Tko je Kristina Glavanić, prva žena koja je imenovana ravnateljicom hrvatskog i mađarskog vikarijata?

Željezanski biskup Egidije Živković imenovao je Kristinu Glavanić ravnateljicom hrvatskog i mađarskog vikarijata u biskupiji, što je prvi slučaj da tu dužnost obnaša žena, objavio je Kathpress. Nova ravnateljica dužnost od svoga prethodnika preuzima 1. rujna, biskupijskog vikarijata vlč. Željka Odobašića. “Imenovanje žene na tu dužnost potpuno je u smislu poziva pape Franje na imenovanje […]

Dunav i dalje raste. Situacija u središnjem dijelu Budimpešte postaje sve ozbiljnija. Pristaništa i donje ceste su pod vodom. Informacije se iz sata u sat ažuriraju, sve ovo utječe i na promet u glavnom gradu Mađarske.

U Budimpešti se očekuje da Dunav u subotu tijekom poslijepodneva i prema večeri dosegne vrhunac na visini od 846 cm. Oslobađanje budimpeštanske rive od vode očekuje se sredinom i krajem sljedećeg tjedna.

Prometovanje javnog prijevoza u Budimpešti znatno je izmijenjeno, ponajviše jer su poplavljeni donji dijelovi ceste – rive s obje strane grada, Budima i Pešte.

Hrvati u Mađarskoj imaju najbolje uvjete u političkom i financijskom pogledu

Prvih sto dana trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine (čija je prva sjednica održana ljetos u Zagrebu), prigoda je za razgovor s novim predsjednikom Savjeta Ivanom Guganom o programima za nadolazeće četiri godine njegova mandata. Savjet ukupno ima 82 člana, od kojih su 26 predstavnici prema položaju iz raznih ministarstava Republike […]

Gradonačelnik Budimpešte apelira na razumijevanje i strpljivost građana. Stoga je i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj poslalo upozorenje hrvatskim građanima koji putuju u tu zemlju, istaknuvši da je pripravnost za zaštitu od poplave podignuta na najvišu razinu.

Vrhunac vodenoga vala očekuje se danas u Vácu, a u Budimpešti sutra poslijepodne. U tim uvjetima mogući su i poremećaji prometovanja vozilima i javnoga prijevoza.

U gradovima Baji i Mohaču na Dunavu provode se izvanredne mjere zaštite prvoga i drugog stupnja, a trenutačno promet nije otežan. Na rijeci Dravi i Muri ne predviđaju se izvanredne mjere zaštite pa se i u tim dijelovima Mađarske ne očekuju poremećaji u prometu.

Državni tajnik Zvonko Milas primio mađarsko odlikovanje: To mi je poticaj za daljnji rad

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Mađarskom kulturnom institutu u Zagrebu primio je odlikovanje “Orden Mađarske časnički križ” koje mu je dodijelila mađarska predsjednica Katalin Novák. Odlikovanje mu je uručio dr. Csabe Demcsáka, veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj. “Ovo nije prvo odlikovanje koje sam dobio u svom životu, ali […]

Veleposlanstvo savjetuje svim hrvatskim državljanima da prate službene stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske zbog mogućih promjena preporuka putovanja, o čemu se mogu dodatno informirati i na internetskim stranicama mađarske policije.

Milanović poručio Hrvatima u Mađarskoj: Učinite sve kako bi se dobri i prijateljski odnosi naših zemalja nastavili!

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović susreo se u Veleposlanstvu RH u Budimpešti s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj koje je pozvao da učine sve sa svoje strane kako bi se dobri i prijateljski odnosi dviju zemalja nastavili. „Dobri smo susjedi, ali razlikujemo se. Znamo gdje je granica, znamo i da smo zajedno u Europi, oni […]

U zgradi internata smještene su četiri dvokrevetne sobe: dvije sobe posjeduju pripadajuću kupaonicu i učionicu za slobodne i društvene aktivnosti u kojoj će studentima biti omogućeno mjesto za učenje uz kvalitetnu opremljenost. Smještaj će biti osiguran za osmero studenata.

“Otvaranje Hrvatskog internata Collegium Croaticum, u kojem će možda i najljepše godine svoga života provesti mladi Hrvati u Mađarskoj i njih osmero useliti već od ove jeseni, a funkcionalan prostor za rad dobit će i Metodika-hrvatski pedagoški i metodički centar, jasan su i nedvojben doprinos opstojnosti, osnaživanju i razvoju hrvatske zajednice u Mađarskoj. Smatram vrlo pozitivnim što je proteklih nekoliko godina Hrvatska državna samouprava poseban naglasak stavila na poboljšanje uvjeta u području odgoja i obrazovanja jer su djeca i mladi svima nama najvažniji”, rekao je Zvonko Milas, tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je i podržao projekt.

Milanović s Hrvatima u Santiagu: Priča o vama je za hollywoodske filmove. Ponosni smo na vas!

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović boravi u službenom posjetu Republici Čileu, a u ponedjeljak je bio na svečanoj večeri s hrvatskom zajednicom u Hrvatskom klubu u Santiagu. U svom govoru podsjetio je hrvatske iseljenike kako ih je posjetio i prije deset godina… “Nisam došao po vaše glasove ili političku podršku. Ali, vaša priča je nevjerojatna, […]

„Dobri smo susjedi, ali razlikujemo se. Znamo gdje je granica, znamo i da smo zajedno u Europi, oni imaju svoje probleme, mi imamo svoje, ali kada je bilo komplicirano, ranih devedesetih, oni su bili prijateljski nastrojeni. Treba to nastaviti i graditi“, poručio je Milanović predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj.

Na susretu s hrvatskim predsjednikom bili su: Drago Horvat, generalni konzul RH u Pečuhu, Atila Kos, počasni konzul RH u Nagykanizsi, Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj i Angela Šokac, njegova zamjenica, Jozo Solga, glasnogovornik hrvatske manjine u mađarskom parlamentu i Denis Tretinjak, general bojnik te zapovjednik Multinacionalne divizije centar u Szekesfehervaru.

Susretu su prisustvovali i predsjednici raznih hrvatskih samouprava u Budimpešti, načelnici hrvatskih sela i naselja u mađarskom Gradišću i Bačkoj, ravnatelj Hrvatskog kazališta u Pačuhu Slaven Vidaković, ravnatelji hrvatskih škola u Mađarskoj, kao i predstavnici hrvatskih medija.

Prema popisu stanovništva u Mađarskoj iz 2011. godine, u toj zemlji živi 26 774 osobe koje su se izjasnile kao Hrvati, no prema podacima Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj broj je znatno veći i govori kako u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata.

Manjinska prava Hrvata u Mađarskoj ostvaruju se putem Hrvatske državne samouprave koja je legitimno političko i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj. Savez Hrvata u Mađarskoj krovna je kulturna udruga s mrežom regionalnih društava. To su dvije krovne organizacije koje okupljaju Hrvate u Mađarskoj. Od 2014. sve manjinske zajednice u Mađarskoj imaju pravo na svog predstavnika u parlamentu, ali kao glasnogovornika, odnosno zastupnika bez prava glasa. Na parlamentarnim izborima 2022. za zastupnika hrvatske zajednice bez prava glasa izabran je Jozo Solga.

Milanović pozvao na zajedništvo oko statusa Hrvata u BiH

Hrvatska matica iseljenika obilježila je sinoć u HNK 70. obljetnicu rada. Tom prigodom predsjednik Zoran Milanović pozvao je na zajedništvo oko statusa Hrvata u BiH, na čemu mu se zahvalio Dragan Čović. Uzvanike je ispred HNK dočekao nastup Baleta HNK-a te svečano posloženi pozdrav Bokeljske bratovštine Rijeka. Događaju je, uz predsjednika Milanovića, prisustvovala saborska zastupnica […]

U subotu, drugog dana službenog posjeta Mađarskoj, Milanović je posjetio HOŠIG – Hrvatsku osnovnu školu, gimnaziju, vrtić i đački dom u Budimpešti. Nakon prigodnog literarnog i plesnog programa kojeg su izveli učenici škole, predsjednik je rekao predstavnicima hrvatske zajednice i samouprave u Mađarskoj i učenicima kako “vidi da su svjesni svojeg hrvatskog identiteta, ali da se isto tako vidi da vole i da su privrženi svojoj domovini, Mađarskoj”.

Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom (HOŠIG) u Budimpešti istaknuta je odgojno-obrazovna ustanova i kulturno-prosvjetno središte hrvatske zajednice u Mađarskoj koja će ove godine obilježiti 30 godina samostalnog djelovanja. Temeljna zadaća HOŠIG-a je njegovanje i očuvanje hrvatskoga jezika i kulture u Mađarskoj te povezivanje s matičnom domovinom. Školu pohađaju ne samo učenici iz Budimpešte, nego i iz drugih mjesta u Mađarskoj u kojima žive Hrvati, pa i pripadnici hrvatske manjine vojvođanskih Hrvata. U tekućoj školskoj godini vrtić pohađa 35-ero djece, osnovnu školu 83-oje učenika, a gimnaziju 73-oje učenika.

Predsjednik Milanović s Hrvatima u New Yorku: Ja vam neću reći da su vam vrata uvijek otvorena jer to je vaša kuća kao što je i moja

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovat će na 76. Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Po dolasku u New York komentirao je teme koje će dominirati na zasjedanju Opće skupštine. Boravak u New Yorku Milanović je započeo posjetom Centru sv. Nikole Tavelića u sklopu Župe sv. Ćirila i Metoda i sv. Rafaela i susretom s predstavnicima hrvatske […]

Nakon prigodnog literarnog i plesnog programa učenika HOŠIG-a, predsjednik Milanović obišao je školu u pratnji ravnateljice škole Anne Gojtán, javili su iz Ureda predsjednika.

Dodijeljeno 5,7 milijuna kuna za 97 projekata i programa

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama za 2022. godinu. “Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu provodi se s ciljem očuvanja i poticanja kulturne, znanstvene, gospodarske, sportske i druge suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. […]

Teme su se odnosile na ključna manjinska pitanja, kao što su pravo na izražavanje, očuvanje i razvijanje nacionalnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta, pravo na održavanje i razvijanje obrazovanja i medija na manjinskom jeziku i pismu, ostvarivanje zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima te važnost nastavka razvijanja bolje prometne povezanosti i poticanja ekonomskog razvoja krajeva u kojima žive predstavnici dviju manjina. Razmotrila se i provedba preporuka donesenih na prethodnoj sjednici održanoj 12. prosinca 2019. u Zagrebu.

„Hrvati u Mađarskoj i Mađari u Republici Hrvatskoj uživaju visoku razinu manjinskih prava sukladno najvišim međunarodnim standardima te u europskim okvirima predstavljaju ogledni primjer uspješne i dobre prakse, a iste stavove imaju i relevantne institucije, poput OESS-a ili Vijeća Europe. Ono što je najvažnije, velika većina onih zbog kojih smo se danas i okupili, a to su pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj i mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj, dijeli iste stavove i mišljenja. Hrvatskoj i mađarskoj strani važno je razvijati prekograničnu suradnju i prometnu infrastrukturu – području u kojem se proteklih godina puno učinilo dok je suradnja u području kulture i obrazovanja tradicionalno dobra te po tom pitanju treba zadržati kontinuitet”, rekao je Zvonko Milas, državni tajnik i predsjedatelj hrvatskog dijela MMO.

Milas je istaknuo kako rad i djelovanje jasno pokazuje da se puno može postići kada se pokaže dobra volja i kada se radi aktivno, vrijedno i usmjereno: „Od 2017. do danas ostvareno je puno projekata važnih manjinama u obje države u svim područjima društvenog života te s pravom možemo reći kako je ovo najuspješnije razdoblje po pitanju realizacije preporuka MMO-a, a time i dodatnom unaprjeđenju manjinskih prava u obje države”.

Što donosi novi sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske?

Ministar financija Marko Primorac u Washingtonu će potpisati Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak. Ministarstvo financija istaknulo je kako je riječ o važnom ugovoru i potpisivanju, kojim će se potaknuti nova te intenzivirati postojeća suradnja između dviju država… […]

Državni tajnik Milas u svojem je završnom obraćanju zaključio kako je Vlada Republike Hrvatske 2020. nekoliko projekata proglasila strateškim projektima za Hrvate izvan Republike Hrvatske i za njih svake godine osigurava izravnu i vrlo značajnu potporu, a jedan od tih projekata je Potpora radu Hrvatskoga kazališta u Pečuhu koje je, uz Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan Republike Hrvatske.

Hrvatsko-mađarska kuharica sa 365 recepata

U Centru za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost “Croatica” u Budimpešti, predstavljena je dvojezična, hrvatsko-mađarska kuharica “Hrvatska kuhinja – Horvát konyha”, nastala temeljem sakupljačkog rada hrvatskog književnika i novinara iz Budimpešte Marka Dekića. Kuharica sadrži 365 recepata hrvatske kuhinje na hrvatskom i mađarskom jeziku te 105 ilustracija jela pripremljenih u školskim praktikumima Srednje strukovne škole […]

Preuzimajući donaciju, v.d. ravnatelja OŠ Glina Zoran Kirinčić istaknuo je kako je donacija računala iznimno važna budući je prije tri godine uvedena izborna nastava informatike od 1. do 4. razreda, a doniranim računalima omogućit će se svim učenicima škole što kvalitetnija nastava informatike.

Najveći doprinos ovoj donaciji dao je upravo počasni konzul Republike Hrvatske sa sjedištem u Velikoj Kaniži dr. Atila Kos koji se nakon razornog potresa u Glinu odmah aktivno uključio u pružanje potrebite pomoći, javilo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj.

Hrvati u Mađarskoj imaju najbolje uvjete u političkom i financijskom pogledu

Prvih sto dana trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine (čija je prva sjednica održana ljetos u Zagrebu), prigoda je za razgovor s novim predsjednikom Savjeta Ivanom Guganom o programima za nadolazeće četiri godine njegova mandata. Savjet ukupno ima 82 člana, od kojih su 26 predstavnici prema položaju iz raznih ministarstava Republike […]

Kuharica sadrži 365 recepata hrvatske kuhinje na hrvatskom i mađarskom jeziku te 105 ilustracija jela pripremljenih u školskim praktikumima Srednje strukovne škole “Antun Horvat” iz Đakova.

O knjizi, hrvatskoj gastronomiji i utjecajima, na predstavljanju je govorio povjesničar Dinko Šokčević, kao i dugogodišnji ravnatelj “Croatice” u odlasku Čaba Horvath, a pozdravne riječi uputio je i predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan.

Dojmljiva povijest mađarskih Hrvata. Moćno i bogato hrvatsko građanstvo

Naklada Croatica nedavno je objavila dvojezično izdanje (na mađarskome i hrvatskome) „Kratku povijest Hrvata u Mađarskoj“ (A magyarországi horvátok rövid története). Knjigu su, osim autora dr. sc. Dinka Šokčevića, predstavili renomirani povjesničari prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te nagrađivani historiograf dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest. […]

Među prisutnim gostima bili su i: Jozo Solga, glasnogovornik Hrvata u mađarskom Parlamentu, Timea Šakan Škrlin, novoimenovana ravnateljica “Croatice” te diplomati Veleposlanstva Republike Hrvatske u Mađarskoj.

Otišao je čovjek koji je bio najponosniji na to što njegovi unuci govore hrvatski jezik. Domovinu je prvi put posjetio nakon 45 godina dijaspore

Primili smo tužnu vijest iz Australije da nas je zauvijek napustio u 95. godini života naš cijenjeni Fabijan Lovoković, istaknuti publicist i kulturni djelatnik. Publicist, višedesetljetni urednik iseljeničkog tjednika i kulturni djelatnik Fabijan Lovoković rođen je 18. siječnja 1927. u Slavoniji. Školovao se u rodnom Podgoraču pokraj Našica, zatim Osijeku, Zemunu i Zagrebu, te nastavio […]

Predsjedniče Gugan, što smatrate svojim najznačajnijim postignućem među Hrvatima u Mađarskoj?

U svome prvome mandatu prioritet Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj bio je utemeljenje novih institucija i osiguravanje odgovarajuće infrastrukture za njih u području obrazovanja, znanosti i kulture. U toj nakani moj tim i ja bili smo prilično uspješni pa je tako danas HDS u Mađarskoj vlasnik i održava 15 obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija te neprofitnih tvrtki diljem Mađarske, gdje živi hrvatska manjinska zajednica. U aktualnome mandatu posebnu pozornost moj tim i ja posvećujemo obrazovanju i radu s mladima. Utemeljili smo Hrvatski pedagoški i metodički centar „Metodika“, u potpunosti smo prilagodili infrastrukturu obrazovnih centara zahtjevima 21. stoljeća, a pripremamo i nove hrvatske udžbenike. Utemeljenjem hrvatskog kolegija „Collegium Croaticum“ u Budimpešti i Pečuhu osigurali smo studentima hrvatskog podrijetla vrhunske uvjete za smještaj te smo im pružili, uz pomoć raznih programa, priliku za dodatno obrazovanje i jačanje nacionalne svijesti te mogućnost za aktivnije uključenje u društveno-politički i kulturni život naše zajednice. Očekujemo da će oni biti okosnica buduće inteligencije Hrvata u Mađarskoj.

Od demokratskih promjena u Europi nakon pada Berlinskog zida hrvatska zajednica u Mađarskoj na vremenskoj okomici od tri i pol desetljeća redovito se navodi u medijima kao uzorno organizirana. Koja su ključna polja djelovanja?

Od samog utemeljenja HDS-a cilj nam je izgradnja kulturne autonomije, a na političkom polju zastupljenost Hrvata na svim razinama sustava u Mađarskoj. Tako trenutačno djeluje 116 hrvatskih mjesnih samouprava, šest županijskih, glavnogradska i kao najviše političko tijelo Hrvatska državna samouprava. Naša zajednica zastupljena je i u Mađarskom parlamentu preko svoga glasnogovornika. U hrvatskim naseljima djeluje stotinjak kulturno-umjetničkih društava, tamburaških sastava, zborova, civilnih organizacija… U tridesetak škola oko tri tisuće djece uči hrvatski u Mađarskoj.

Objavljena studija o ljudskim pravima u hrvatskoj emigrantskoj misli

Što su hrvatski intelektualci u emigraciji druge polovice XX. stoljeća, poput Franje H. Eterovića ili pak Bogdana Radice te njihovih suvremenika nastanjenih od Buenos Airesa do Chicaga i Londona, pisali o ljudskim pravima možete doznati na jednome mjestu u posljednjem svesku časopisa „Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine“ iz pera dr. sc. Ivana Čule. Izvorna […]

Čini se da je dio iskustava hrvatske zajednice u Mađarskoj (afirmacija Hrvatskog kazališta u Pečuhu, razvoj obrazovnih i znanstvenih institucija u Pečuhu i Budimpešti, informativna scena s Medijskim centrom Croatica) već utkano u strateške projekte Vlade RH koje provodi Središnji državni ured i Ministarstvo kulture i medija RH!? Koje projekte planirate snažnije zagovarati u sklopu Savjeta, ne samo u Mađarskoj, već i u 12 okolnih zemalja iz europskog susjedstva u kojima višestoljetno žive pripadnici naše manjine?

Hrvatske zajednice u tim zemljama imaju različite potrebe. Ne može se generalizirati. Vlada RH preko Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH brojnim programima podupire aktivnosti koje te zajednice smatraju najvažnijima. To mogu biti obrazovni, kulturni, znanstveni ili pak medijski projekti, ali i obnova zapuštenih kulturno-povijesnih i sakralnih znamenitosti, uz sveprisutnu digitalizaciju hrvatske baštine. Primjerice, uz financijsku pomoć RH digitalizirana su sva godišta kalendara Subotička Danica i to u sklopu strateškog projekta „Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini i izgradnja digitalne zbirke“… Sažeto, ono što se i na posljednjoj sjednici 3. saziva Savjeta Vlade dalo zaključiti kao prioritetno djelovanje jest – važnost hrvatskih institucija, kadrovsko osnaživanje u manjinskim sredinama, jačanje medijskoga prostora i obrazovanje na hrvatskome jeziku. Praksa pokazuje kako se bogatstvo manjinskih zajednica u ovih 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe ogleda u simetričnoj dvojezičnosti.

Koliko ste zadovoljni izdvajanjima Republike Hrvatske općenito za strateške projekte izvan RH te je li Vam poznato koliko izdvajaju zemlje u kojima žive pripadnici hrvatske manjine?

Posljednjih godina primjećuje se golemi iskorak Vlade RH u financiranju hrvatske manjine. Sredstva koja su na raspolaganju u sklopu raznih natječaja višestruko su povećana, a posebno je vrijedna potpora za pet strateških projekata među kojima su projekti Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji: Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici i Kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Srbiji; zatim projekt Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj: Potpora radu Hrvatskog kazališta u Pečuhu te projekt Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore: Potpora Radiju hrvatske manjine – Radio Duxu, uključujući projekt stoljetne tradicije Hrvatskoga štamparskog društva iz austrijskoga Gradišća: Hrvatske novine. Na žalost, u nekim zemljama jugoistočne Europe izostaje potpora domicilne države pa je potpora iz domovine jedini izvor za ostvarivanje željenih ciljeva tamošnjih Hrvata, dok mi u Mađarskoj imamo najbolje uvjete u političkom i financijskom pogledu.

Svih 12 zemalja u kojima žive pripadnici hrvatske manjine članice su Vijeća Europe, međunarodne organizacije sa sjedištem u Strasbourgu čiji su glavni zadaci jačanje demokracije i vladavine prava te zaštita ljudskih prava na europskome kontinentu. Vijeće Europe diči se Okvirnom konvencijom o pravima manjina te Poveljom o manjinskim i regionalnim jezicima. Kako planirate poboljšati status našijenaca u susjednim zemljama koje traže da im se riješi pitanje statusa i materinskoga jezika?

Status hrvatske manjine na tlu srednje i jugoistočne Europe razlikuje se od države do države. U nekima Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina kao, primjerice, u Sloveniji ili Sjevernoj Makedoniji, u drugima zakon jamči određena prava koja se, međutim, često ne poštuju – iako su, kao što ističete, sve te zemlje članice Vijeća Europe i trebale bi implementirati Okvirnu konvenciju… Mi u Savjetu i nadalje tražimo od članova Vlade RH da prilikom raznih sastanaka, pregovora s dužnosnicima domicilnih država ustraju na priznavanju manjinskoga statusa, mogućnosti uporabe materinskoga jezika (to više što je hrvatski jezik među službenim jezicima EU-a), zastupljenosti u političkim i društvenim sferama… Drugim riječima, Savjet ustraje na jednakom statusu kao što ga uživaju 22 manjine u Hrvatskoj.

Tko je bio dr. Zdravko Sančević? U američkim arhivima otkrio je prisutnost Hrvata na Karibima od čak 1502. godine!

U devedesetoj godini života 21. rujna 2021. preminuo je čestiti patriot i počasni konzul Republike Hrvatske u Venezueli dr. sc. Zdravko Sančević. Ovaj znanstvenik, poduzetnik, političar diplomat i pisac rođen je u mjestu Crkvena (BiH) 20. siječnja 1931., gdje mu je otac ugledni gospodarstvenik Mirko Sančević radio u području šumarstva i drvene industrije. Školovao se […]

Republika Hrvatska stipendira polaznike iz iseljeništva za učenje hrvatskoga jezika i studiranje u domovini predaka. Što novi saziv Savjeta planira napraviti u tom smislu vezano uz šire obrazovanje mladih iz naših prekooceanskih iseljeničkih destinacija?

Hrvatska preko Središnjega državnog ureda pruža mogućnost studiranja mladim Hrvatima iz cijeloga svijeta. Cilj je da studentima stečena iskustva u RH omoguće jaču povezanost s domovinom predaka, potiču ih na upoznavanje i njegovanje hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta te tako pridonose uspostavljanju suradnje na dobrobit RH, hrvatskih zajednica i Hrvata diljem svijeta. Prošle godine povećan je broj stipendija na tisuću osoba, a proširena je i suradnja s novim sveučilišnim centrima te fakultetima diljem Lijepe Naše, uz uvedeno besplatno početno učenje hrvatskoga jezika putem interneta. Ako bude interesa za stipendijama, postoji mogućnost da se njihov broj poveća, odnosno da se u taj program uključe i novi fakulteti sa svih hrvatskih sveučilišta. Usto, u RH raste broj fakulteta na kojima se može studirati i na engleskome jeziku, od medicine do elektrotehnike i računarstva. Na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta sigurno će biti na dnevnome redu i ta tema.

Možete li se preko Savjeta založiti za snažniju međunarodnu kulturnu razmjenu profesionalnih kulturnih i umjetničkih institucija iz RH i institucija u kulturi i suvremenoj umjetnosti domicilnih zemalja hrvatskog iseljeništva?

Znam da Hrvatsko kazalište iz Pečuha redovito gostuje u raznim kazališnim kućama i na festivalima u RH. Vjerojatno ima i drugih pozitivnih primjera, no ima mnogo Hrvata diljem svijeta koji su stekli ugled na međunarodnoj sceni na raznim umjetničkim poljima, od glazbe, kazališne, filmske ili likovne umjetnosti i čija bi ostvarenja zasigurno pobudila velik interes među publikom u domovini, ali i u zemljama u kojima žive hrvatske manjine. Nakon povratka sa sjednice Savjeta jedan kolega predložio je da se sljedeće godine za vrijeme sjednice organizira izložba radova uglednih profesionalnih umjetnika koji su priznati u svojim domicilnim državama, a manje u RH, te da se poslije objavi i prigodna monografija. Slične projekte vrlo uspješno organiziraju razne Vladine i nevladine organizacije u Mađarskoj na veliko zadovoljstvo umjetnika i publike. Mađarski kulturni institut u Zagrebu primjer je u europskim okvirima kreativne kulturne diplomacije. Slične inicijative sigurno bi pomogle u boljem upoznavanju stvaralaštva Hrvata izvan RH te njihovu općenitom doprinosu prožimanju kultura. U globalnome kontekstu na djelu je nova dinamika i nova kvaliteta kulturnoga razvoja, što se nedvojbeno odražava i na odnos između RH i naše višemilijunske dijaspore, one koju susrećemo diljem europskoga kontinenta (ne samo u manjinskim, već i u pečalbarskim sredinama), ali i one dijaspore koja višestoljetno živi u udaljenim prekooceanskim metropolama od Sjeverne i Južne Amerike preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda. Ohrabruje nas i ljetos u Vladi RH prihvaćeni Nacionalni plan razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja odnosa RH s Hrvatima izvan RH do 2024. godine.

Na napuštenom groblju u Južnoj Africi pronašao imena dvojice Hrvata iz 1884. Istraživanje je otkrilo brojne zanimljivosti

Istraživač Zvonimir Navala, koji je četvrt stoljeća radio u Johannesburgu, nedavno je objavio opsežnu knjigu Croats in the Anglo-Boer War, South Africa 1899-1902. U razgovoru s istraživačem, koji sa suprugom i sinom živi u Kaliforniji, doznajemo niz zanimljivosti vezanih za hrvatsku zajednicu u tom dijelu svijeta, uključujući sudbine našijenca. “Južnoafrička Republika, država na krajnjem jugu […]

Sportske udruge iseljenika iznimno su aktivne na svim kontinentima i u svim granama sporta. Koliko Savjet može pridonijeti afirmaciji Hrvatskih svjetskih sportskih igara koje će se održati peti put zaredom u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga svjetskog kongresa i njegovih partnera iduće godine?

Sport je iznimno važna poveznica Hrvata izvan domovine. Hrvatske svjetske sportske igre od posebnog su značaja. I sȃm sam bio nekoliko puta dio te prekrasne priče. Nezaboravni susreti sa sunarodnjacima, razgovori, druženja, pa čak i zajednički tulumi ostat će mi u sjećanju do kraja života. Uvjeren sam da slično razmišljaju i ostali članovi Savjeta jer je povezivanje mladih Hrvata čak i važnije od samih sportskih rezultata. Tu bih spomenuo i hvalevrijednu inicijativu Hrvatskoga nogometnog saveza koji desetljećima posvećuje posebnu pozornost nogometašima izvan RH te organizacijom europskoga i Svjetskoga nogometnog prvenstva Hrvata okuplja naše sunarodnjake sa svih kontinenata. Važno je istaknuti kako su u sport u prvom redu uključeni mladi kojima svi trebamo posvetiti veliku pozornost.

Ivan Gugan – životopis

Ivan Gugan rođen je u Pečuhu 14. listopada 1966. Školovao se u rodnome gradu, maturirao u Budimpešti, a diplomirao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Karijeru dužu od dva desetljeća izgradio je u Hrvatskoj redakciji Mađarske televizije, uređujući i vodeći emisije koje prate život hrvatske zajednice u Republici Mađarskoj. Uz redovite priloge u „Hrvatskoj kronici”, sustavno je snimao dokumentarne filmove o istaknutim osobnostima i događajima od Gradišća do Bačke, predstavljajući hrvatsku autohtonu dionicu iz tih višekulturnih sredina.

Tijekom Domovinskoga rata u Republici Hrvatskoj uređivao je polusatnu emisiju za prognanike pod naslovom „Humanum”. Nagrađivan je kao TV-novinar na raznim televizijskim festivalima, primivši i Nivo nagradu Mađarske televizije (2003.). Od devedesetih je aktivan član društveno-političkog života Hrvata u Mađarskoj.

Dva milijuna ljudi u svijetu zna hrvatski jezik. Nana, dida, sarma i pita najčešće su riječi

Ugledna lingvistička serija De Gruyter Mouton postoji 12 godina, a među 17 svezaka nedavno je objavljen zbornik posvećen hrvatskome jeziku, točnije hrvatskim govorima u dijaspori. Tim povodom istaknuti australski lingvist Jim Hlavac iz Melbournea otkriva nam pojedinosti o svojoj vlastitoj jezikoslovnoj karijeri i timu jezikoslovaca koji pišu o hrvatskome jeziku u dijaspori. Hlavac je u […]

Predsjednik je Udruge baranjskih Hrvata do 2014. Član je predsjedništva Saveza Hrvata u Mađarskoj 2007. – 2014. godine. Tajnik je pečuskoga ogranka Matice hrvatske od 1998. do 2014. godine. Predsjednik je Hrvatske samouprave Pečuha od 2014. do 2019. godine. Posljednjih osam godina Gugan je predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj (od 2014.). Potpredsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH bio je od 2017. do 2021. Aktualni je predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske od 2022. godine.

U ovom mađarskom selu živjelo je više prognanika nego stanovnika. A svećenik koji je spajao nesretne obitelji proslavio je 50. obljetnicu svoje mlade mise

Marko Bubalo, umirovljeni svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, u crkvi Sv. Ladislava u Salanti-Nemetu u Mađarskoj proslavio je 50. obljetnicu svoje mlade mise, javlja IKA. „Došao sam ovdje ne slaviti, nego zahvaljivati Bogu za sve što mi je učinio i pratio me na putu svećeništva”, rekao je vlč. Bubalo, koji je 40 godina bio župnik Župe Presvetog […]

Knjigu su, osim autora dr. sc. Dinka Šokčevića, predstavili renomirani povjesničari prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te nagrađivani historiograf dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest.

Autor knjige je istaknuti povjesničar i kroatist Dinko (Dénes) Šokčević, rođen u Baji 1960. godine. Šokčević je, baveći se poviješću i kulturom Hrvata u Mađarskoj, kao i vezama Hrvata i Mađara, radio i surađivao s nizom znanstvenih institucija i ustanova visokog školstva poput Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Janus Panonius u Pečuhu, Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj, Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti… Povjesničar i kroatist Šokčević je bio i ravnatelj Mađarskoga instituta u Zagrebu. O ugledu Šokčevića među hrvatskim povjesničarima svjedoči i nagrada „Jaroslav Šidak“ Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesnu znanost i Društva za hrvatsku povjesnicu koju je primio 2019. godine.

Zbog poznavanja povijesti, ali i sadašnjeg stanja hrvatske zajednice u Mađarskoj, Dinko Šokčević bio je idealna osoba za oblikovanje ovakve knjige. Nije uvijek slučaj da hrvatske manjinske zajednice u svojim redovima imaju osobe koje se mogu uhvatiti takvog zadatka kao što se to dogodilo Hrvatima u Mađarskoj.

“Naseljavanje Hrvata na području današnje Mađarske nije događaj koji se dogodio naglo, u jednom dahu, nego je rezultat složenih migracijskih kretanja od sedmog do 18. stoljeća”, istaknuo je Šokčević.

Posljedica tih složenih migracija je iznimna brojnost i slojevitost hrvatskih subetničkih skupina u predmodernoj i suvremenoj Mađarskoj. Preci suvremenih pripadnika hrvatske zajednice u Mađarskoj došli su iz različitih područja današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine te u različito vrijeme, što je ostavilo traga i na njihovu identitetu. Unatoč tome, autor naglašava kako je postojala istodobno i stalna svijest o međusobnoj povezanosti tih raznolikih skupina.

Autor se u knjizi posebno pozabavio s predodžbom o Hrvatima u Mađarskoj kao pripadnicima jednostavnih, seoskih zajednica. Činjenica da su se Hrvati u ovoj zemlji uglavnom sveli na seljaštvo i malobrojnu inteligenciju, to jest malu skupinu seoskih svećenika, rezultat je novijih društvenih procesa.

Prvotno, Hrvati su imali punu društvenu strukturu koja je obuhvaćala i vlastito plemstvo i građanstvo. Tek snažna mađarizacija od kraja 18. i početka 19. stoljeća dovela je do asimilacije viših društvenih slojeva i svojevrsne socijalne degradacije hrvatske zajednice. U tom smislu posebno je dojmljiva povijest mađarskih Hrvata tijekom 18. stoljeća „zlatnog doba“ ove skupine hrvatskoga naroda. Njega je obilježilo moćno i bogato hrvatsko građanstvo u mjestima poput Pečuha, Baje, Segedina, Budima, Sent Andreje…

Utjecaj „ilirizma“ na Hrvate u Ugarskoj bio je ruban i uglavnom skroman. Posebnost ove hrvatske zajednice predstavlja i njezino opredjeljenje tijekom revolucionarnih događaja 1848. i 1849., kada se ona mahom priklonila ugarskoj vladi nasuprot bečkome dvoru i Jelačiću. Posljednje razdoblje do 1918. obilježio je ugarski zakonodavni okvir koji je formalno jamčio zaštitu manjina, no u praksi nije sprečavao njihovu asimilaciju. Unatoč tome, asimilacija Hrvata bila je razmjerno mala jer se hrvatsko seljačko stanovništvo uglavnom samo nakratko susretalo s mađarskim, asimilacijskim školskim sustavom živeći u svome vlastitom svijetu malih i zatvorenih seoskih sredina. Relativno slaboj asimilaciji krajem 19. i početkom 20. stoljeća pridonio je i „preporod“ Hrvata u Mađarskoj, početak sustavnog rada na čuvanju vlastite kulture i identiteta.

Hrvati u Mađarskoj prodali dresove Luke Modrića i Ivana Perišića. Sredstva idu za obnovu vrtića na Banovini

Kako bi pomogla stradaloj Banovini, Hrvatska samouprava VII. okruga Budimpešte organizirala je u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Mađarskoj i Hrvatskim nogometnim savezom, online humanitarnu aukcijsku prodaju službenih dresova Luke Modrića i Ivana Perišića, s potpisima igrača i izbornika Zlatka Dalića. Na dražbi je prikupljeno oko 5500 eura, što je uplaćeno na bankovni račun […]

Prijelomno razdoblje za Hrvate u Mađarskoj predstavljao je Prvi svjetski rat i neposredno poraće. Tada su bile prekinute jake veze ove hrvatske zajednice s Hrvatskom i kulturom matice. Tek sada nastupa razdoblje jačeg utapanja Hrvata u većinsku mađarsku zajednicu. Nove probleme Hrvatima u Mađarskoj donio je Drugi svjetski rat i zatim sukob komunističkih vlasti u Mađarskoj i Jugoslaviji. Desetljećima su mađarske vlasti nametale Južnim Slavenima na svom području, pa tako i Hrvatima, neki zajednički, južnoslavenski identitet. To se postupno počinje mijenjati tek od kraja 60-ih godina 20. stoljeća.

Konačan raskid s „južnoslavenskim“ identitetom donio je tek slom komunizma u Mađarskoj. U novom, demokratskom poretku hrvatska zajednica konačno je dobila čvrst, institucionalan okvir, no autor postavlja pitanje je li do toga došlo prekasno? U novim uvjetima asimilacija je brza i teško zaustavljiva. Unatoč tome, Šokčević je uvjeren kako Hrvati u Mađarskoj imaju budućnost.

Autor u posebnom poglavlju navodi i niz imena kulturnih djelatnika i kulturnih pojava koji za cjelokupnu hrvatsku kulturu nisu od marginalnog značenja, nego joj daju važan doprinos i poseban ton. To posebno vrijedi za franjevačko visoko učilište u Budimu koje je potkraj baroknog razdoblja imalo snažan utjecaj na prosvjetu i kulturu cjelokupnoga hrvatskog naroda.

Premda razmjerno sažeta, Šokčevićeva „Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj“ vrlo je važno djelo. Šokčević je oblikovao tekst koji je nesumnjivo stručan, ali i čitljiv najširoj čitateljskoj publici. Knjiga je puna podataka, no oni ne guše mogućnosti čitateljeve znatiželje. Autor se uspijeva snaći čak i u onim slučajevima kada su povijesna istraživanja pojedinih pojava i razdoblja nedostatna ili čak nepostojeća.

Dvojezično izdanje ovog djela nije hir nego nužnost, rezultat prihvaćanja činjenice kako mnogobrojni Hrvati u Mađarskoj ne znaju u tolikoj mjeri hrvatski jezik da bi se služili jednom ovakvom stručnom publikacijom.

Viktor Orban dodijelio priznanje uglednom Hrvatu u Mađarskoj

U povodu Dana narodnosti koji se svake godine obilježava 18. prosinca, predsjednik mađarske Vlade Viktor Orbán zaslužnim pojedincima i organizacijama dodijelio je javno priznanje „Nagrada za narodnosti”. Ovo javno priznanje za 2021. godinu primilo je osmero pojedinaca i pet organizacija, među kojima je i Živko Mandić, hrvatski narodnosni pisac i pedagog, javlja Hrvatski glasnik. Spomenuto […]

Knjigu prate i vrlo zanimljive karte i grafikoni današnje rasprostranjenosti Hrvata u Mađarskoj. Opći prikazi hrvatske povijesti uglavnom nisu uzimali u obzir Hrvate u Mađarskoj. Nakon Šokčevićeve „Kratke povijesti…“ nemaju opravdanje za takvu krupnu pogrešku.

Marin Knezović, Hrvatska matica iseljenika

U ovom mađarskom selu živjelo je više prognanika nego stanovnika. A svećenik koji je spajao nesretne obitelji proslavio je 50. obljetnicu svoje mlade mise

Marko Bubalo, umirovljeni svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, u crkvi Sv. Ladislava u Salanti-Nemetu u Mađarskoj proslavio je 50. obljetnicu svoje mlade mise, javlja IKA. „Došao sam ovdje ne slaviti, nego zahvaljivati Bogu za sve što mi je učinio i pratio me na putu svećeništva”, rekao je vlč. Bubalo, koji je 40 godina bio župnik Župe Presvetog […]

Na početku skupa pozdravne riječi uputili su dr. Mladen Andrlić, veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj i Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave. Danu hrvatskoga tiska prisustvovao je i Jozo Solga, glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu.

Prvo izlaganje „Uloga vjerske literature u nakladništvu Hrvata u Mađarskoj“ održao je dr. Silvestar Balić. On je podsjetio kako su franjevci prevodili tekstove na hrvatski jezik, ali su ih i stvarali, te tako utjecali na sveopću kulturu. Uputio je i na činjenicu kako je 1773. u Pečuhu otvorena Engelova tiskara, u kojoj je tiskana prva hrvatska liturgijska knjiga, a u Budimu je 1831. tiskan prvi cjeloviti prijevod Svetoga pisma na hrvatskom jeziku franjevca Petra Katančića.

Lilla Trubić je nastavljajući se na prethodno predavanje dala osvrt na hrvatske katoličke kalendare u Mađarskoj nakon 1945. godine. Govoreći o svrsi i ciljevima katoličkih kalendara, istaknula je kako su oni donosili obične savjete vjernicima, nastojali da kršćanstvo prodire u široke slojeve hrvatskog naroda te su narodu prenosili slavnu povijesnu i pučku tradiciju. Trubić se kratko osvrnula na izdanja kalendara od početka 20. stoljeća do danas.

Hrvati u Mađarskoj prodali dresove Luke Modrića i Ivana Perišića. Sredstva idu za obnovu vrtića na Banovini

Kako bi pomogla stradaloj Banovini, Hrvatska samouprava VII. okruga Budimpešte organizirala je u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Mađarskoj i Hrvatskim nogometnim savezom, online humanitarnu aukcijsku prodaju službenih dresova Luke Modrića i Ivana Perišića, s potpisima igrača i izbornika Zlatka Dalića. Na dražbi je prikupljeno oko 5500 eura, što je uplaćeno na bankovni račun […]

Milica Klaić-Tarađija predstavila je časopis „Zornica“ koji je od 1990. godine u izdanju „Zaklade Zornica“ izlazio 12 godina. Na početku su bila dostupna četiri broja godišnje, no uslijed smanjenja financijskih sredstava smanjivao se i broj izdanja. „Zornica nova“ pokrenuta je 2011. godine i izlazi do danas.

Predavanje „Hrvatski glasnik – postojan čuvar vjerskog identiteta Hrvata u Mađarskoj“ održala je urednica Glasnika Branka Pavić Blažetin. Ona je naglasila kako Glasnik nije vjerski tjednik, no redovito prati događanja i na vjerskom planu. U tom vidu je predstavila i rezultate analize sadržaja tjednika koje je napravio Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj. Od početka izlaženja uvelike su bile zastupljene teme vezane uz školstvo, da bi se tijekom godina postotak tih tema gotovo izjednačio s vjerskim temama.

Timea Šakan-Škrlin je kolažom filmskih isječaka govorila o zastupljenosti vjerske tematike u Hrvatskoj kronici za vrijeme pandemije. Riječ je o snimljenim televizijskim prilozima misa, slavlja, ali i drugih priloga vezanih uz vjerski život koji su na poseban način dali obol životu vjernika u vrijeme pandemije.

Na skupu su na poziv organizatora sudjelovale i dvije predstavnice Hrvatskoga društva katoličkih novinara (HDKN).

Tajnica HDKN-a Marija Belošević održala je predavanja „Crkva i mediji“. Uputila je na crkvene dokumente koji se dotiče teme medija, a zatim je predstavila hrvatske katoličke medije u virtualnom svijetu. Gordana Krizman dala je pregled religijskog programa u necrkvenim medijima (Hrvatska radiotelevizija te lokalne televizijske i radijske postaje). Krizman je predstavila i internetske stranice hrvatskih svetaca i blaženika.

Podignut spomenik biskupu Ivanu Antunoviću. Državni tajnik Milas pružio potporu Hrvatima u Mađarskoj

Hrvati u Mađarskoj, u bačkom mjestu Baja, podigli su spomenik biskupu i narodnom preporoditelju Ivanu Antunoviću. Svečanosti je prisustvovao i đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić koji je predvodio i misno slavlje u tamošnjoj crkvi. U ime Republike Hrvatske prisutnima se obratio i državni tajnik Zvonko Milas… “Pozivam vas na zajedništvo i potičem da […]

Dan hrvatskoga tiska u Mađarskoj obilježava se 2. svibnja kao spomen na dan kada su Hrvati u Mađarskoj dobili samostalni i zajednički medijski prostor. To je spomen i na 2. svibnja 1991. kada je tiskan prvi broj tjednika Hrvata u Mađarskoj „Hrvatski glasnik“ koji prati život Hrvata na prostoru cijele zemlje, od Gradišća do Bačke. Dan se obilježava od 2017. godine te upućuje na hrvatske medije u Mađarskoj i njihovu ulogu u očuvanju hrvatskoga jezika i kulture Hrvata u toj zemlji, piše IKA.

Viktor Orban dodijelio priznanje uglednom Hrvatu u Mađarskoj

U povodu Dana narodnosti koji se svake godine obilježava 18. prosinca, predsjednik mađarske Vlade Viktor Orbán zaslužnim pojedincima i organizacijama dodijelio je javno priznanje „Nagrada za narodnosti”. Ovo javno priznanje za 2021. godinu primilo je osmero pojedinaca i pet organizacija, među kojima je i Živko Mandić, hrvatski narodnosni pisac i pedagog, javlja Hrvatski glasnik. Spomenuto […]

„Došao sam ovdje ne slaviti, nego zahvaljivati Bogu za sve što mi je učinio i pratio me na putu svećeništva”, rekao je vlč. Bubalo, koji je 40 godina bio župnik Župe Presvetog Trojstva u Tordincima, sve do mirovine u kolovozu 2012.

Posebno aktivan bio je tijekom sedam ratnih godina pomažući prognanim Hrvatima, prije svega svoje župe, u Hrvatskoj i Mađarskoj. Tražio im je stanove, najčešće u kućama gostoljubivih mađarskih Hrvata, spajao obitelji, plaćao telefonske razgovore u domovinu, rješavao pravne probleme, prevozio ljude, angažirao prevoditelje, obilazio hrvatske ranjenike u vojnoj bolnici u Pečuhu i psihijatrijske pacijente evakuirane iz Bosne. Dakako, slavio je mise i ispovijedao…

„Nalazimo se u dobrosusjedskoj zemlji gdje je od 1991. do 1997. godine boravilo oko 70 tisuća prognanika i izbjeglica. Hvala mađarskoj državi i mađarskom narodu što su bili uz nas, kada nam je bilo najteže i što su nam pomogli“, dodao je vlč. Bubalo.

Budimpešta: Sjećanje na Marka Dekića

U Galeriji Hegyvidék u organizaciji Hrvatske samouprave Budimpešte i Hrvatske samouprave XII. okruga Budimpešte, održana je glazbeno-pjesnička večer u sklopu koje je predstavljena nova zvučna knjiga pjesama Marka Dekića “Duga nad zavičajem”, objavljena povodom godišnjice smrti istaknutoga hrvatskog pjesnika i novinara iz Mađarske. Dramski umjetnik Stipan Đurić, ujedno i predsjednik Hrvatske samouprave Budimpešte i XII. […]

Podsjetio je kako je u selu Kašadu, uz samu granicu s Hrvatskom, odakle je preminuli vlč. Stjepan Zagoracz rodom, inače više od 50 godina župnik u Salanti-Nemetu, bilo više prognanika, nego stanovnika.

„Ja sam tada, prvi puta u životu došao u Mađarsku, tražiti svoje župljane, koji su došli ovamo. To su moji prvi koraci u ovoj zemlji. Bili su teški, ali i blagoslovljeni. Nisam tada znao ni riječi mađarskoga jezika. Zahvaljujem i stanovnicima Kašada, i vlč. Ladislavu Ronti, koji je tada bio župnik u Berementu, i mnogo je pomogao hrvatskim izbjeglicama tada“, napomenuo je vlč. Bubalo. Inače, u Mađarsku je vlč. Bubalo došao po dekretu biskupa Ćirila Kosa.

Na kraju je vlč. Bubalo zaključio: „Hvala ti, Bože za sve moje dane provedene ovdje u Mađarskoj s dobrim ljudima s kojima sam i danas u kontaktu. Ovdje rado dolazim i uvijek sam lijepo primljen i ugošćen. To je veliki dar za mene, a nadam se i za vas.“

Hrvati u Mađarskoj prodali dresove Luke Modrića i Ivana Perišića. Sredstva idu za obnovu vrtića na Banovini

Kako bi pomogla stradaloj Banovini, Hrvatska samouprava VII. okruga Budimpešte organizirala je u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Mađarskoj i Hrvatskim nogometnim savezom, online humanitarnu aukcijsku prodaju službenih dresova Luke Modrića i Ivana Perišića, s potpisima igrača i izbornika Zlatka Dalića. Na dražbi je prikupljeno oko 5500 eura, što je uplaćeno na bankovni račun […]

Koncelebrirao je domaći župnik Ladislav Ronta. Na misi su, među ostalima, bili Drago Horvat, generalni konzul Republike Hrvatske u Mađarskoj sa suradnicima, Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj te domaći vjernici i vjernici iz okolnih mjesta. Tom je prigodom slavljenik pohodio i grobno mjesto vlč. Zagorzca, piše IKA.