Hrvati u Srbiji obilježili Dan rođenja bana Josipa Jelačića. Najavljen i sljedeći veliki projekt

Misnim slavljem i prigodnim kulturno-umjetničkim programom u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu obilježen je jedan od četiriju praznika hrvatske zajednice – Dan rođenja bana Josipa Jelačića. Obraćajući se uime Pokrajinske vlade, Dragana Milošević, pokrajinska tajnica za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, istaknula je kako je ban Jelačić bio posebno značajna povijesna osobnost […]

Poziv se upućuje za dodjelu sljedećih priznanja:

• Priznanje „Josip ban Jelačić“ – za društveni rad u hrvatskoj zajednici
• Priznanje „dr. Josip Andrić“ – za doprinos hrvatskoj kulturi
• Priznanje „Pajo Kujundžić“ – za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku.

Uz obrazloženi prijedlog za dodjelu priznanja na hrvatskom jeziku u pisanom obliku, potrebno je dostaviti dokumentaciju kojom se dokazuju navodi iz prijedloga te kratak životopis predloženog kandidata. Podnositelji prijedloga mogu biti sve pravne i fizičke osobe. Prijedlozi se dostavljaju putem preporučene poštanske pošiljke ili osobno u zatvorenoj kuverti na adresu: Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, Preradovićeva br. 13, 24 000 Subotica, s naznakom „Za javni poziv za dodjelu priznanja”, a rok za dostavljanje prijedloga je najkasnije 25. studenoga 2022. godine.

Podnesene prijedloge razmotrit će Povjerenstvo za dodjelu priznanja Hrvatskog nacionalnog Vijeća u Republici Srbiji i svoje prijedloge za dodjelu priznanja dostaviti Vijeću koje donosi odluku o priznanjima. Imena dobitnika priznanja bit će objavljena u listu Hrvatska riječ, na internetskim stranicama HNV-a i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te na drugim sredstvima javnog priopćavanja.

HNV u Srbiji nezadovoljan planom za nacionalne manjine: Prijedlozi su i ovoga puta ostali na marginama

Četvrti sastanak Posebne radne skupine za pripremu Prijedloga novog akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina održan je 12. kolovoza u Beogradu, u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Republike Srbije. Sastanak je imao za cilj razmatranje pristiglih komentara i prijedloga na Radnu verziju Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina […]

Priznanja će biti svečano uručena 15. prosinca 2022. godine u okviru obilježavanja praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji.

Na popisu stanovništva znam tko sam! Hrvat(ica) – hrvatski – rimokatolik

Iz tiska je krajem prošloga tjedna izašao prvi broj brošure “Znam tko sam!” u izdanju Hrvatske riječi. Riječ je o reklamnom materijalu u okviru istoimene kampanje koju provode ključne institucije hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji na čelu s Hrvatskim nacionalnim vijećem u Republici Srbiji, s ciljem informiranja šire javnosti o predstojećem popisu stanovništva koji […]

U ime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji radionicama su prisustvovali predsjednica Jasna Vojnić i koordinatori razvojnih projekata Filip Čeliković i Karolina Bašić.

Cilj informativnih radionica bio je da sudionici radionice stečena znanja prenesu drugim članovima, članovima odbora nacionalnih vijeća, udrugama koja se bave očuvanjem i zaštitom prava nacionalnih manjina, kao i što većem broju pripadnika svoje nacionalne zajednice.

„Ovaj sastanak jedan je u nizu budući da smo mi i članovi radne skupine vezane za popis u Republičkom Zavodu za statistiku Srbije. Koristan je bio u dijelu pojašnjenja nekih nedoumica vezanih za popis odsutnih članova, dvojako izjašnjavanje oko nacionalne pripadnosti što je dijelom već ranije i bilo nagoviješteno. Ipak, ono što ostaje da se provjeri od strane Zavoda za statistiku jest mogućnost naknadne provjere podataka unijetih u obrazac na osobni zahtjev. To je posebno važno pogotovo što će ove godine biti dopušteno i telefonsko popisivanje. Zavod za statistiku trenutačno nije predvidio mogućnost provjere unesenih podataka, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog poziva na povjerenje, ali čvrsto vjerujemo da će i za to iznaći adekvatno rješenje”, rekla je Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a.

HNV u Srbiji nezadovoljan planom za nacionalne manjine: Prijedlozi su i ovoga puta ostali na marginama

Četvrti sastanak Posebne radne skupine za pripremu Prijedloga novog akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina održan je 12. kolovoza u Beogradu, u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Republike Srbije. Sastanak je imao za cilj razmatranje pristiglih komentara i prijedloga na Radnu verziju Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina […]

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji, pod sloganom „Učestvuj u popisu – ostavi trag“, počinje 1. i traje do 31. listopada 2022. Pored domaćinstava i stanova, popisom će biti obuhvaćeni državljani Republike Srbije s prebivalištem ili boravištem u Republici Srbiji bez obzira na to gdje će biti prisutni tijekom provođenja popisa, stalno nastanjeni stranci, kao i oni kojima je odobren privremeni boravak ili u trenutku provođenja popisa borave u Republici Srbiji.

Demokratska tranzicija Srbije pokazala je senzibilitet za prava Hrvata kao nacionalne manjine tek od 2000. godine

U NSK-u je u četvrtak upriličeno predstavljanje knjige „Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive“ u sunakladi Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – podružnica Vukovar i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice triju autora – dr. sc. Dražena Živića, dr. sc. Sandre Cvikić i profesora Tomislava Žigmanova. Na Kliofestu […]

Sastanak je imao za cilj razmatranje pristiglih komentara i prijedloga na Radnu verziju Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina za razdoblje od 2022. do 2025. godine. Premda je spomenuto Ministarstvo formalno uključilo predstavnike nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, u samom prijedlogu konačnog dokumenta većina potreba hrvatske nacionalne manjine – kao što su analiza stanja u području diskriminacije, pitanja vezana uz izradu popisa, zaštitu i promociju kulturne baštine, proširenje mreže škola, jačanje kapaciteta stručnih i inspekcijskih službi, zapošljavanje jezično stručnog kadra ili osiguravanje materijalno-tehničkih i kadrovskih uvjeta za rad nacionalnih vijeća, institucija i udruga – nije uvrštena.

“Umjesto realnih potreba nacionalnih manjina u većinu područja uvrštene su aktivnosti koje se odnose pretežito na analize, inicijative ili podizanje svijesti bez jasnog sadržaja djelovanja, a realizacija navedenoga za posljedicu neće imati unaprjeđenje prava nacionalnih manjina. Nedostatak ključnih zahtjeva nacionalnih manjina u prijedlogu novog Akcijskog plana nažalost nisu jedina manjkavost. Da bi Akcijski plan bio na razini jednog europskog dokumenta na njemu se mora još dosta raditi te ipak nije kasno da bude onako kako je ministrica Čomić i obećala – dokument neće biti završen dok ga svi sudionici ne odobre“, rekla je Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.

Poruka Hrvatima u Srbiji: U ovim izazovnim vremenima potrebno je jedinstvo kako bi ostvarili što bolji izborni rezultat

U Republici Srbiji se 3. travnja 2022. održavaju izvanredni opći izbori za predsjednika Republike Srbije i zastupnike u Narodnoj skupštini te izbori za zastupnike u Skupštini grada Beograda. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske tim povodom ima poruku za sve Hrvate u BiH… “Važno je da svi pripadnici hrvatske zajednice u Republici Srbiji iskoriste […]

Ministarstvo je oformilo Posebnu radnu skupinu za pripremu teksta Prijedloga Akcijskog plana od predstavnika nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, nadležnih institucija i organizacija civilnog društva. Prvi sastanak Posebne radne skupine organiziran je 20. prosinca 2021. godine nakon kojeg su 22 vijeća nacionalnih manjina popunila i dostavila upitnik vezan za realizaciju starog Akcijskog plana i izmjene koje treba unijeti u novi Akcijski plan.

Na razini Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina izrađen je i dokument s potrebama svih nacionalnih manjina koji je dostavljen Ministarstvu. Nakon toga se promijenio obrazac Akcijskog plana pa je Koordinacija (odnosno nekoliko vijeća koja su to mogla ispratiti) u roku od nekoliko dana dostavila novi dokument – potrebe prilagođene novim obrascima koje su dodatno obrazložene na sastanku održanom u Šapcu od 23. do 25. veljače 2022. Nakon što velika većina potreba nije uključena ni nakon potonjeg dvodnevnog sastanka HNV je dostavio komentare u nekoliko zasebnih dokumenata prema zadanim poglavljima.

Radna verzija Akcijskog plana koja je objavljena 15. srpnja 2022. ponovno nije sadržavala ni jedan od navedenih prijedloga zbog čega je HNV opet dostavio komentare u okviru online Konzultacija koje su bile otvorene desetak dana (do 26. srpnja). Nakon zatvorenih konzultacija dostavljeni su odgovori na neznatan broj komentara koji su se ticali odbacivanja svih prijedloga HNV-a.

Uskoro će ključne hrvatske institucije u Republici Srbiji imati svoj zajednički prostor

Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji potpisalo je 19. svibnja ugovor s izvođačem radova III. faze izgradnje Hrvatske kuće u Subotici. Poslovi su dodijeljeni konzorciju koji čine „Expres-servis“, „Cimgas“ i „Rotel“ iz Subotice. Projekt je u potpunosti financira Vlada Republike Hrvatske, a sredstva za III. fazu izgradnje odobrena su na 109. sjednici Vlade RH održanoj […]

Iako je sam početak izrade radne verzije dokumenta bio ohrabrujući, državne institucije ponovno su se odlučile za jednostrani pristup u izradi dokumenta, a manjinski prijedlozi su i ovoga puta ostali na marginama. Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji bilo je jedno od najaktivnijih manjinskih vijeća tijekom izrade radne verzije ovog dokumenta aktivno dostavljajući svoje prijedloge i sudjelujući na svim radnim sastancima vezanim uz njegovu izradu. Međutim, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog imalo je, očigledno, svoju viziju onoga što je nacionalnim manjinama potrebno, važno i neophodno za ostvarivanje njihovih prava.

Demokratska tranzicija Srbije pokazala je senzibilitet za prava Hrvata kao nacionalne manjine tek od 2000. godine

U NSK-u je u četvrtak upriličeno predstavljanje knjige „Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive“ u sunakladi Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – podružnica Vukovar i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice triju autora – dr. sc. Dražena Živića, dr. sc. Sandre Cvikić i profesora Tomislava Žigmanova. Na Kliofestu […]

Prvog dana boravili su u Osijeku te su obišli središte grada, osječku Tvrđu, studentski centar gdje su se susreli sa studentima iz Vojvodine. Pomoću osječke kompe (plovila) prevezli su se na drugu stranu Drave i posjetili ZOO vrt Osijek, gdje ih je dočekao ravnatelj Nikica Jukić. Domaćin, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić osigurao je učenicima iz Vojvodine večeru, kao i slatke pakete koje su dobili na dar.

Sutradan, sljedeće odredište bilo je Vukovar. Ovom prilikom obišli su kompleks Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ te su imali organizirano predstavljanje studijskih programa. Također su posjetili i studentski dom, a u ime dekana Željka Sudarića, učenike je dočekao i pozdravio tajnik prof. Duško Simić. Učenici su u Vukovaru obišli i Gradski muzej, a zahvaljujući potpori gradonačelnika Grada Vukovara Filipa Sušca koji je osigurao ulaznice, prigodom posjeta vukovarskom Vodotornju imali su priliku poslušati predavanje i preslušati priče koje govore o Vukovaru u vrijeme Domovinskog rata.

Uskoro će ključne hrvatske institucije u Republici Srbiji imati svoj zajednički prostor

Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji potpisalo je 19. svibnja ugovor s izvođačem radova III. faze izgradnje Hrvatske kuće u Subotici. Poslovi su dodijeljeni konzorciju koji čine „Expres-servis“, „Cimgas“ i „Rotel“ iz Subotice. Projekt je u potpunosti financira Vlada Republike Hrvatske, a sredstva za III. fazu izgradnje odobrena su na 109. sjednici Vlade RH održanoj […]

Uime HNV-a na izletu je s učenicima boravila članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za obrazovanje Margareta Uršal.

Hrvatski učenici iz Srbije posjetili Split, Trogir, Sinj, Zagreb i Vukovar: Moramo biti ponosni na svoj narod

Nakon dvogodišnje pauze, učenici osmih razreda cjelovite nastave na hrvatskom jeziku i oni koji pohađaju Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, boravili su od 19. do 23. travnja na Malom maturalcu u Republici Hrvatskoj. Na petodnevnom putovanju mali maturanti iz Subotice, Tavankuta, Sonte, Vajske i Starčeva u pratnji profesora posjetili su Split, Trogir, Sinj, Zagreb […]

„Zahvaljujući snažnoj potpori Vlade Republike Hrvatske, ali i predanom radu naših vijećnika i suradnika, ulazimo u sljedeću fazu izgradnje Hrvatske kuće. Unatoč iznenadnom povećanju cijena materijala i drugim izazovima koji prate proces izgradnje, uspjeli smo vlastitim ljudskim resursima, uz svoje redovite poslove, provesti brojne aktivnosti koje prate proces izgradnje vezane uz: izradu projektne dokumentacije, geodetske pripremne radove, preparcelaciju katastarske jedinice, procjenu dubine podzemnih voda, dobivanje 30-ak dozvola i pristojbi, izmjenu financijskog plana, registraciju na Portalu javnih nabava, imenovanje tenderske komisije, specifikaciju troškova, postupak javne nabave, plan preventivnih mjera, imenovanje koordinatora za sigurnost, ugovore o izabranim izvođačima, rješenje o kućnom broju, kolčenje parcele, prijavu građevinskoj inspekciji, prijavu inspekciji rada, zahtjev za zauzimanje javne površine, prijavu gradilišta. Uskoro će ključne hrvatske institucije u Republici Srbiji imati svoj zajednički prostor, što će bitno unaprijediti naše djelovanje i zauzimanje za dobro pripadnika naše zajednice“, rekla je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Podsjetimo, na spomenutoj sjednici državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas među projektima koje je podržala Vlada Republike Hrvatske istaknuo je projekt Hrvatske kuće…

Gradovi i općine iz Vukovarsko-srijemske županije financiraju prijevoz učenika u Srbiji

Načelnici šest gradova i općina iz Vukovarsko-srijemske županije, koje financiraju prijevoz učenika hrvatske nastave, borave u službenom posjetu hrvatskoj zajednici u Srbiji. Čak 11 lokalnih samouprava iz te županije sudjeluje u ovoj potpori, izdvajajući godišnje više od deset tisuća eura, piše Hrvatska riječ. Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine izjavio je kako ova potpora […]

„Posebno ističem projekt izgradnje Hrvatske kuće u Subotici čijom će se realizacijom osigurati primjereno sjedište trima ključnim institucijama hrvatske zajednice u Republici Srbiji – Hrvatskom nacionalnom vijeću, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačkoj ustanovi ‘Hrvatska riječ’“, istaknuo je Milas.

Rodna kuća bana Josipa Jelačića na Petrovaradinu uskoro će biti završena

Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, obišla je rodnu kuću bana Josipa Jelačića na Petrovaradinu gdje je u tijeku završetak druge faze radova na obnovi spomenutog objekta. S direktorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada Sinišom Jokićem razgovarala je o radovima koji bi mogli uslijediti u sljedećoj fazi obnove. „Izuzetno […]

„Spomen-dom bana Josipa Jelačića kao i sam njegov lik i djelo predstavlja mjesto okupljanja dvaju naroda, njihova povezivanja oko zajedničkih vrijednosti. Stoga nam je drago da tijela naše domicilne države prepoznaju i podupiru sva nastojanja u obnovi ovog spomenika kulture važnog ne samo hrvatskoj već široj društvenoj zajednici, a sve zahvaljujući zalaganju uime hrvatske zajednice imenovanih osoba u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, napose zamjeniku pokrajinskog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Goranu Kauriću. Nažalost, zbog neočekivanih okolnosti i poskupljenja materijala, bilo je potrebno osigurati dodatna ulaganja kako bi se ovaj objekt priveo namjeni. Drago nam je da su ova osigurana sredstva još jedna potvrda kontinuiteta dobre prakse suradnje i uvažavanja“, izjavila je Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.

Kako napreduje obnova spomeničke baštine Hrvata u Petrovaradinu?

U Novom Sadu održana je sjednica Radne skupine za rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji i Grada Novog Sada. Članovi su se međusobno informirali o dosadašnjem tijeku započetih projekata te ukazali na zastoje i izazove u daljnjem provođenju ranije dogovorenog, javlja Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji. Goran Kaurić, zamjenik pokrajinske […]

Podsjetimo, Vlada Srbije financirala je otkup dijela kuće u iznosu od 600 tisuća eura te je ona nakon 75 godina vraćena u posjed hrvatskoj zajednici, a za obnovu njezinog eksterijera i interijera osigurala je dodatnih 100 tisuća eura. Obnovu objekta podržali su, također, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija.

Razotkrivene poteškoće s kojima se suočava hrvatska nacionalna manjina na prostoru Vojvodine i Republike Srbije

“Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive” naslov je nove knjige u sunakladi Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, podružnica Vukovar, i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, čiji su autori dr. sc. Dražen Živić, dr. sc. Sandra Cvikić i Tomislav Žigmanov, prof. Recenzenti su izv. prof. dr. […]

Događaju su, među ostalima, prisustvovali: Zdravka Bušić, zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Goran Ivanović, Marijan Pavliček, Stipan Šašlin i Nikola Mažar, zastupnici Hrvatskog sabora, Milan Bošnjak, savjetnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu, Stjepan Glas, opunomoćeni ministar Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Srbiji, Velimir Pleša, generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici sa suradnikom te Milinka Hrćan, uime pokrajinskog tajnika za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

U okviru večernjeg programa prikazan je videouradak o 20. obljetnici formalno-pravnog priznanja Hrvata nacionalnom manjinom u Republici Srbiji, nakon čega su uslijedila obraćanja predsjednice HNV-a Jasne Vojnić te visokih dužnosnika Republike Hrvatske Zvonka Milasa i Zdravke Bušić. U drugom dijelu programa ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov održao je predavanje vezano uz spomenutu obljetnicu na temu „Hrvati u Vojvodini / stara zajednica mladih institucija“.

Žigmanov i Čeliković ukazali na probleme u Vojvodini

Okrugli stol “Jezik i identitet“ održan je u subotu u organizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Osijek. Događaj je organiziran u okviru izbornoga kolegija „Jezik i identitet u odgoju i obrazovanju“ sveučilišnoga poslijediplomskoga doktorskog studija „Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja“, a u okviru projekta Lingvistička istraživanja hrvatskih narodnih govora u Vojvodini s naglaskom na […]

“Donošenjem spomenutog Zakona i formalno-pravnim priznanjem statusa nacionalne manjine, Hrvatima je u Srbiji otvorena mogućnost institucionalnog i od države financijski poduprtog ostvarivanja prava u području obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe hrvatskog jezika i pisma. Već te 2002. godine osniva se krovna institucija hrvatskog naroda u Republici Srbiji – Hrvatsko nacionalno vijeće, na prostoru Grada Subotice uvodi se mogućnost obrazovanja na hrvatskom jeziku, osniva se Novinsko-izdavačka ustanova ‘Hrvatska riječ’, a slijedi stabilizacija informiranja na hrvatskom jeziku u okviru Televizije Novi Sad, čine se prvi koraci na planu uvođenja hrvatskog jezika i pisma u službenu uporabu na području Autonomne Pokrajine Vojvodine, osniva se desetak hrvatskih udruga kulture… Od tada do danas borba za ostvarivanje prava hrvatske zajednice nije prestala, predaha poput onih u razdoblju od listopadskih promjena 2000. godine do 12. ožujka 2003. godine u ovih 20 godina bilo je malo. Borba, ustrajnost, stajanje na braniku, ljubav prema svom narodu te podrška Republike Hrvatske učinili su da su Hrvati u Srbiji danas ono što jesu – Bogu zahvalni što su očuvali baštinjeno i oduprli se zubu vremena i raznim strategijama razbijanja zajednice te što su se kapljice znoja, ipak pretvorile u nešto više”, ističe se u prikazanom videouratku.

„Naš najveći uspjeh jest da uspjehe više ne moramo spominjati i da je došlo vrijeme da se o njima šuti. Da je došla posljednja godina četvrtog saziva HNV-a kada su mnogobrojna postignuća i uspjesi svima nama poznati, kada nam dolaze izbori i popis stanovništva i kada je vrijeme da se u tišini počinju zbijati redovi i učvršćivati utvrde koje smo mukotrpno gradili. Baš kao što je i sv. Josip to činio“, rekla je u svom obraćanju predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Istoga dana s gostima iz Republike Hrvatske vodstvo hrvatske zajednice održalo je sastanak u prostorijama HNV-a na kojem je bilo riječi o aktualnom položaju hrvatske zajednice, njihovim izazovima i planovima.

Pozdravljena objava digitalnog narativa o zločinima nad Hrvatima u Vojvodini

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini jedina je politička stranka Hrvata u Republici Srbiji koja od osnutka, bez obzira na cijenu, jasno govori i o zločinima nad ovdašnjim Hrvatima, za razliku od onih Hrvata koji se političkim temama bave prigodničarski i infantilno, uz nerazumljivu potporu hrvatske diplomacije u Srbiji. Utemeljeni takvim ideološkim sadržajima, dužni smo pozdraviti […]

Svečani program svojim izvedbama obogatili su komorni sastav Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevački pisama“ pod ravnanjem prof. Mire Temunović te recitator Pavao Huska, javlja Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji.

Dijaspora udružena u potpori Hrvatima u BiH

Hrvatske organizacije iz iseljeništva, njih ukupno 21 iz Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Europe i Australije, povezane s inicijativom “Jedna Hrvatska”, poslale su poruku Hrvatima u Bosni i Hercegovini koju prenosimo u cijelosti… “Srdačno vas pozdravljamo u želji da s vama podijelimo nade i težnje za ostvarenjem bolje budućnosti u Bosni i Hercegovini. Nalazimo se u […]

„Uime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, krovne institucije hrvatskog naroda u Republici Srbiji, Vama i cijeloj hrvatskoj zajednici u Republici Crnoj Gori izražavam svoju snažnu potporu povodom najnovijih neprilika koje su Vam se dogodile.

S velikom zabrinutošću pratimo događanja koja ovih dana, uslijed političkih tenzija, proživljava hrvatski narod u Crnoj Gori. Svjesni smo kako se upravo Vi kao jedan od prvaka hrvatske zajednice nalazite pod povećanim pritiskom određenih centara moći koji u hrvatskom narodu vide neprijatelja. Za nas je neprihvatljivo putem administrativnih mjera oduzimati prostor za djelovanje ključnih institucija Hrvata u Crnoj Gori! Tim više, jer smo svjesni koliko ste doprinijeli i dalje doprinosite sveukupnom razvoju crnogorskog društva te kako su kulturne prakse Hrvata u Crnoj Gori dio sveopće hrvatske kulture i neraskidivi dio kulture države u kojoj živite.

Nažalost, danas smo svjedoci tome da hrvatski narod, u jednom dijelu država u kojima se nalazi u položaju nacionalne manjine, i dalje proživljava određena traumatična iskustva – pokušava mu se negirati njegova etnička i kulturna posebnost, a nerijetko se Hrvate gura na marginu društvenih procesa. Kao zajednice koje su 90-ih godina 20. stoljeća prošle kroz brojne izazove koji su prijetili i nestankom našeg naroda s prostora na kojima stoljećima živimo, mi u potpunosti stojimo uz vodstvo hrvatskoga naroda u Crnoj Gori te snažno podupiremo svako Vaše djelovanje koje je usmjereno k opstanku i razvoju tamošnjih Hrvata.

Lokalna vlast u Tivtu odlučila iseliti hrvatsku zajednicu: Najgora karakterna osobina je sposobnost ucjenjivanja kada si jači

Lokalna vlast u Tivtu odlučila je iseliti hrvatsku zajednicu iz Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi. U službenom dopisu navedeno je kako do 15. travnja ove godine Hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum mora osloboditi prostor Doma kulture i predati ga Općini Tivat. “Mržnja koju demonstrira vlast Općine Tivat prema hrvatskoj zajednici prelazi sve dopuštene […]

Na koncu, gospodine Dekoviću, još jednom, uime hrvatske zajednice u Republici Srbiji, izražavam potporu u borbi hrvatskog naroda za očuvanje svojih kulturoloških posebnosti, za ravnopravnost s drugima narodima s kojima Hrvati u Crnoj Gori dijele životni prostor. Uvjerena sam kako će Vaša pravedna borba za djelovanje u prostoru koji su Hrvati u Tivtu prije stotinu godina izgradili na koncu rezultirati uspjehom!“

Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a

Hrvati u Srbiji tiskali kalendar za 2022. i poslali poruku: Znam tko sam

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU „Hrvatska riječ“ i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, tiskali su kalendar „2022. godina je popisa!“ s porukom: “Znam tko sam: HRVAT(ICA), HRVATSKI JEZIK, RIMOKATOLIK”. Kalendar izlazi na 12 listova na kojima su ispisane identitetske poruke hrvatskih velikana u Srbiji, kao i povijesne teme. Tako se na listovima nalazi […]

Po svojoj važnosti i posljedicama, ovaj se događaj smatra jednom od prekretnica u suvremenoj povijesti Hrvata u Republici Srbiji. Naime, ovaj je zakonski akt donio hrvatskoj manjini, kao tzv. novoj nacionalnoj manjini nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i sloma socijalizma, formalno-pravno priznanje i formalno-pravnu jednakost s ostalim nacionalnim manjinama u području ostvarivanja i zaštite manjinskih prava.

Premda su Hrvati u Vojvodini, to jest Srbiji, u većini višestoljetno domicilno stanovništvo, oni su za vrijeme socijalističkog društvenog uređenja imali status konstitutivnog naroda i kao takvi nisu mogli ostvarivati ona prava koja su osiguravala očuvanje i razvoj nacionalnog identiteta niti su imali za te namjene svoje primjerene institucije, dok su za vrijeme režima Slobodana Miloševića bili jedina nacionalna zajednica u Vojvodini koja je bila objektom etnički motiviranog nasilja, čiji su pripadnici bili organizirano protjerivani i ubijani, a zbog počinjenih zločina je i Međunarodni sud u Den Haagu pravomoćno na deset godina osudio Vojislava Šešelja.

Tijekom tih devedesetih godina 20. stoljeća Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, poslenici u malobrojnim hrvatskim kulturnim udrugama i Katolička Crkva činili su presudne korake u području zaštite i ostvarivanja interesa Hrvata u Vojvodini. Pa ipak, bez postojanja adekvatnog zakonskog okvira, njihova nastojanja imala su ograničene domete. Promjenom vlasti 5. listopada 2000. godine odnos novih, prodemokratskih vlasti u Republici Srbiji spram Hrvata stubokom se promijenio.

„Bunjevačko pitanje“ nije jedini problem kojim Srbija manipulira

U ponedjeljak je u Zagrebu održan XXVI. forum hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, a tema ovogodišnjeg skupa bila je „Subetnički identiteti hrvatskih manjinskih zajednica – između tradicije i sredstva asimilacije“. Susret je okupio velik broj sudionika iz hrvatskih nacionalno-manjinskih skupina diljem Europe, predstavnike diplomacije Republike Hrvatske, drugih držanih i znanstvenih institucija koje se […]

Donošenjem samoga Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, i činjenica formalno-pravnog priznanja statusa nacionalne manjine, otvorena je mogućnost za pripadnike hrvatske zajednice u Republici Srbiji institucionalnog i od države financijski poduprtog ostvarivanja vlastitih prava u području obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe hrvatskog jezika i pisma. Isto se već te godine djelomice počelo ostvarivati – koncem 2002. godine na temelju Zakona osnovana je krovna institucija hrvatskog naroda u Srbiji: Hrvatsko nacionalno vijeće; školske 2002./03. godine u četiri osnovne škole na teritoriju Grada Subotice počelo je obrazovanje na hrvatskom jeziku; u svibnju mjesecu 2002. Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine osnovala je Novinsko-izdavačku ustanovu „Hrvatska riječ“; stabilizirano je informiranje na hrvatskom jeziku u okviru Televizije Novi Sad; učinjeni su prvi koraci na planu uvođenja hrvatskoga jezika u službenu uporabu i na teritoriju AP Vojvodine; osnovano je desetak hrvatskih udruga kulture, koje su u svojemu radu razvile bogate kulturne prakse.

Tomislav Žigmanov

Prozvana je ‘brendom’ hrvatske naive u Vojvodini, a sada je dobila i svoju likovnu monografiju

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je likovnu monografiju “Cilika Dulić Kasiba”, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. U predgovoru naslovljenom “Portret jedne umjetnice i vremena”, urednica knjige Katarina Čeliković piše: “Stvaralaštvo i umjetnički put samouke naivne slikarice Cilike Dulić Kasibe dobilo je svoju trajnu potvrdu u monografiji koja nosi njezino ime. Njome prikazujemo […]

Svaki mjesec nosi naziv po jednoj manjinskoj zajednici u određenoj zemlji, te su zastupljeni sljedeći umjetnici: siječanj – Rens Hoekstra (Frizijci u Nizozemskoj), veljača – Selma Selman (Romi u Bosni i Hercegovini), ožujak – Anya & Varya Kendel (Nijemci u Rusiji), travanj – Cilika Dulić Kasiba (Hrvati u Srbiji), svibanj – Zoran Cardula (Arumuni, poznati i kao Vlasi, u Sjevernoj Makedoniji), lipanj – Olga Balai (Bjelorusi u Estoniji), srpanj – Davide Brandlechner (Ladini u Italiji), kolovoz – Marina Lutz (Romanci u Švicarskoj), rujan – Zehra Bastiyali (Turci otoka Rodos, Kos i Dodekanez), listopad – Valentin Schumann (Nijemci u Kirgistanu), studeni – Ulkar Gurbanova (Ahiški Turci u Azerbejđanu), prosinac – Ákos Matzon (Nijemci u Mađarskoj).

Federalna unija europskih nacionalnosti krovna je organizacija europskih autohtonih manjina, nacionalnosti i govornika autohtonih jezika. Danas ujedinjuje više od 100 organizacija članica iz 35 europskih zemalja. Zastupa interese europskih manjina na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Održava mrežu europskih kulturnih i obrazovnih institucija, znanstvenih instituta, medijskih organizacija i organizacija mladih te europskih zakonodavnih institucija. Zalaže se za održanje i promicanje identiteta, jezika, kulture, prava i običaja europskih manjina te djeluje kao njihov glas u Europskoj uniji, Vijeću Europe, Ujedinjenim narodima i OSCE-u (Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju).