Humanitarna udruga fra Mladen Hrkać pokrenula novi projekt. Pozivamo dijasporu da se uključi u anketu

Projekt “ZA-JEDNO.HR” osmislila je i pokrenula Humanitarna udruga “fra Mladen Hrkać”, udruga u čijem je fokusu pomagati čovjeku u teškim situacijama, što čini svakodnevno pružajući smještaj, prehranu, higijenske potrepštine, psihološku pomoć i ostalu sveobuhvatnu podršku teško oboljelim osobama tijekom liječenja daleko od doma – u Zagrebu. “Naša udruga u ovaj projekt uložila je svoje projektno […]

Ovaj događaj nastavak je jedinstvenog književnog i umjetničkog programa koji jednom godišnje okuplja hrvatske književnike i znanstvenike panonskog prostora: iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske i Austrije. Manifestaciju organiziraju Društvo hrvatskih književnika, njegov Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Croatica nonproft Kft. iz Budimpešte, a održava se u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha i HOŠIG-om (Hrvatski vrtić, osnovna škola i đački dom) iz Budimpešte.

U programu su sudjelovali dr. sc. Ružica Pšihistal (Filozofski fakultet u Osijeku), dr. sc. Dubravka Brezak Stamać (ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje), dr. sc. Dino Milinović (Filozofski fakultet u Zagrebu, autor romana Marulov san, Zagreb, 2019.), dr. sc. Stjepan Blažetin (Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj), Tomislav Žigmanov (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata), Mato Nedić (Srednja škola fra Martina Nedića, Orašje) i Mirko Ćurić (predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika, slavonsko-baranjsko-srijemskoga). Izabrane ulomke romana Marulov san Dine Milinovića čitala je dramska umjetnica Dunja Sepčić.

Misijski zov na Madagaskaru: Kada kiša pada koso i ako ne bi imali poklopce, narasla bi čorba u loncu

S. Marica Jelić već 36 godina živi svoj misijski zov na Madagaskaru. Redovnica Družbe Kćeri Marije Pomoćnice Slovensko-hrvatske provincije Marija Pomagaj z Brezij, rođena je 2. siječnja 1955. u mjestu Plavuzi, župa Solakova Kula, Bosna i Hercegovina. Za portal nedjelja.ba ispričala je svoja iskustva s jednog od najvećih otoka na svijetu… “Više volim naučiti puno […]

Izlagatelji su svestrano prikazali sve bitne činjenice vezane uz nastanak Marulićeva spjeva Judita, ukazali su na važnost samoga djela te istaknuli glavne sastavnice i temeljne vrijednosti. Tematizirali su, također, jezik Judite – čakavsku ikavicu, govor ondašnjeg Splita. Pojasnili su i druge aspekte povijesnoga konteksta te su oslikali sudbinu djela tijekom povijesti osvrnuvši se, konačno, na recepciju djela kako u mađarskoj književnosti tako i u povijesti hrvatske književnosti komentirajući i današnju aktualnost Judite.

Iz vizura regionalne hrvatske književnosti u Vojvodini, Tomislav Žigmanov je istaknuo kako je Marko Marulić relativno daleka književna osobnost, koji kao tema nije vidljiv u ovdašnjoj književnosti, budući da ni o njemu ni o njegovim djelima, pa ni o Juditi, ne bilježimo napise. To je posljedica tijekom gotovo cijele povijesti slabo razvijene (auto)recepcije cjeline hrvatske književnosti u hrvatskoj književnosti u Vojvodini – ovdje je pozornost bila usmjerena isključivo na povijest mjesne hrvatske književnosti. No, to ne znači da je i posve stran – Marka Marulića i ovdašnji hrvatski književnici smatraju svojim književnim „ocem“. Također, Marulić se, kao hrvatski književnik koji je pisao na lokalnom govoru – čakavskoj ikavici, odlično naslanja i na nastojanja ovdašnjih hrvatskih književnika koji se trse pisati na bunjevačkoj i šokačkoj ikavici, književnoj praksi koja je vjerojatno najrazvijenija među svim štokavcima.

Novi saziv Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

Odbor za kulturu Hrvatskog nacionalnog vijeća na 12. sjednici održanoj 20. siječnja 2021. godine predložio je Hrvatskom nacionalnom vijeću kandidate za novi saziv Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, budući da je starim sazivima mandat završavao polovicom veljače 2021. Pokrajinska vlada, posljednja instanca u proceduri imenovanja UO i NO ZKVH-a na svojoj […]

Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Dio sudionika nastupio je u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, dok su ostali javili putem zoom platforme.