koji su bili članovi i simpatizeri Narodne stranke. S druge strane, u kontaktima tijekom 1970. godine potonji su izrazili nezadovoljstvo, smatrajući da se službeni Zagreb ne zalaže dovoljno za obranu njihovih interesa.

Dokumenti pak otkrivaju da je situacija bila izuzetno složena te da su austrijske vlasti na različite načine ometale uspostavu spomenutih kontakata i suradnje, prvenstveno zbog nastojanja da skriju činjenicu da ne poštuju niz zajamčenih prava gradišćanskim Hrvatima. O tim odnosima i atmosferi mnogo govori podatak da je dio austrijskog tiska napao narodnog zastupnika iz Narodne stranke, gradišćanskog Hrvata Ivana Karalla, da je veleizdajnik jer navodno traži intervenciju strane države – Jugoslavije – u zaštiti hrvatske manjine.

Slom hrvatskog nacionalno-liberalnog pokreta nije ostavio veće posljedice na razvijanje odnosa Zagreba s gradišćanskim Hrvatima, pa je tako već 1972. godine Komisija za kulturne veze s inozemstvom Izvršnog vijeća Sabora SRH potpisala ugovor o suradnji sa Zemaljskom vladom Gradišća, a ostatak 1970-ih te 1980. bile su obilježene daljnjim kontaktima te različitim oblicima suradnje, prije svega na kulturnom i znanstvenom polju. S druge pak strane, novinar Mladen Kušec je zbog uređivanja spomenute radijske emisije te članaka u časopisu Hrvatsko sveučilište bio sankcioniran u valu represije koji je uslijedio nakon nasilnog okončanja Hrvatskog proljeća koncem 1971. godine.

Naime, Kušecovi tekstovi o hrvatskoj manjini u susjednim državama bili su prožeti izrazito velikom količinom rodoljublja; Kušec im je na nizu mjesta iskazivao poštovanje i divljenje zbog toga što su u teškim uvjetima tijekom nekoliko stoljeća očuvali svoj nacionalni identitet. Njegov diskurs nikako nije imao nacionalistički karakter, ali se nije uklapao u komunistički pristup nacionalnom pitanju – ni onaj reformista, a još manje garniture koja je preuzela potpunu kontrolu nad Hrvatskom nakon sloma Hrvatskog proljeća.

Tko su bili hrvatski politički emigranti između Zapada i Istoka?

Hrvatska antijugoslavenska politička emigracija nije mogla znatnije ugroziti jugoslavenski komunistički režim, kako zbog vlastitih slabosti, tako i zbog nedostatka partnera za takav pothvat. Naime, jugoslavenska komunistička vlast brutalnim je metodama uništavala bilo kakvu opoziciju u domovini, a oba hladnoratovska bloka – Zapad na čelu sa SAD-om i Istok na čelu sa Sovjetskim Savezom – podržavala […]

Dok su reformisti takve istupe jednim dijelom tolerirali, za frakciju koja je odnijela pobjedu nakon Karađorđeva oni su bili opasni te ih je valjalo onemogućavati. U tome kontekstu može se spomenuti ocjena jednog od prvaka potonje struje, Jure Bilića, koji je rekao da se u Matici hrvatskoj, vodećoj snazi Hrvatskog proljeća, izrodio „avangardizam nacionalnog čistunstva i nadmenosti“. Bilićeva kritika bez sumnje bi se odnosila i na Kušecove istupe. Podnaslov jednog njegovog članka iz Hrvatskog sveučilišta glasi „Hrvatine bili i ostali“, a odnosi se na gradišćanske Hrvate. Takvo što zasigurno ne bi preživjelo postkarađorđevske cenzorske škare. Tako je Kušec upravo nakon sloma Hrvatskog proljeća premješten iz društveno-političkog u obrazovno-dječji program, koji je bio manje „politički osjetljiv“.

Hercegovačka noć vraća se u Chicago. Organizatori obećavaju dobru zabavu i nezaboravno druženje

Hercegovačka noć vraća se u Chicago i bit će održana 27. siječnja od 17.30 sati u dvorani hrvatske Župe Srca Isusova. Organizatori obećavaju dobru zabavu i nezaboravno druženje, za koje će se pobrinuti Bože Slišković, izvođač iz Hercegovine… “Sam događaj započinje večerom u 18.30 sati. Posebno smo uzbuđeni što će nas zabavljati gospodin Slišković čija […]

Geslo ovoga 77. po redu Hrvatskoga bala je „Hatska tromedja“, pogranična regija koja u prvom redu obuhvaća hrvatska sela u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, a u drugom redu i narode uz ovu tromeđu: Nijemce, Mađare, Slovake, Židove, Rome i druge.

I odabirom balskoga vina – Rajnski Rizling vinara Otija i Sabine Belihart iz Novoga Sela na Hati – organizacijski tim planira istaknuti ovu ravnicu koja spaja brojne jezike i narode.

Ovogodišnji bal višejezično će moderirati Vera Buranić i Phillip Hauck-Tyran. Goste očekuje međunarodni balski orkestar Sigija Feigla iz Štajerske, dok će iz Varaždina doputovati glazbeni band MozART. Publiku će zabavljati i Čunovski bećari, Cimbalovka Bratov Kuštarovcov i Hatsko kolo iz Novoga Sela. Predstavit će se i mladi Ruben Gludovac, a bal ne bi bio bal bez domaćeg sastava PAX, bez poznatoga DJ-a Scooby Duo i bez KroaTarantate. A taxi-plesači i plesačice pobrinut će se da nitko ne ostane bez svog partnera za ples.

Jedan je od glavnih ciljeva ovog događaja spoj politike, kulture, diplomacije i gospodarstva. Goste očekuje i bal-bag, torbica puna darova, a svi koji to žele moći će prenoćiti u Parkhotelu Schönbrunn.

U Münchenu četiri puta više rođenih nego umrlih Hrvata

Hrvatska katolička župa München objavila je župnu statistiku za 2023. godinu: zabilježeno je 180 krštenja uz još 30 otpusnica za djecu koja su rođena u tom njemačkom gradu, a krštena su u rodnim župama svojih roditelja. Umrlih je bilo 49-ero, dok je ponovno vraćeno u crkvu 27-ero odraslih vjernika. Prvopričesnika je bilo 164-ero, a krizmanika […]

Ulaznice i mjesta mogu se rezervirati e-mailom na adresu kontakt@hrvatskibal.at. Pretprodaja ulaznica i rezervacija mogući su od ponedjeljka do petka od 18 do 20 sati u Hrvatskom centru.

Jubilarno hodočašće gradišćanskih Hrvata u Mariazell: Opasnosti današnjeg vremena nisu manje nego one u prošlosti

Na jubilarnom stotom hodočašću gradišćanskih Hrvata tijekom vikenda u najvećem austrijskom marijanskom svetištu Mariazellu okupilo se više od pet tisuća hodočasnika iz austrijskog Gradišća, Mađarske, Slovačke, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sudjelovalo je i nekoliko biskupa, a među hodočasnicima su bili i predstavnici političkih tijela. Za hodočašće su potrebne dobre cipele, ruksak i hodočasnički štap, […]

Nova ravnateljica dužnost od svoga prethodnika preuzima 1. rujna, biskupijskog vikarijata vlč. Željka Odobašića.

“Imenovanje žene na tu dužnost potpuno je u smislu poziva pape Franje na imenovanje žena na vodeće dužnosti”, priopćila je u četvrtak Željezanska biskupija.

Doktorica slavistike Kristina Glavanić predaje njemački jezik na Trgovačkoj akademiji u Sambotelu (Szombathely) u Mađarskoj, angažirana je u Crkvi, u lokalnoj politici i među etničkim skupinama. Mađarska je državljanka, gradonačelnica Narde, više od deset godina bila je regionalna zastupnica gradišćanskih Hrvata u zapadnoj Mađarskoj, obnaša i dužnost vijećnice u mađarskoj županiji Vas i duboko je ukorijenjena u Sambotelskoj biskupiji. U Željeznom u Austriji bila je godinama znanstvena suradnica u Institutu gradišćanskih Hrvata.

Kristina Glavanić od rujna će u Željezanskoj biskupiji biti zadužena i za hrvatski crkveni list „Glasnik“ i za hodočasničke programe, a preuzima i vođenje radne skupine za biskupijska hodočašća.

„Papa Franjo u mnogim reformskim prijedlozima zagovara i imenovanje žena na vodeće položaje u Crkvi i prenošenje vodećih zadaća ženama. Nastojim to provesti u Crkvi“, izjavio je biskup Živković.

Zahvaljujući inicijativi gradišćanskih Hrvata, u Mošćenici podignuta prva protupotresna kuća

Samo tri mjeseca nakon potpisivanja ugovora o gradnji, prva kuća iz projekta „Krov za Hrvatsku“ podignuta je u Mošćenici. Riječ je o pomoći koju je pokrenula Željezanska biskupija i biskup Egidije Živković, a provodi se u suradnji s Udrugom gradišćanskih Hrvata „HRVAT S.A.M.“, Caritasom Sisačke biskupije, Austrijskom biskupijskom konferencijom, zemaljskim vladama svih devet austrijskih pokrajina […]

Samostalni vikarijati izravno su podređeni biskupu, a mons. Živković je njihovim statusom želio naglasiti važnost etničkih skupina i njihove potpore u Gradišću.

Preminuo svećenik kojeg se rado sjećaju gradišćanski Hrvati

Preč. Josip Sabolek, umirovljeni svećenik biskupije Željezno (Eisenstadt), preminuo je u utorak nakon kratke bolesti, u 80. godini života i 51. godini svećeništva. Preč. Josip Sabolek rođen je 1. siječnja 1943. godine u Jelenšćaku, u župi Mađarevo od oca Josipa i majke Margarete r. Petak. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu i Podrutama od […]

Za hodočašće su potrebne dobre cipele, ruksak i hodočasnički štap, podsjetio je željezanski biskup Egidije Živković u propovijedi: „Dobre i čvrste cipele simbol su i našeg životnog i vjerničkog puta koji nije uvijek ravan i jednostavan, nego često neravan, bolan i težak”.

Biskup je podsjetio da su se u prijašnjim vremenima hodočasnici koristili štapom i u obrani od opasnosti…

“A opasnosti današnjeg vremena nisu uopće manje nego one u prošlosti, samo su drugačije. Sekularizam, fundamentalizam, populizam, potrošačka ovisnost, vjerska površnost, a za nas Hrvate to su jeftina prilagodba i gubitak jezika i zajednice”, napomenuo je biskup.

Pomoć iz Gradišća. Prva montažna kuća ukrcana na teretnjake

Nakon serije teških potresa krajem prosinca prošle godine, dijeceza Željezno pokrenula je humanitarnu akciju sa sloganom “Krov za Hrvatsku“. Konkretno, skupljaju novac za gradnju montažnih drvenih kuća za žrtve potresa. Prvu takvu u četvrtak su u hali tesarskog poduzeća Golubić u Željeznom, koje je razvilo prototip, počeli ukrcavati na teretnjake, javlja austrijska ORF televizija. Svoj […]

Mons. Živković predvodio je i misu u nedjelju na kojoj je propovijedao izaslanik Hrvatske biskupske konferencije varaždinski biskup Bože Radoš. Sudjelovali su i bratislavski pomoćni biskup Jozef Halko, predsjednik Mađarske biskupske konferencije jurski biskup András Veres, sambotelski biskup János Székely i biskup Graza Wilhelm Krautwaschl, koji je predvodio procesiju svjetla.

Zbor „Pax et Bonum”, sastavljen od 130 pjevača, gradišćanskih Hrvata iz Austrije, Slovačke i Mađarske, koji je osnovao biskup Živković, pjevanjem je pratio liturgijska slavlja u subotu i nedjelju.

Gradišćanska Hrvatica ispekla najbolji kruh u Austriji

Gradišćanska Hrvatica Heli Milalković iz Štikaprona peče najbolji kruh u Austriji. Njezin miješani raženi kruh nagrađen je titulom “Cesar kruha 2022”, javlja Hrvatska redakcija ORF-a. Treći put zaredom ova vrijedna gospođa osvojila je glasove žirija i titulu. Na 15. ocjenjivanju kruha natjecalo se 42 kandidata iz sedam saveznih zemalja s prijavljenih više od 130 uzoraka. […]

Na hodočašću je predstavljena i nova himna Gospe mariazellske koju je za tu prigodu skladao voditelj zbora Ivo Šeparović. Biskup Živković otpjevao je sam himnu pred oltarom bazilike u Mariazellu, objavio je Kathpress.

Pomoć iz Gradišća. Prva montažna kuća ukrcana na teretnjake

Nakon serije teških potresa krajem prosinca prošle godine, dijeceza Željezno pokrenula je humanitarnu akciju sa sloganom “Krov za Hrvatsku“. Konkretno, skupljaju novac za gradnju montažnih drvenih kuća za žrtve potresa. Prvu takvu u četvrtak su u hali tesarskog poduzeća Golubić u Željeznom, koje je razvilo prototip, počeli ukrcavati na teretnjake, javlja austrijska ORF televizija. Svoj […]

“Suvremenome čovjeku sve više nedostaje povezanost s Bogom i otvorenost za duhovno, a posljedice toga su sekularizacija i sve veća sirovost u međusobnim odnosima”, rekao je mons. Živković u propovijedi u marijanskom svetištu Frauenkirchen.

“I u politici ima mnogo negativne energije”, ustvrdio je, dodavši: „Ima bavljenja tobožnjim problemima poput spašavanja gotovog novca i takozvanim ‘normalnim’ ljudima, dok na nacionalnoj i EU-razini nema sposobnosti okončati migraciju i umiranje na granicama i na Sredozemlju. Troše se ogromni iznosi novca na naoružanje, dok svakodnevno ljudi umiru od gladi”.

Prema njegovu mišljenju, Marijina svetkovina treba snažiti vjeru u uskrsnuće „i poručiti nam da je našem svijetu potreban spas i ozdravljenje”.

“Vjera u uskrsnuće ‘melem je protiv beznađa i rezignacije'”, naglasio je mons. Živković u kontekstu tradicionalnog blagoslova ljekovitog bilja za Veliku Gospu.

Crkva i kršćani, smatra, danas su pozvani unositi u svijet svoje vjerske kompetencije glede triju tema: spoznaje Boga, pravičnosti i milosrđa: „Tko će, ako ne mi, u našemu društvu govoriti i svjedočiti o Bogu, pravičnosti i milosrđu?“

Željezanski biskup naglasio je kako posljedice pandemije, poskupljenja, prirodne katastrofe i rat u Ukrajini potiču strahove u društvu. K tome se pridružuju osobni strahovi za radno mjesto, zdravlje, blagostanje i mir.

Slavlje povodom osnutka nove hrvatske katoličke misije u Austriji: Ovo je povijesni događaj!

Povodom osnutka Hrvatske katoličke misije u Željeznom (Eisenstadtu), u nedjelju 25. rujna slavit će se misa u 10 sati kojom će predsjedati željezanski biskup dr. Egidije Živković. Voditelj misije dekretom od 29. lipnja 2022. imenovan je mag. fra Božidar Blažević koji je župnik na još četiri župe u srednjem Gradišću: Filež, Hrvatsko Mjenovo, Frakanava i […]

Osvrnuo se i na „otrov zlostavljanja, ravnodušnosti, umora i nedostatka hrabrosti“.

Preminuo svećenik kojeg se rado sjećaju gradišćanski Hrvati

Preč. Josip Sabolek, umirovljeni svećenik biskupije Željezno (Eisenstadt), preminuo je u utorak nakon kratke bolesti, u 80. godini života i 51. godini svećeništva. Preč. Josip Sabolek rođen je 1. siječnja 1943. godine u Jelenšćaku, u župi Mađarevo od oca Josipa i majke Margarete r. Petak. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu i Podrutama od […]

Vrhunac hodočašća, koje se redovito održava od 1923., bit će večernja liturgija 25. kolovoza u 18.30 sati s procesijom sa svijećama, kao i svečana misa 27. kolovoza u 10 sati. Obje mise predvodit će željezanski biskup Egidije Živković, uz suslavlje više biskupa, među kojima će biti i varaždinski biskup Bože Radoš i biskup Graza Wilhelm Krautwaschl.

Nakon svečane liturgije 27. kolovoza uslijedit će svečana predaja Marijina kipa, priopćila je u petak Željezanska biskupija.

Predaja kipa prvi put je organizirana 1973., pri čemu hrvatske župe iz austrijskog, slovačkog i mađarskog dijela Gradišća jedna drugoj predaju kip. Taj je običaj 1973. pokrenuo tadašnji željezanski biskup Stefan László, kao znak mirnog suživota i mostogradnje u doba Željezne zavjese i Hladnog rata.

Gradišćanski Hrvati uče svirati tamburicu online

U sedam dvojezičnih osnovnih škola Gradišća ove školske godine izvodi se izborni predmet sviranja tamburice. Zbog pandemije koronavirusa vježbe se trenutačno ne mogu održavati u školi pa se prešlo na online način rada, javlja austrijska ORF televizija. U dogovoru s nadzornicom za manjinsko školstvo Karin Vukman-Artner, profesor Ante Pletikosić tijekom prvog lockdowna u ožujku počeo […]

U posljednjih 50 godina Marijin kip, kopija Marijina kipa iz Mariazella, neprestano je na putu po hrvatskim župama u Gradišću. Tijekom hodočašća vjernici ju donose u Mariazell hodajući pješice tri do četiri dana, da bi ju ondje predali sljedećoj župi. Službene kronike otkrivaju da su hrvatski hodočasnici dolazili u Mariazell još u 15. stoljeću.

Tisuće Hrvata naselile su se između 1523. i 1535. u bijegu pred Turcima u Austriji i zapadnoj Mađarskoj. Danas ih je ondje oko 40 tisuća. Veliki dio njih živi u Beču, u Mađarskoj i Slovačkoj.

„Življeno zajedništvo etničkih skupina u Gradišću primjer je odnosa prema kulturnoj i jezičnoj raznolikosti“, naglasio je biskup Živković u priopćenju.

Mons. Živković je bio niz godina voditelj hrvatske sekcije u željezanskom dijecezanskom uredu, a nakon što je imenovan biskupom, podigao je sekciju na razinu samostalnog vikarijata.

Gradišćanski Hrvati obilježili 450. godišnjicu doseljavanja u Novo Selo

U Novom Selu u nedjelju je proslavljena 450. obljetnica doseljavanja Hrvata u to selo i regiju. Tom prigodom je Društvo za muzej i kulturu pozvalo na malu zabavu u četiri seoska vrta. Nastupile su domaće skupine: Hatsko kolo, Pelikani i Basbaritenori, javlja Hrvatska redakcija ORF televizije. Jubilej su zapravo namjeravali proslaviti prošle godine, ali to […]

Hrvatski vikarijat Željezanske biskupije sa sjedištem u biskupskoj rezidenciji u Željeznom brine o 20 posto katolika u Gradišću, a na čelu mu je vikar Željko Odobašić, u austrijskoj javnosti poznat i kao osnivač austrijske svećeničke nogometne reprezentacije. U gradišćanskim župama djeluju brojni hrvatski svećenici i redovnici.

Milanović poručio Hrvatima u Mađarskoj: Učinite sve kako bi se dobri i prijateljski odnosi naših zemalja nastavili!

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović susreo se u Veleposlanstvu RH u Budimpešti s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj koje je pozvao da učine sve sa svoje strane kako bi se dobri i prijateljski odnosi dviju zemalja nastavili. „Dobri smo susjedi, ali razlikujemo se. Znamo gdje je granica, znamo i da smo zajedno u Europi, oni […]

Raznolik i zanimljiv program za sve naraštaje pod motom “Tradicija i inovacija – tradinovacija“ privukao je više od tisuću gostiju, a jedna od atrakcija bili su i sinjski alkari koji su tako ujedno najavili i gostovanje Sinjske alke u Beču i Badenu u lipnju ove godine.

Događaj su organizirali Hrvatski centar – Schwindgasse i Hrvatsko gradišćansko kulturno društva Beč.

U nastavku pogledajte fotogaleriju…

Gradišćanska Hrvatica ispekla najbolji kruh u Austriji

Gradišćanska Hrvatica Heli Milalković iz Štikaprona peče najbolji kruh u Austriji. Njezin miješani raženi kruh nagrađen je titulom “Cesar kruha 2022”, javlja Hrvatska redakcija ORF-a. Treći put zaredom ova vrijedna gospođa osvojila je glasove žirija i titulu. Na 15. ocjenjivanju kruha natjecalo se 42 kandidata iz sedam saveznih zemalja s prijavljenih više od 130 uzoraka. […]

Odličje je vlč. Odobašiću u St. Pöltenu predala zemaljska poglavarica Johanna Mikl-Leitner. U znak zahvalnosti, Odobašić je Mikl-Leitner darovao knjigu o povezanosti sporta i vjere.

Austrijska svećenička nogometna izabrana vrsta okuplja svećenike pripadnike šest naroda. Na posljednjem europskom svećeničkom nogometnom prvenstvu održanom 2020. u Pragu, Austrijanci su osvojili 12. mjesto, a godinu dana prije u Crnoj Gori 11. Zbog pandemije koronavirusa prvenstva u posljednje dvije godine nisu održana.

Željko Odobašić je glavni urednik “Glasnika” i župnik u Trajštofu i Uzlopu. Kao biskupski vikar nadležan je za hrvatski vikarijat Željezanske biskupije koji je 2019. utemeljio biskup Egidije Živković.

Zahvaljujući inicijativi gradišćanskih Hrvata, u Mošćenici podignuta prva protupotresna kuća

Samo tri mjeseca nakon potpisivanja ugovora o gradnji, prva kuća iz projekta „Krov za Hrvatsku“ podignuta je u Mošćenici. Riječ je o pomoći koju je pokrenula Željezanska biskupija i biskup Egidije Živković, a provodi se u suradnji s Udrugom gradišćanskih Hrvata „HRVAT S.A.M.“, Caritasom Sisačke biskupije, Austrijskom biskupijskom konferencijom, zemaljskim vladama svih devet austrijskih pokrajina […]

Gradišćanski Hrvati, njih između 35 tisuća i 40 tisuća, žive na području triju država: Austrije, Mađarske i Slovačke. Većina ih je u Austriji, u Gradišću i Beču, u Mađarskoj žive u biskupijama Jurskoj i Sambotelskoj, a u Slovačkoj u Bratislavskoj nadbiskupiji.

Tužna vijest! Preminuo svećenik koji je djelovao među Hrvatima u Njemačkoj

U 76. godini života, 60. redovništva i 51. svećeništva, u župnoj kući na Miljevcima u ponedjeljak je preminuo fra Ivan Vidović, koji je kao dušobrižnik djelovao među Hrvatima u Kölnu, Leverkusenu, Giessenu, Wuppertalu, Darmstadtu i Rosenheimu. Fra Ivan je rođen 8. rujna 1946. u Baljcima (Gradac Drniški) od oca Petra i majke Cvite Marije r. […]

Preč. Josip Sabolek rođen je 1. siječnja 1943. godine u Jelenšćaku, u župi Mađarevo od oca Josipa i majke Margarete r. Petak. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu i Podrutama od 1951. do 1959. godine.

Zatim je otišao u Sjemenište na Šalati u Zagrebu gdje je maturirao 1963. godine. Studij teologije započeo je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1963. – 1967.), a nakon toga je otišao u Austriju gdje je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Beču diplomirao 1972. godine.

Za svećenika biskupije Željezno (Eisenstadt) u Gradišću zaređen je 29. lipnja 1972. po rukama prvog željezanskog biskupa mons. dr. Stafana Laszla. Mladu misu proslavio je 16. srpnja iste godine u župi Pinkovac (Güttenbach).

Nakon mlade mise obnašao je svećeničku službu uglavnom u župama hrvatskog govornog područja, ali i u onima njemačkog govornog područja. Kao kapelan službovao je u župi Jeništrof (1972. – 1974.) i u katedralnoj župi u Željeznom (1974. – 1977.). Dvije godine bio je župnik u Stinjakima (1977. – 1979.), a sljedećih 12 godina u Bijelom Selu i Nimškom Jandrofu (1979. – 1991.).

U Münchenu preminuo hrvatski svećenik

Svećenik Šibenske biskupije don Ćiril Knežević preminuo je 12. travnja 2022. u Münchenu u 66. godini života i 35. godini svećeništva, objavio je biskupijski Tiskovni ured. Don Ćiril Knežević rođen je 4. veljače 1957. u Osijeku, od oca Leopolda i majke Katice rođene Vidović. Nakon završene osnovne škole otišao je u Dječačko sjemenište u Zagreb […]

Od 1991. pa sve do umirovljenja 2015. godine bio je župnik u Dolnjoj Pulji i istovremeno je dvije godine upravljao župama Veliki Borištof i Šuševo. Osim kapelanske i župničke službe sudjelovao je u životu biskupije kao član Svećeničkog i pastoralnog vijeća, dekan dekanata Veliki Borištof, kao član konferencije dekana te kao predsjednik Odbora Velikoborištofskog samostana. Zbog svojih zasluga imenovan je Biskupskim duhovnim savjetnikom Biskupije Željezno i Biskupskim časnim konzistorijalnim savjetnikom.

Umirovljen je 1. rujna 2015. godine i vratio se u Hrvatsku, najprije u rodni Jelenšćak, a zatim je zbog narušenog zdravlja otišao u Svećenički dom Varaždinske biskupije 2016. u kojem je ostao do smrti 29. studenog 2022.

Preminuo svećenik koji je ostavio veliki trag među Hrvatima u Australiji

U subotu u Domu za starije i nemoćne osobe u Cugovcu, u 88. godini života, 71. redovništva i 64. svećeništva preminuo je fra o. Gracijan Biršić, član Hrvatske franjevačke provincije svetog Ćirila i Metoda. Fra Gracijan je rođen 2. siječnja 1935. u Koprivnici, od oca Petra i majke Eugenije rođ. Pezdirc. Nakon djetinjstva i osnovne […]

Misa zadušnica bit će u petak 2. prosinca u župnoj crkvi u Madžarevu u 13 sati, a nakon mise, sprovodni obredi uslijedit će na mjesnom groblju.