Srijemski biskup krizmao Hrvate u Sydneyju

Srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina, zajedno s nacionalnim ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislavom Markićem, boravi od 29. listopada u pastoralnom pohodu hrvatskim katolicima u Australiji i Novom Zelandu. Prvog dana pohodio je Hrvatske katoličke centre u Sydneyju: Summer Hill i Blacktown, gdje je s mnogobrojnim vjernicima slavio euharistiju, a 28-ero mladih […]

Djeca su primila ovaj sakrament u prošlu nedjelju, a prije toga su prvi put pristupila ispovijedi…

“Također, bili smo blagoslovljeni što su djeca 8. rujna sudjelovala u našoj procesiji za Malu Gospu, dodatno obogativši svoje duhovno iskustvo. Zahvaljujemo dragom Bogu što je vodio mališane kroz ovo važno poglavlje njihove vjere, pod brižnim vodstvom našeg župnog duhovnog oca fra Ivice Pečnika”, javili su HKC-a Blacktown, zaključivši:

“Neka Bog blagoslovi ovu djecu i nastavi ih pratiti dok rastu u svojoj vjeri i ljubavi prema Njemu. Molimo vas da ih zadržite u svojim molitvama dok započinju ovo novo poglavlje svoga duhovnog putovanja”.

Australski Hrvati uz rakiju, vino, kobasice, ćevape i kestenje obilježili Ivanjske krijesove

U prošlu srijedu u Hrvatskom katoličkom centru Blacktown, hrvatsku dijasporu okupio je običaj paljenja Ivanjskih krijesova, događaj koji se veže uz početak ljeta, javlja Domovina. Od pamtivijeka se obilježava 24. lipnja kada pada ljetni solsticij i ujedno je najduži dan u godini. Kasnije su se ovi narodni, nekoć poganski običaji, povezali s blagdanom rođenja sv. Ivana […]

U nastavku pogledajte fotogaleriju…

Ponuđen mu je nastup i u Formuli 1, ali on je ostao vjeran Australiji! Zanimljiva priča o hrvatskom Webberu iz Sydneya

U hrvatskom iseljeništvu ponikao je velik broj sportaša u raznim kategorijama. Oveći broj njih postigao je svjetsku slavu, ali ipak nisu poznati (ili vrlo šturo) u domovini svojih predaka. Jedan od njih je i Frank Matich/Matić, nekoć poznati vozač trkaćih automobila. Korijeni Frank je rođen u predgrađu Sydneyja 25. siječnja 1935. godine. Otac mu Branko […]

Ministar je čestitao Hrvatskoj gospodarskoj komori Zapadne Australije koja 20 godina aktivno pridonosi razvoju suradnje u područjima trgovinskih ulaganja i gospodarske suradnje između Zapadne Australije i hrvatskog gospodarstva i industrije. Istaknuo je od značajne važnosti Hrvatski društveni centar Zapadne Australije koji od 1977. njeguje hrvatsku kulturu te organizira brojne događaje, kao i tečajeve učenja hrvatskog jezika.

Naglasio je pritom kako je impresivno da se hrvatski jezik još uvijek aktivno uči i na drugom kraju svijeta. Mladi Hrvati Pertha i dalje nastavljaju učiti materinji jezik, zahvaljujući Hrvatskom katoličkom centru Sv. Ana pod vodstvom vlč. Nikole Čabraje, koji ove godine obilježava 50 godina postojanja, a u okviru kojeg djeluje Hrvatska etnička škola. Zahvalio je i članovima hrvatske zajednice na promicanju hrvatske kulture kroz hrvatsku folklornu grupu Zagreb, i hrvatski folklorni ansambl Lado.

Posjet Australiji ministar je nastavio 2. i 3. prosinca 2023. godine u Sydneyu, gdje se susreo s hrvatskom zajednicom na božićnoj gala večeri u organizaciji brojnih hrvatskih udruga. Istaknuo je kako je hrvatska dijaspora diljem svijeta odigrala važnu ulogu za međunarodno priznanje Hrvatske. Podsjetio je pritom da su mnogi od prisutnih imali ulogu i u borbi Hrvatske za neovisnost…

“Hrvati još uvijek nose ožiljke koji su nam naneseni pod komunističkom Jugoslavijom zbog naše težnje za slobodom, povijesnim hrvatskim identitetom ili prakticiranjem vjere, čak i izvan naših granica. To je dio razloga zašto pozorno pratimo slučaj Hrvatske šestorke ovdje u Sydneyu”, istaknuo je, naglasivši da Hrvatska ima puno pouzdanje u pravosudni proces prijateljske države Australije s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti i u čiji pravosudni sustav vjerujemo, no izrazio je spremnost potpore Vlade RH pri nastavku sudske istrage Novog Južnog Walesa u svrhu rasvjetljavanja svih činjenica navedenog slučaja.

U Sydneyu predstavljena knjiga o Blaćanima u svijetu

U Hrvatskom klubu “Dalmacija Sydney”, u prisutnosti dvjestotinjak članova kluba i gostiju, prošli tjedan predstavljena je knjiga „Na putu bez povratka“, poznatog i uglednog hrvatskog autora Dušana Kalogjere. Program je vodila pjesnikinja i dugogodišnja novinarka Ivana Bačić Serdarević. Svaki hrvatski klub u svijetu pa tako i ovaj impozantni u Sydneyu, godinama u tuđini pomaže u […]

U okviru boravka u Sydneyu, ministar je posjetio mjesto budućih prostorija Hrvatskog kluba Sydney – Concord, gdje je s njegovim predsjednikom Zvonimirom Kurtovićem i suradnicima razgovarao o izazovima i prilikama s kojima se suočavaju.

Susreo se s hrvatskom zajednicom i u Hrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Tavelića, pohvalivši njihovu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta i promicanju kulture.

Ministar Grlić Radman je, također, uručio 40 hrvatskih državljanstava u Klubu kralj Tomislav, koji aktivno djeluje od 1972. na čelu s predsjednikom Tomislavom Lerotićem. Prisutnima je naglasio kako je povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, kao i kontinuirana briga i potpora unaprjeđenju položaja Hrvata u susjednim državama, gdje predstavljaju nacionalnu manjinu, ili su konstitutivni narod kao u Bosni i Hercegovini, jedan od glavnih prioriteta hrvatske vanjske politike.

Susreo se i s predstavnicima Zaklade hrvatskih studija s kojima je razgovarao o suradnji i poticanju hrvatske kulture i obrazovanja, na čelu s predsjednikom Antom Gurlicom i direktoricom Hrvatskih studija Jasnom Novak Milić.

Srijemski biskup krizmao Hrvate u Sydneyju

Srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina, zajedno s nacionalnim ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislavom Markićem, boravi od 29. listopada u pastoralnom pohodu hrvatskim katolicima u Australiji i Novom Zelandu. Prvog dana pohodio je Hrvatske katoličke centre u Sydneyju: Summer Hill i Blacktown, gdje je s mnogobrojnim vjernicima slavio euharistiju, a 28-ero mladih […]

Zaklada je osnovana 1984., a njezin je rad doveo do osnivanja Centra Hrvatskih studija u suradnji sa Sveučilištem Macquarie, nudeći programe učenja hrvatskog jezika, kulture i povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini.

Iz tiska izišla nova knjiga posvećena Zvonku Bušiću

Iz tiska je izišla knjiga pjesama “Domosnovlje u verigama” koju je priredio Mladen Vuković, a posvećena je hrvatskom uzniku Zvonku Bušiću Taiku povodom desete obljetnice njegove smrti. Riječ je o djelu s osamdesetak epskih i lirskih pjesama koji potpisuje sedamdesetak autora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta. Nakladnici su Ogranak Matice hrvatske u Grudama […]

Predstavljanje ovog djela, autora Zdenka Zlatara koji živi na relaciji Sydney-Dubrovnik-Zagreb, održat će se u ponedjeljak 23. listopada 2023. u 19.30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Knjigu će predstaviti književnik Stijepo Mijović Kočan, a u ime nakladnika Izvori Damir Mikuličić i autor Zdenko Zlatar.

Radnju drama AGONIJA autor stavlja u Zagreb, u Krležine stanove 1919,, 1925., 1960. s Krležom i Andrićem kao jedinim licima drame. Tekst što ga Krleža i Andrić u drami izgovaraju garniran je često s citatima njihovih izvornih pisanih ili izgovorenih rečenica.

Predstavljena knjiga o životu Hrvata iz Zapadne Australije od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća

U Zagrebu je jučer predstavljena knjiga autora Stjepana Asića „Pisma iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije od 1976. do 2022.“ i prijevod na engleski jezik njegova prvog djela „Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije (1976 – 2016)“. Dvostruko izdanje predstavili su dr. sc. Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, autor Stjepan Asić iz Australije i […]

Suparništvo između Krleže i Andrića bilo je neminovno. Njihove ambicije sukobljavale su se na svakome koraku, bez obzira jesu li oni to htjeli ili ne. Ti nekadašnji prijatelji postali su najprije rivali, a onda i suparnici. Ali drama nije samo o sukobu između Andrića i Krleže. Ona je isto tako i o suprotnim stavovima oko AGRAMA, to jest Zagreba.

Drama AGONIJA izašla je u Mjesecu hrvatske knjige te je posvećena Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u kojem je godine 1929. bila praizvedba Krležine drame GOSPODA GLEMBAJEVI s Belom Krležom u glavnoj ženskoj ulozi.

Prof. dr. sc. Zdenko Zlatar, premda rođeni Dubrovčanin, zbog svoga životnoga puta malo je poznato ime kod nas. Doktorirao je 1975. u Chicagu iz povijesnih znanosti te je nakon toga predavao europsku povijest na sveučilištima u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 1979, na The University of Sydney u Australiji.

U Münchenu predstavljena knjiga o srbijanskoj agresiji na Dubrovnik

S obzirom na to da su vjernici Hrvatske katoličke župe München u petak prisustvovali pobožnosti križnog puta, a zatim su slavili svetu misu u crkvi St. Paul, ipak ih se lijep broj odazvao i na predstavljanje knjige “Zagonetka pobjede” – Velikosrpska agresija na Dubrovnik 1 i 2. Riječ je o zanimljivom djelu Olivera Peze, predsjednika […]

Objavljeno mu je deset znanstvenih monografija s područja povijesti jugoistočne Europe, sve na engleskome, te na hrvatskome jeziku Vlastela dubrovačka: Rod-Vlast-Kapital. Prije Agonije, od književnih radova objavljene su: Dubrovačke drame (2014. i 2022.) i Tomaš – bosanski Hamlet – epska drama (2022).

Ugledni poduzetnik iz Australije želi financirati istinu o povijesti Hrvatske: Spreman sam uložiti novac pa da se ta laž raščisti jednom zauvijek

Svaki narod na svijetu ima svoju povijest. Svaki onaj koji je i najmanje bio u školi uz osnove matematike, tj. da su dva i dva četiri, učio je prvo osnovne stvari iz svoje povijesti. Svi smo mi učili u onoj državi povijest koju su napisali Jugoslaveni, Hrvati-Jugoslaveni i naši neprijatelji susjedi Srbi. Sve u lažima […]

Novinaru Domovine otkrila je kako njezin tim i ona pomažu svima onima koji su rođeni s fizičkim ili psihičkim nedostacima, ili su tijekom života oboljeli. Njihovi pacijenti stariji su od 7, a mlađi od 65 godina…

“Država nam je dopustila da uživo radimo s muškarcima i ženama. Može se doći u naš ured ili mi dolazimo na lice mjesta”, priča Danijela Prahović, koja se ovim poslom bavi već 15 godina.

A njezin InnerSparQ pomaže na razne načine…

“Jedan od naših tečajeva je npr. kako razgovarati s ljudima, kako otvoriti račun u banci i slično. Korisnici kada dođu kažu nam što trebaju i mi za njih napravimo poseban program, tečaj koji im treba. Mi smo, koliko znam, jedini takav hrvatski tim u Sydneyu i ima nas četvero: Adrijana, Tanja, Josip i ja. Svi govorimo i razumijemo hrvatski. Mogu nam se javiti i pacijenti koji nisu iz Sydneya”, napominje Danijela, dodavši kako im je najvažniji cilj pomoć ljudima…

“I da im pokažemo kako mogu imati bolji i kvalitetniji život. Naša država za to ima sredstava”, istaknula je, spomenuvši kako je potrebno puno papirologije, zbog čega mnogi ipak odustanu. A ne bi trebali…

“Ako im mi ne možemo pomoći, rado ćemo ih savjetovati gdje i kako da potraže pomoć. Počeli smo polako, nastavljamo se razvijati i želimo uvijek pomagati svima onima koji nam se jave”, zaključila je junakinja naše priče.

Pismo bratu u Australiju: Nemoj vrući vode piti, ili vrući u hladovinu leći, jer time najlakše zdravlje izgubiš, a bez zdravlja je svaki siromah

U Australiji je Mildura poznata po svom slatkom grožđu i dobrim vinima, a nama je poznata prije svega po naseobini Međimuraca koji su davno u tom gradiću počeli stvarati svoj drugi dom. Jedan od njih, Ivan Dolenec rodom iz Donjeg Vidovca, živi je leksikon podataka o razvitku mildurske naseobine Međimuraca. Mnoga saznanja o tome crpio […]

A svi zainteresirani mogu se javiti na broj mobitela 0433 412 734. Australska država pomaže i sa čak 100 tisuća dolara godišnje.

Život se vraća među hrvatsku zajednicu u Sydneyu. Ljepota zavičaja, dobra hrana i bogatstvo tradicije

Dan Hrvatske baštine koji je proslavljen u Hrvatskom katoličkom centru “Sv. Nikole Tavelića” u St. John’s Parku, bio je svojevrsna naznaka dolaska normalnih vremena nakon koronavirusa, piše Domovina. Sveta misa služena je u dvorištu crkve bez ikakvih ograničenja, razmaka i maski, a nakon dugo vremena (skoro godinu i pol) čuli smo: “Pružite znak mira jedni […]

Od pamtivijeka se obilježava 24. lipnja kada pada ljetni solsticij i ujedno je najduži dan u godini. Kasnije su se ovi narodni, nekoć poganski običaji, povezali s blagdanom rođenja sv. Ivana Krstitelja, kojemu je dan i najviši mogući liturgijski stupanj, a time i posebna važnost u ciklusu liturgijske godine.

U Pokuplju se osobito sačuvao običaj njihova paljenja uz obalu Kupe, a slično je i na obalama Cetine u Dalmaciji.

“Hvala još jednom svim organizatorima ove prekrasne večeri u Blacktownu gdje smo uz oganj krijesa, molitvu i litanije svetom Ivanu Krstitelju, posluženi rakijom, raznim domaćim likerima, kuhanim vinom, pečenim kestenjem, kobasicama i čevapima”, javlja naša zajednica iz predgrađa Sydneya, prenosi Domovina.

U Sydneyu predstavljena knjiga o Blaćanima u svijetu

U Hrvatskom klubu “Dalmacija Sydney”, u prisutnosti dvjestotinjak članova kluba i gostiju, prošli tjedan predstavljena je knjiga „Na putu bez povratka“, poznatog i uglednog hrvatskog autora Dušana Kalogjere. Program je vodila pjesnikinja i dugogodišnja novinarka Ivana Bačić Serdarević. Svaki hrvatski klub u svijetu pa tako i ovaj impozantni u Sydneyu, godinama u tuđini pomaže u […]

Sveta misa služena je u dvorištu crkve bez ikakvih ograničenja, razmaka i maski, a nakon dugo vremena (skoro godinu i pol) čuli smo: “Pružite znak mira jedni drugima”, pa su se mnogi i rukovali.

Dan Hrvatske kulturne baštine ove godine premješten je za prvu nedjelju u lipnju, bez cvjetnih aranžmana koje bi uređivale pojedine grupe, klubovi i udruge, što je također bio danak koronavirusa. No, uobičajeni piknik nakon mise u dvorištu crkve nije izostao.

Uz tradicionalnu ponudu pečene janjetine, odojka i ćevapa, bilo je i izvrsnog gulaša, pečenog kestena i domaćih kolača. Uz živu glazbu i nastup folklornog društva “Linđo”, izabrane su i prigodnim nagradama darovane najljepše nošnje koje su pojedini prisutni odjenuli, pokazujući tako bogatstvo običaja iz raznih dijelova Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Piknik u Wollongongu kao zahvala za pomoć stradalima od potresa

Kao znak zahvalnosti za skupljanje pomoći stradalima od potresa, u Hrvatskoj katoličkoj župi u Wollongongu u prošlu nedjelju organiziran je piknik. Okupljeni su mogli donirati Kruhu svetog Ante koji je naručio stambeni kontejner za Jozu Brkana iz Jajca. On, naime, živi u ruševnoj kući i bez krova. Vrijednost kontejnera je €10,500.00. Na pikniku se u […]

Uz dobru hranu i prijateljsko druženje po lijepom sunčanom, ali i malo prohladnom zimskom vremenu, održano je uz pjesmu, ples i kolo još jedno prisjećanje i obilježavanje bogatstva hrvatske baštine koju svi mi i na kraju svijeta njegujemo i nosimo u srcima, javlja Domovina.

Ostvarila povratnički san svojih roditelja: Ovdje je mir, ovdje je teško imati stresan život

Jadranka Relota, argentinsko-hrvatska naivna umjetnica i slikarica, magistrica matematike te programerka, nekad vrlo istaknuta članica hrvatske zajednice u Argentini, rođena je u 1956. godine u Buenos Airesu, a od 2016. živi u Hrvatskoj. Svoj novi dom pronašla je u Puli. Pričala je o svojim korijenima, životu i radu u hrvatskoj zajednici u Argentini, umjetničkom radu, […]

“Zauvijek se vraćam kući i osjećam se kao da lepršam, kao da sam dobila krila… U domovini me čeka moja divna obitelj i prijatelji”, rekla je gospođa Zora, koja je rođena 8. svibnja 1948. u Imotskom.

Za čitatelje Domovine sada na odlasku prisjetila se svoga života prije Australije i poslije Hrvatske…

“U Imotskom sam završila osnovnu školu, a u Splitu srednju školu. Bila sam u braku 15 godina, u kojem smo dobili kći Danijelu”, otkrila je ova povratnica, čiji je suprug 1983. preminuo od srčanog udara.

Radila je kao zubna tehničarka, a kći Danijela u Zagrebu je završila kemijski fakultet, gdje se i udala. No, Zorin život se prije 21 godinu opet promijenio…

“Tada se u mom životu pojavio jedan gospodin iz Australije koji je zaprosio moju ruku i tako sam s njim otišla 2000. godine u tu zemlju. Nažalost, nismo dugo bili zajedno jer je nakon nepune dvije godine našeg zajedničkog života obolio i umro, a ja sam ostala sama do današnjeg dana”, istaknula je.

Čežnja za domovinom vratila ga je iz Amerike, no brzo je osjetio nepravdu

Dana 30. prosinca 1950. preminuo je hrvatski rodoljub Nikola Šulentić koji je svojim radom, djelotvornom ljubavi prema bližnjemu, čestitim kršćanskim životom i uspjesima dulje vremena prednjačio među američkim Hrvatima. Nesebično je ljubio svoj narod, radio za njegovu bolju budućnost i uvijek ostao vjeran vjerskim i narodnim svetinjama. Dok su brojni hrvatski sinovi u svijetu postigli […]

Sada na odlasku priznala je da je njezin život u Australiji bio lijep, pogotovo tijekom prvih 14 godina…

“Bila sam zdrava, radila sam, sve do prometne nesreće u kojoj su mi oštećena dva pršljena na kralježnici. Sada se osjećam dobro, a dobila sam i neku malu australsku mirovinu”, dodala je.

Junakinja naše priče bila je aktivna u hrvatskoj zajednici, posebno u HALUD-u, gdje su izdavali brojne knjige, organizirali književna popodneva i prikupljali novac za rad društva. Bila je aktivna i u Hrvatskom arhivu u Sydneyu…

“Moje iskustvo rada i života u hrvatskoj zajednici bilo je dobro. Svi su me poznavali i voljeli, pisala sam pjesme i recitirala na mnogim događajima i svečanostima. Bilo mi je lijepo, no sada će mi biti još ljepše kada se vratim svojoj obitelji”, iskrena je Zora.

Njezini planovi za Hrvatsku su, kaže, jednostavni…

“Sva moja unučad mi govori: bako, sada ćeš doći kuhati nam i praviti kolače, a mi ćemo svi raditi, tebi neće ništa nedostajati, samo kuhaj i čekaj nas”, smije se na ove riječi gospođa Marušić, koja se na kraju zahvalila svima Hrvatima u svojoj australskoj zajednici:

Ovakve divne priče nećete pročitati svaki dan… Damir se zbog ljubavi vratio u Zagreb i zaboravio sve one loše stvari

Rođenjem vezan uz Melbourne, Damir Ljubičić odrastao je u Zagrebu gdje je u svijet novinarstva zakoračio pišući za razne tiskane medije. Sredinom 2000-ih životni put ga je vratio „tamo dolje“, gdje je sljedećih desetak godina uređivao tri publikacije namijenjene australskim Hrvatima, od kojih je najpoznatiji i najdugovječniji tjednik u hrvatskom iseljeništvu Hrvatski vjesnik. Nakon povratka […]

“Hvala svima koji su me podržavali, ja sam ih sve voljela i oni su voljeli mene. Nemam se na što požaliti, sve mi je bilo lijepo i daj Bože da se ova ljepota nastavi i u Hrvatskoj”, zaključila je sugovornica Domovine.