Krunica Hrvata svega svijeta s najbrojnijom hrvatskom iseljeničkom zajednicom

Hrvatska katolička župa iz Münchena, predvođena svojim župnikom fra Petrom Klapežom, u subotu je molila 69. Krunica Hrvata svega svijeta. Iz ove najbrojnije hrvatske iseljeničke zajednice javile su se i obitelji Franjičević, Marčinković, Bagarić, Barišić i Novokmet. Krunicu je predvodio pater Ike Mandurić, a istu možete pogledati u nastavku… O župi Nakon Drugog svjetskog rata […]

U nastavku pogledajte video…

Povijest

Kada je u drugom stoljeću naše ere nastala nadbiskupija, smatra se da je u tadašnjem Skoplju utemeljena i župa. Središte Zapadne Crkve, koje se tada nalazilo u Solunu, preseljeno je u takozvani “mali Rim”.

Godine 1054. dolazi do raskola kršćanstva. U Skoplju, kao i na cijelom području Makedonije, bilo je vjernika koji su ostali ujedinjeni s Rimom, dok je većina bila povezana s Bizantom, odnosno s Carigradom.

Crkva je bila u posebnoj situaciji kada su Osmanlije osvojile ove krajeve. Njihov odnos prema katoličkim i pravoslavnim vjernicima nije bio isti. Osmanlije su vjerovali da je u zapadnom svijetu papa taj koji je glavni organizator borbe protiv Osmanskog Carstva. Zato su posebno progonili katolike, počevši od mjesnog biskupa. Mnoge crkve i samostani su srušeni, neke su crkve pretvorene u džamije, što je rezultiralo mučeništvom biskupa, svećenika i vjernika laika.

Napokon je nadbiskup Pašk Trokši pomoću austrijske katoličke donacije uspio sagraditi katedralu u Skoplju koja je 1902. bila posvećena Presvetom Srcu Isusovu. Uz katedralu je izgrađena biskupska rezidencija i prostorije potrebne za pastoralni rad u župi. Tadašnja katolička crkva nalazila se u današnjem središtu grada (na mjestu gdje je smještena Spomen-kuća Majke Tereze), u ulici „Makedonija“.

Biskupska rezidencija srušena je tijekom Drugog svjetskog rata, dok je katedrala stradala u katastrofalnom potresu 1963. godine. Povodom sanacije srušenih zgrada u Skoplju, prva komisija donijela je odluku da se katedrala može obnoviti, dok je druga komisija iz političkih razloga zaključila da se katedrala treba srušiti. Tada je biskupski ordinarijat tražio prostor za katedralu i dobio ga između Ulice mitropolita Teodosija Gologanova i Ulice Petra Pop Arsova. Tako je 1982. godine sagrađena nova katedrala, dok je pastoralni centar dovršen 1983.

HKM London: Naša zajednica uvijek je bila brojčano mala, ali je svakako dio Božjeg plana

Hrvatska katolička misija London 2019. godine proslavila je pola stoljeća organizirane pastoralne skrbi za Hrvate u Ujedinjenoj Kraljevini. Njezin voditelj reći će da je zajednica uvijek bila brojčano mala, ali da je svakako dio Božjeg plana… “HKM London nastoji biti sigurna luka u kojoj naši vjernici mogu pronaći zajedništvo, riječ Božju, ohrabrenje, oprost, prijateljstvo i […]

U pastoralnom centru bilo je Biskupsko sjemenište i klasična gimnazija za svećeničke kandidate. U skopskom naselju Bit-pazar postojalo je sirotište za siročad i sirotinju. Sirotište su vodile sestre sv. Vinka Paulskog – Kćeri kršćanske ljubavi. U sklopu sirotišta nalazila se i kapelica posvećena sv. Josipu (koja je i danas u funkciji), kao i kuća za sestre redovnice.

Tijekom potresa 1963. srušena je i kapelica i sirotište koje će kasnije uz pomoć humanitarne organizacije iz Beča biti obnovljeni u obliku montažnih šupa od kojih je jedna služila kao kapela, a u ostalim šupama živjeli su svećenici i časne sestre. Skopska župa danas obuhvaća gradove Veles, Tetovo i Gostivar.

Hrvatski isusovci vode župu u Skoplju

P. Marijan Bešlić i moja malenost p. Vinko Maslać stigli su u Skoplje krajem kolovoza 2022. godine gdje su nas dočekale dvije časne sestre. Sestra Natalija i sestra Roberta u kući su istočnog obreda Euharistinke i imaju još jednu kuću u Skoplju. U blizini žive i sestre Usmiljenke.

Moje veliko i ugodno iznenađenje bio je dolazak vjernika na svete mise radnim danima, od 20 do 50 i više njih i svakoga dana se pjevaju pjesme, moli krunica, litanije i druge molitve koje sve laici predvode.

Svakoga utorka slavimo svetu misu u memorijalnoj kući sv. Majke Tereze, a srijedom odlazimo u kapelu sv. Josipa na Bitpazaru (gdje su nekad naši patri živjeli i djelovali).

Četvrtkom odlazim slaviti svetu misu u kuću gdje žive časne sestre Majke Tereze. One su poseban blagoslov širokoj zajednici ljudi koji ih gledaju i pristupaju malo-pomalo. Jedna od njih drži vjeronauk za djecu i to na makedonskom jeziku, a rodom je iz Indije. One vode brigu za katoličke žene iz Albanije koje su se udale u Makedoniju, uglavnom za pravoslavne i koje čine herojske žrtve kako bi sačuvale svoju vjeru.

Upoznajmo hrvatsku zajednicu u Mississaugi koja broji čak 1315 obitelji!

Dobro došli u šesti grad po veličini u Kanadi i treći u regiji Ontario. Prema podacima iz 2021. godine, Mississauga je dom više od 720 tisuća stanovnika, od koji se 37 posto izjasnilo kao katolici. U ovom relativno novom gradu, smještenom nedaleko od Toronta, djeluje i župa Hrvatskih mučenika, utemeljena 6. prosinca 1977. Budući da […]

Uglavnom su dva mjesta iz kojih dolazi katoličko stado u Makedoniji, a to su Radovo i Nova Mala. Svi su u nekoj rodbinskoj vezi ili tazbini, jače nego u nas u Hercegovini!

Već je od početka bilo različitih sakramenata koje je trebalo slaviti i to se pokazalo jako dobro, npr. jedne večeri je p. Marijan bio potaknut da pod klanjanjem ode u ispovjedaonicu gdje je ubrzo došla osoba nakon 25 godina pauze. Inače smo uveli kao praksu da prije svake svete mise pola sata svećenik bude u ispovjedaonici, a nedjeljom i za vrijeme misnog slavlja.

Obilazimo bolesnike prvog petka ili po pozivu. Bili smo na hodočašću u Letnici te pogrebu i slavlju u Strumici i Radovu, tako da pomalo upoznajemo šire područje. Kako Maslaću nije mrsko ni putovati, ni u Međugorje odlaziti, nakon dva mjeseca organizirano je hodočašće koje je napunilo veliki autobus, a kolega fra Mika Stojić se pokazao velikim dobročiniteljem.

Pater Ike Mandurić: Mnogi ljudi kažu da ih ova Krunica obogaćuje i mijenja

Dvadeset i osmu Krunicu Hrvata svega svijeta ovu subotu molila je hrvatska dijaspora iz Kanade. Pateru Iki Manduriću tako su se pridružili: vlč. Marko Štefanec (Hamilton), vlč. Dinko Kalmar – (Ottawa), fra Stipe Renić i časne sestre – (Montreal), fra Jozo Grubišić – (London), fra Duje Boban – (Vancouver), Višnja i Zoran Tijardović – (Windsor) […]

Ljudi su vrlo ugodni i spremni na uslugu, ali ne dao Bog da morate hodati po uredima, kao što nas dvojica to moramo svake pola godine. Tad se treba oboružati strpljenjem i krunicama.

p. Vinko Maslać

Povijest

Kada je u drugom stoljeću naše ere nastala nadbiskupija, smatra se da je u tadašnjem Skoplju utemeljena i župa. Središte Zapadne Crkve, koje se tada nalazilo u Solunu, preseljeno je u takozvani “mali Rim”.

Krunica Hrvata svega svijeta s najbrojnijom hrvatskom iseljeničkom zajednicom

Hrvatska katolička župa iz Münchena, predvođena svojim župnikom fra Petrom Klapežom, u subotu je molila 69. Krunica Hrvata svega svijeta. Iz ove najbrojnije hrvatske iseljeničke zajednice javile su se i obitelji Franjičević, Marčinković, Bagarić, Barišić i Novokmet. Krunicu je predvodio pater Ike Mandurić, a istu možete pogledati u nastavku… O župi Nakon Drugog svjetskog rata […]

Godine 1054. dolazi do raskola kršćanstva. U Skoplju, kao i na cijelom području Makedonije, bilo je vjernika koji su ostali ujedinjeni s Rimom, dok je većina bila povezana s Bizantom, odnosno s Carigradom.

Crkva je bila u posebnoj situaciji kada su Osmanlije osvojile ove krajeve. Njihov odnos prema katoličkim i pravoslavnim vjernicima nije bio isti. Osmanlije su vjerovali da je u zapadnom svijetu papa taj koji je glavni organizator borbe protiv Osmanskog Carstva. Zato su posebno progonili katolike, počevši od mjesnog biskupa. Mnoge crkve i samostani su srušeni, neke su crkve pretvorene u džamije, što je rezultiralo mučeništvom biskupa, svećenika i vjernika laika.

Napokon je nadbiskup Pašk Trokši pomoću austrijske katoličke donacije uspio sagraditi katedralu u Skoplju koja je 1902. bila posvećena Presvetom Srcu Isusovu. Uz katedralu je izgrađena biskupska rezidencija i prostorije potrebne za pastoralni rad u župi. Tadašnja katolička crkva nalazila se u današnjem središtu grada (na mjestu gdje je smještena Spomen-kuća Majke Tereze), u ulici „Makedonija“.

Biskupska rezidencija srušena je tijekom Drugog svjetskog rata, dok je katedrala stradala u katastrofalnom potresu 1963. godine. Povodom sanacije srušenih zgrada u Skoplju, prva komisija donijela je odluku da se katedrala može obnoviti, dok je druga komisija iz političkih razloga zaključila da se katedrala treba srušiti. Tada je biskupski ordinarijat tražio prostor za katedralu i dobio ga između Ulice mitropolita Teodosija Gologanova i Ulice Petra Pop Arsova. Tako je 1982. godine sagrađena nova katedrala, dok je pastoralni centar dovršen 1983.

Pater Ike Mandurić: Mnogi ljudi kažu da ih ova Krunica obogaćuje i mijenja

Dvadeset i osmu Krunicu Hrvata svega svijeta ovu subotu molila je hrvatska dijaspora iz Kanade. Pateru Iki Manduriću tako su se pridružili: vlč. Marko Štefanec (Hamilton), vlč. Dinko Kalmar – (Ottawa), fra Stipe Renić i časne sestre – (Montreal), fra Jozo Grubišić – (London), fra Duje Boban – (Vancouver), Višnja i Zoran Tijardović – (Windsor) […]

U pastoralnom centru bilo je Biskupsko sjemenište i klasična gimnazija za svećeničke kandidate. U skopskom naselju Bit-pazar postojalo je sirotište za siročad i sirotinju. Sirotište su vodile sestre sv. Vinka Paulskog – Kćeri kršćanske ljubavi. U sklopu sirotišta nalazila se i kapelica posvećena sv. Josipu (koja je i danas u funkciji), kao i kuća za sestre redovnice.

Tijekom potresa 1963. srušena je i kapelica i sirotište koje će kasnije uz pomoć humanitarne organizacije iz Beča biti obnovljeni u obliku montažnih šupa od kojih je jedna služila kao kapela, a u ostalim šupama živjeli su svećenici i časne sestre. Skopska župa danas obuhvaća gradove Veles, Tetovo i Gostivar.

Hrvatski isusovci vode župu u Skoplju

P. Marijan Bešlić i moja malenost p. Vinko Maslać stigli su u Skoplje krajem kolovoza 2022. godine gdje su nas dočekale dvije časne sestre. Sestra Natalija i sestra Roberta u kući su istočnog obreda Euharistinke i imaju još jednu kuću u Skoplju. U blizini žive i sestre Usmiljenke.

Moje veliko i ugodno iznenađenje bio je dolazak vjernika na svete mise radnim danima, od 20 do 50 i više njih i svakoga dana se pjevaju pjesme, moli krunica, litanije i druge molitve koje sve laici predvode.

Svakoga utorka slavimo svetu misu u memorijalnoj kući sv. Majke Tereze, a srijedom odlazimo u kapelu sv. Josipa na Bitpazaru (gdje su nekad naši patri živjeli i djelovali).

Četvrtkom odlazim slaviti svetu misu u kuću gdje žive časne sestre Majke Tereze. One su poseban blagoslov širokoj zajednici ljudi koji ih gledaju i pristupaju malo-pomalo. Jedna od njih drži vjeronauk za djecu i to na makedonskom jeziku, a rodom je iz Indije. One vode brigu za katoličke žene iz Albanije koje su se udale u Makedoniju, uglavnom za pravoslavne i koje čine herojske žrtve kako bi sačuvale svoju vjeru.

HKM London: Naša zajednica uvijek je bila brojčano mala, ali je svakako dio Božjeg plana

Hrvatska katolička misija London 2019. godine proslavila je pola stoljeća organizirane pastoralne skrbi za Hrvate u Ujedinjenoj Kraljevini. Njezin voditelj reći će da je zajednica uvijek bila brojčano mala, ali da je svakako dio Božjeg plana… “HKM London nastoji biti sigurna luka u kojoj naši vjernici mogu pronaći zajedništvo, riječ Božju, ohrabrenje, oprost, prijateljstvo i […]

Uglavnom su dva mjesta iz kojih dolazi katoličko stado u Makedoniji, a to su Radovo i Nova Mala. Svi su u nekoj rodbinskoj vezi ili tazbini, jače nego u nas u Hercegovini!

Već je od početka bilo različitih sakramenata koje je trebalo slaviti i to se pokazalo jako dobro, npr. jedne večeri je p. Marijan bio potaknut da pod klanjanjem ode u ispovjedaonicu gdje je ubrzo došla osoba nakon 25 godina pauze. Inače smo uveli kao praksu da prije svake svete mise pola sata svećenik bude u ispovjedaonici, a nedjeljom i za vrijeme misnog slavlja.

Obilazimo bolesnike prvog petka ili po pozivu. Bili smo na hodočašću u Letnici te pogrebu i slavlju u Strumici i Radovu, tako da pomalo upoznajemo šire područje. Kako Maslaću nije mrsko ni putovati, ni u Međugorje odlaziti, nakon dva mjeseca organizirano je hodočašće koje je napunilo veliki autobus, a kolega fra Mika Stojić se pokazao velikim dobročiniteljem.

Veliki intervju s pokretačem Krunice Hrvata svega svijeta: Jedna scena u Australiji slomila me kao rijetko što u životu!

U najnovijem broju Hrvatskog franjevačkog vjesnika objavili smo razgovor s paterom Ikom Mandurićem, hrvatskim isusovcem i pokretačem Krunice Hrvata svega svijeta. Radosni smo das smo patera Iku mogli ugostiti u ovom listu i na portalu Dijaspora.hr koji otpočetka donose duhovnu obnovu našem narodu. Dragi pater Ike, na početku recite nam kako je došlo do Krunice […]

Ljudi su vrlo ugodni i spremni na uslugu, ali ne dao Bog da morate hodati po uredima, kao što nas dvojica to moramo svake pola godine. Tad se treba oboružati strpljenjem i krunicama.

p. Vinko Maslać

Odobrena sredstva hrvatskim nacionalnim manjinama za 2021.

Temeljem provedenog Javnog natječaja za prijavu programa/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu i prijedloga Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za dodjelu financijske potpore programima i projektima Hrvata izvan Republike Hrvatske, donesena je Odluka o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatske nacionalne manjine za 2021. […]

Na sjednici se raspravljalo o obostranoj zaštiti manjina i aktualnim pitanjima položaja hrvatske, odnosno makedonske manjine, koje žive u dvama državama, a razmotrila se i provedba preporuka donesenih na prethodnoj sjednici u Zagrebu. Pandemija uzrokovana koronavirusom zaustavila je i otežala rad pa je ovaj susret u Skopju prva formalna sjednica koja se održala od 2019. godine.

„Realizacija preporuka usvojenih na sjednicama Međuvladinog mješovitog odbora održanih 2018. i 2019. godine uspjela je donijeti vidljive pomake u zaštiti i promoviranju manjinskih prava, a siguran sam da će preporuke koje smo sada usvojili i koje ćemo uputiti našim vladama potaknuti dodatne pozitivne iskorake na dobrobit pripadnika dvaju nacionalnih manjina, što će svakako biti poticaj sveukupnom razvoju suradnje i njegovanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije”, rekao je državni tajnik Zvonko Milas, istaknuvši da makedonska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj ima Ustavom i ustavnim zakonom zajamčen status i visoku razinu manjinskih prava: “U proteklih nekoliko godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi su određeni pozitivni pomaci za koje se nadam da će se nastaviti te vjerujem da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno odrediti status hrvatske nacionalne manjine, sukladno potpisanom Sporazumu između dviju država iz 2007. godine”.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i druge hrvatske institucije i dalje će pružati snažnu potporu očuvanju i razvijanju hrvatskoga identiteta naših sunarodnjaka koji žive u Sjevernoj Makedoniji, a jedan od tih pokazatelja je i jučerašnje potpisivanje Sporazuma o suradnji između Hrvatske radiotelevizije i Makedonske radiotelevizije. Riječ je o bilateralnom Sporazumu između dva javna medijska servisa koji omogućava još bolju i kvalitetniju suradnju, a potpisali su ga Ivo Kujundžić, urednik SO Programa za Hrvate izvan RH i Marjan Cvetkovski, direktor Makedonske radiotelevizije.

Državni tajnik Zvonko Milas s hrvatskim izaslanstvom održao je sastanak i s gradonačelnikom grada Štipa gdje se susreo s članovima Zajednice Hrvata Libertas.

Održan pripremni sastanak povodom održavanja 5. sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i supredsjedatelj hrvatskog dijela hrvatsko-makedonskog Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina, održao je sastanak s Fatmire Isaki, zamjenicom ministra vanjskih poslova Republike Sjeverne Makedonije i supredsjedateljicom makedonskog dijela Međuvladinog mješovitog odbora. Tema razgovora bila je priprema 5. sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za […]

Susret državnog tajnika Milasa s biskupom Skopske biskupije mons. dr. sc. Kirom Stojanovom planiran je za danas.