Upis Hrvata izvan RH u posebnoj kvoti na Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu pokrenuti su 1992. godine. Status fakulteta dobili su 10. prosinca 2019. Visokoškolska djelatnost Fakulteta odvija se na osam odsjeka, za: • demografiju i hrvatsko iseljeništvo• filozofiju i kulturologiju• komunikologiju• kroatologiju• odgojno-obrazovne znanosti• povijest• psihologiju• sociologiju Fakultet hrvatskih studija istražuje i poučava tradicionalne i suvremene kulturološke, identitetske, humanističke i društvene teme […]

Organizatori ovog stručnog skupa su Institut za istraživanje migracija i Hrvatska matica iseljenika, a pokrovitelji su Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Institucijsku potporu pruža i Centar za hrvatske studije – Macquarie University, Sydney.

Hrvatski iseljenici nakon Drugog svjetskoga rata iseljeni u prekomorske zemlje, Ameriku, Kanadu i Australiju, imali su potrebu održati tradiciju svoga rodnog kraja. U tome im je pomogla Katolička Crkva koja je u mjestima gdje su se naseljavali osnivala misije, župe i u njima škole hrvatskoga jezika i kulture.

Okupljeni oko Crkve iseljenici su razvijali društveni život, njegovali su folklor, glazbu i običaje Hrvatske, a osnivali su i hrvatske zajednice i različite udruge. Školska organizacija HIŠAK – Hrvatske izvandomovinske škole Amerike i Kanade, osnovana je 1974. godine u New Yorku na inicijativu skupine hrvatskih svećenika i intelektualaca Amerike i Kanade, kao krovna ustanova hrvatskih škola u prekomorskim zemljama.

Održana Konferencija veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika RH. Evo o čemu se raspravljalo

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i ove je godine okupilo veleposlanike, generalne konzule, konzule i vojne izaslanike Republike Hrvatske na redovitoj dvodnevnoj konferenciji koja se u utorak i srijedu održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Svečano je otvorena u prisutnosti premijera Andreja Plenkovića, a uz hrvatske diplomate okupila je i predstavnike diplomatskog zbora […]

Ona je preuzela ulogu povezivanja i koordiniranja hrvatskih škola u prekomorskim, a kasnije i u nekim europskim zemljama. Zadaća HIŠAK-a bila je među ostalima dati potporu učiteljima putem organizacije stručnih seminara i usavršavanja kao i organizirati izradu i tisak udžbenika, priručnika i drugih nastavnih materijala za učenje hrvatskoga jezika i kulture, te koordinirati i međusobno povezivati hrvatske škole kao i uspostaviti vezu s Domovinom podrijetla.

Ovaj skup ima za cilj obilježiti 50 godina osnivanja organizacije HIŠAK, i u duhu vizije njenih osnivača razmotriti inicijative i mogućnosti jačeg povezivanja hrvatskih škola u prekomorskim zemljama s Republikom Hrvatskom.

U tom smjeru zadaća je skupa sa znanstvenoga i istraživačkoga gledišta analizirati i vrednovati dosadašnja iskustva u radu HIŠAK-a i na tim iskustvima usmjeriti se prema novom, zajedničkom, sustavnom promišljanju u osmišljavanju koncepta. Temeljni cilj bio bi uspostavljanje učinkovitijeg povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske u prekomorskim zemljama kroz edukativne aktivnosti učenja, njegovanja i očuvanja hrvatskoga jezika i kulture.

Objavljen natječaj za financiranje projekata Hrvata izvan domovine. Evo svih uvjeta

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva zbog ostvarenja financijske potpore za 2024. godinu. Na Javni natječaj mogu se javiti organizacije hrvatskog iseljeništva (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i ostale organizacije) koje su se opredijelile za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su predmet financiranja […]

Poučavanje hrvatskoga jezika i kulture u prekomorskim zemljama trebalo bi uspostaviti na temelju jedinstvenog kurikula, ujednačenih metoda i nastavnih praksi, educiranim nastavnicima, prilagođenim udžbenicima i drugim nastavnim medijima koji bi pomogli ostvarenju toga cilja.

Više o programu doznajte na ovoj poveznici…

Ekskluzivno svjedočanstvo svećenika koji se na Manhattanu družio s Nikolom Teslom: Osjećao se Hrvatom i Hrvatska mu je bila domovina

Cijela moja priča nalazi se u fantastičnom sjećanju hrvatskog franjevca fra Ljube Čuvala s kojim sam imao prigodu blisko raditi i poznavati ga. Fra Ljubo je služio hrvatskoj dijaspori u različitim službama i pozicijama. Jedna od tih službi bila je i župnik Hrvatske župe Sv. Ćirila i Metoda u New Yorku. I upravo tu nalazi […]

Svećenik, pisac i urednik Ljubo Krasić rođen je 18. ožujka 1938. u Čitluku, gdje je pohađao franjevačku gimnaziju u Visokom, a studij filozofije i teologije u Sarajevu, Zagrebu i Rimu. U franjevački red stupio je 1957., a svećeničko ređenje bilo je 1964. godine u Širokome Brijegu.

Sljedeće godine otišao je u Zürich, gdje ne samo da je utemeljio hrvatsku katoličku misiju, nego je razvio vrlo živu svećeničku i nacionalnu djelatnost. Koliko god je konkordat između Vatikana i ondašnje države imao svoju zlu službenu stranu, dobra je strana u praksi bila što su mladi svećenici mogli s putovnicama bez problema doći u inozemstvo i nastaviti ne samo vjerske, nego i nacionalne djelatnosti koje su njihovi prethodnici, hrvatski emigrantski svećenici, otpočeli i držali dugi niz godina.

Čim je fra Ljubo došao u Švicarku pokrenuo je misijski list Movis (hrvatski bi to značilo “Pokrećeš se”), koji je obavještavao Hrvate diljem Švicarske o vjerskim i nacionalnim događajima. Vrijeme je to velebnih hodočašća u Einsiedelnu gdje se okupljalo tisuće hrvatskih vjernika iz raznih dijelova Švicarske, Njemačke, a sudjelovali su i iz Hrvatske.

U Švicarskoj je u okvirima HKM-a, a i u suradnji s Hrvatskim društvom, fra Ljubo organizirao različita predavanja o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi, a među predavačima su bili poznati književnici i jezikoslovci iz Lijepe Naše.

Nakon četverogodišnjega boravka u Švicarskoj (1967. – 1971.), fra Ljubo je proveo tri godine poslijediplomskih studija u Rimu na Alphonsianumu. Tada je zdušno surađivao s novoosnovanim izdavačem, ZIRAL-om, kojem su bili na čelu poznati intelektualci fra Dionizije Lasić i književnik Lucijan Kordić.

Dolaskom u SAD 1974., fra Ljubo je postao pomoćni župnik u župi sv. Ćirila i Metoda u New Yorku, a samo godinu kasnije imenovan je ravnateljem Hrvatskoga etničkog instituta (HEI) u Chicagu. Sljedeće 1976. vratio se u Mostar gdje je radio sa studentima.

Godine 1977. ponovno je u Americi, sada trajnije u Chicagu, gdje nastavlja rad na Hrvatskom etničkom institutu, uz redovne i mnogobrojne poslove u župi sv. Jeronima u istom gradu.

Od 1980. do 1987. župnik je u Sudburyju u župi gdje su vjernici Hrvati s fra Ljubom kupili lijepu crkvu i nazvali je crkvom sv. Marka. Nakon Sudburyja fra Ljubo je bio upravitelj Hrvatskog kulturno-društvenog centra u Norvalu (od 1987. do 1995.), odakle je ponovno otišao u Chicago za ravnatelja Hrvatskog etničkog instituta.

Iz Chicaga je otišao 2016. u rodnu Hercegovinu. To bi bio onaj površni opis životnoga toka jednog čovjeka, svećenika, intelektualca, ali bi nam se – s obzirom na hrvatsku kulturu i prosvjetu – trebalo na svakoj adresi temeljito zaustaviti.

Tko je bio Dominik Mandić, čovjek čije će ime zauvijek ostati zapisano u povijesti hrvatskog naroda?

Fra Dominik Mandić rodio se 2. prosinca 1889. u selu Lise kraj Širokog Brijega. Krsno mu je ime bilo Andrija. Osnovnu državnu školu pohađao je na Širokom Brijegu, a nakon toga završio je pet razreda gimnazije u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u istom mjestu. Franjevački habit obukao je na Humcu 19. kolovoza 1906. Posljednja tri razreda […]

Podsjetimo, krajem srpnja 1974. sastala se skupina svećenika – koji su ujedno bili voditelji misija i voditelji hrvatskih izvandomovinskih škola među kojima je bio i fra Ljubo. Sastanak je bio u Hrvatskom centru “Sv. Nikola Tavelić” u New Yorku gdje su svi pojedinačno iznijeli izvještaj o školi u sklopu svoje misije te što sve treba učiniti kako bi nastava bila još učinkovitija. Književnik franjevac Hrvoslav Ban s mnogo optimizma primjećuje: “(…) imajući na okupu ljude koji dolaze s iskustvom iz prakse… možemo svi brzo i konkretno uočiti najvažnije probleme i donijeti zaključke koji će zbilja značiti novu stranicu u povijesti izvandomovinskog školstva”.

I tu je “novu stranicu” najvećim dijelom napisao upravo fra Ljubo Krasić, i to od samoga osnivanja HIŠAK-a. On je cijelo vrijeme postojanja HIŠAK-a bio njegov spiritus movens. Osnivanje škola pokretali su pojedinci u raznim gradovima, a svima je u svako doba fra Ljubo bio od pomoći. Tako je već 1978. HIŠAK obuhvaćao 55 škola, kojima se te iste godine pridružilo 12 škola iz Australije. Uskoro se HIŠAK-u priključuje i dvadesetak škola iz Njemačke, Francuske, Švicarske i Švedske. Od tada HIŠAK označuje naziv “Hrvatske škole Amerike, Australije i Kanade”.

Godine 1984./85. bilo je više od stotinu škola članica HIŠAK-a. Godine 1978. fra Ljubo sa skupinom suradnika održavao je školske seminare u Chicagu, Clevelandu, Edmontonu, Calgaryju, Kitcheneru, Windsoru, Sault Ste. Marie, Sudburyju, Vancouveru i Torontu, a na tim seminarima sudjelovalo je oko 190 učitelja i članova školskih odbora. Fra Ljubo je uvijek znao izvrsno uspostaviti i održavati kontakte.

Fra Ljubo je bio od velike pomoći i pri uvođenju hrvatskog jezika u srednje škole u provinciji Ontario, 1976., kao i pri uspostavi Katedre za hrvatski jezik i kulturu na Waterloo sveučilištu. Objavio je i iznimno vrijednu knjigu Anice Miter “Croatica in the University of Toronto Library”, popis hrvatskih knjiga u najbogatijoj kanadskoj knjižnici, tj. u Torontskoj sveučilišnoj knjižnici, u kojoj je ta vrijedna hrvatska knjižničarka i pjesnikinja radila dugi niz godina. Iznimnu donaciju ovoj knjižnici dao je poznati hrvatski domoljub i poslovni čovjek gospodin Ivica Zdunić u iznosu od 100 tisuća dolara za nabavku hrvatskih knjiga tako da je to danas po hrvatskome kulturnom bogatstvu zaista jedinstvena knjižnica.

I dalje, nakon što je Hrvatska postigla neovisnost, fra Ljubo se zdušno bavio objavljivanjem priručnika, surađivao s raznim školama. Ujedno je zaslužan da su neke knjige objavljene kao, primjerice, “Panorama hrvatske poezije Herceg-Bosne Davno sanjani snovi” (Denver, Colorado, Outskirts Press, 2009.).

Što se tiče računalnih obrada raznih školskih materijala, u tome nam je uvelike pomagao mr. Marko Dumančić, pročelnik računalnog odjela na Studijama za okoliš “Environmental Studies”, Sveučilišta Waterloo. Treba ovdje navesti i to da su sve suradnje vanjskih suradnika bile bez ikakve novčane nadoknade.

Fra Ljubo i njegovi suradnici mogli su nakon proglašenja hrvatske neovisnosti mirne duše reći: “Učinismo što smo mogli, drugo neka učine moćniji!”

Za širenje hrvatske prosvjete i kulture te za doprinos hrvatskog školstva u svijetu iz ruku prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana fra Ljubo Krasić odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića 1995. godine.

Životna priča hrvatskog franjevca koji je u Bijeloj kući razgovarao s predsjednikom Eisenhowerom

Tko je poznavao fra Silvija Grubišića katkada će mu bez sumnje izgledati da je Silvije bio jedna od najzanimljivijih osobnosti hrvatskog iseljeništva uopće. Sposoban i neobično radljiv davao je sve svoje snage gdje je osjećao da bi mogao nešto učiniti na dobro hrvatskih iseljenika među kojima je djelovao, ili na korist domovine koju je ostavio […]

Sve što je fra Ljubo radio, a radio je puno, radio je s ljubavlju i pozitivnim odnosom prema ljudima i pojavama. Zbogom, dragi fra Ljubo, neka Ti je laka hrvatska gruda koju si neizmjerno volio.