U novom broju Hrvatskog franjevačkog vjesnika pročitajte veliki intervju s paterom Ikom Mandurićem

Hrvatski franjevački vjesnik već 38 godina izlazi u nakladi Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji. Iz Chicaga, središta ove hrvatske redovničke institucije, Vjesnik tako odlazi diljem Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, na župe u kojima služe franjevci. Proljetni broj, prvi u 2023. godini, ovih je dana tako izišao iz tiska, točno na vrijeme pred slavlje Velikog […]

Svetkovina Uskrsa nije tek spomen na događaj iz prošlosti, nego živa stvarnost koja nas i danas preobražava, poziva na obraćenje i šalje u svijet kao svjedoke nade, vjere, ljubavi i praštanja.

Ove godine uskrsnu radost živimo u posebnom ozračju: spominjemo se 800. obljetnice smrti sv. Franje Asiškog, siromaška iz Asiza koji je svojim životom postao evanđelje pretočeno u djelo. Njegov „prijelaz“ – njegova Pasha – bila je dovršenje puta potpunoga suobličenja Kristu raspetomu i uskrslomu. Franjo je znao da se do uskrsne radosti dolazi preko križa, ali i da križ, prihvaćen iz ljubavi, već u sebi nosi klicu novoga života.

Novi broj Franjevačkog vjesnika donosi veliku životnu priču fra Veselka Kvesića: Kada jednoga dana odeš od kuće, nitko te neće pitati jesi li gladan ili žedan

Dragi čitatelji, čitati je duhovna hrana duše. Naš um može biti prljav ili čist. Zavisi čime ga hranimo. “Kao što čitanje loših knjiga ispunjava um ovozemaljskim i toksičnim osjećajima, tako čitanje pobožnih djela puni dušu svetim mislima i dobrim željama”, sv. Alfons M. Liguori. Da, to je smisao našega Vjesnika. Čitati dobro i samo dobro […]

U vremenu nesigurnosti, podjela i ratova, uskrsna poruka odzvanja s osobitom snagom. Ona nas podsjeća da kršćanstvo nije ideja ni moralni sustav, nego susret s Uskrslim Spasiteljem Isusom Kristom, Bogom i čovjekom. Franjo je taj susret živio radikalno: u bratstvu sa svakim čovjekom, u poštovanju prema stvorenomu svijetu, u hrabrosti da započne iznova onda kada je Crkva trebala obnovu. Njegov život svjedoči da svetost nije bijeg od svijeta, nego njegovo preobraženje snagom Evanđelja.

Zato je 800 godina od Franjine smrti više od povijesnoga jubileja. To je poziv da se vratimo izvoru – jednostavnosti, poniznosti i radosti. Uskrs nas uči da je istinska obnova uvijek djelo Boga koji podiže ono što je palo i oživljuje ono što je zamrlo. Franjo nas uči da toj Božjoj snazi treba otvoriti naše srce i naš um bez zadrške.

Izišao novi broj Franjevačkog vjesnika – izdanje u znaku velikih obljetnica

Dragi prijatelji, Dijeleći s vama put, dijelimo i brigu za vas. Ovo vrijeme je mnoge iscrpilo, mnoge udaljilo, ali vjerujemo i mnoge približilo Kristu i vlastitoj duši. Ovo je i vrijeme mistike, kada malo dublje gledamo i vidimo dalje. To vrijeme uvijek traži mudrost, mudrost prošlih vremena i mudrost naših iskustava. Mi u ovom božićnom […]

Neka nas primjer sv. Franje, čovjeka evanđeoske radosti te malenosti, prati na našem putu. Neka nas uskrsli Krist učini nositeljima mira, pomirenja i nade u svijetu koji za tim darovima iskreno čezne.

Sretan i blagoslovljen Uskrs! Mir i dobro!

fra Nikola Pašalić, kustod Hrvatskih franjevaca za Ameriku i Kanadu

Izišao je novi broj Franjevačkog vjesnika: Franjo Asiški, životna priča obitelji Pavić, obljetnica Velike Gospe…

Malo je ljudi koji obilježe naš svijet trajnije od vlastitog životnog vijeka. Mi spominjemo razne osobe povijesti koje ostaju u memoriji svijeta, ali Franjo iz Asiza ostaje jedinstven. Polazi ususret Gospodinu tražeći ga. Otkriva u sebi snagu Božju. Hvata ga sveti nemir traženja. On je traženje učinio poželjnim i putovanje smislom. Od ambicioznog trgovčeva sina, […]

Proljetni broj, prvi u 2023. godini, ovih je dana tako izišao iz tiska, točno na vrijeme pred slavlje Velikog tjedna i Uskrsa.

Kao i obično, Uvodnik potpisuje fra Marko Puljić, kustod Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji. I u ovom broju čitamo redovite rubrike: fra Robert Kavelj razmatra otajstvo svete mise, fra Lovro Šimić donosi priču o još jednoj hrvatskoj svjedokinji vjere s. Krucifiski Kozulić, a fra Antonio Petric potpisuje rubriku Iz povijesti naše slavne. Urednik fra Antonio Musa razgovarao je s paterom Ikom Mandurićem na temu Krunice Hrvata svega svijeta. Novi broj donosi i jedan članak iz 2001., onaj fra Bazilija Pandžića o fra Dominiku Mandiću čije se 50. godišnjice smrti sjećamo ove godine.

Vjesnik obiluje prilozima sa župa u kojima služe franjevci iz Kustodije Svete Obitelji, a nastavljamo čitati i druge zanimljive članke kojima se obogaćuje duh i um.

Izišao novi broj Franjevačkog vjesnika – izdanje u znaku velikih obljetnica

Dragi prijatelji, Dijeleći s vama put, dijelimo i brigu za vas. Ovo vrijeme je mnoge iscrpilo, mnoge udaljilo, ali vjerujemo i mnoge približilo Kristu i vlastitoj duši. Ovo je i vrijeme mistike, kada malo dublje gledamo i vidimo dalje. To vrijeme uvijek traži mudrost, mudrost prošlih vremena i mudrost naših iskustava. Mi u ovom božićnom […]

Uime Uredništva, ugodno vam čitanje i svima od srca Sretan Uskrs!

Sve više gubimo sposobnost biti prisutni

U Lukinu evanđelju čitamo: Kada dođe čas, sjede Isus za stol i apostoli s njim. I reče im: “Svom sam dušom čeznuo ovu pashu blagovati s vama prije svoje muke.”(Lk 22, 14-15) Način na koji Gospodin Isus izriče svoju želju za blagovanjem s učenicima govori da se radi o nečemu posebnom. Inače nam evanđeoska izvješća […]

Nakon tih čitanja poklik „aleluja“ ili „slava tebi Kriste, kralju slave vječite“ daje znak da je vrijeme ustati jer će se navijestiti evanđelje. Na kraju vam je i poznato da čitanja obično čitaju vjernici dok je za evanđelje zadužen svećenik ili đakon.

Sve to znamo i sve nam je ustaljeno pa je stoga zanimljivo koliko se nepoznatoga krije u poznatom. Zato u ovom kratkom tekstu želim s vama uroniti u dubinu bogatstva koju nam nude tekstovi, a čuli smo ih stotinu puta.

Riječi predaka Liturgijska čitanja (izvan uskrsnog vremena) uvijek započinju čitanjem iz Staroga zavjeta. To je vrijeme naših predaka u vjeri. Pratimo razvoj izabranog naroda dok ga Bog postupno odgaja. Kroz cijeli Stari zavjet pratimo kako narod osluškuje Božji glas, sve više upoznaje svoga Stvoritelja i time razvija intelektualno, moralno i duhovno shvaćanje svijeta.

Sama veličina Starog zavjeta izlaže nas mogućnosti da biramo bezbroj različitih tekstova. Međutim, smisao liturgije nije da čovjek unaprijed odlučuje što mu Bog poručuje kako bi svoj stav potkrijepio Božjim riječima. Liturgija zadaje ritam, ona oblikuje čovjeka i dovodi ga u kontakt s vječnošću u sadašnjosti. Zato dijelovi prvog čitanja nisu birani nasumice niti su plod svećenikove volje. Prvo čitanje uvijek bira Crkva pažljivo pazeći da odabere ono što je u tematskoj skladnosti s evanđeljem. Vjerujemo da su u Isusu Kristu ispunjena sva proroštva Staroga zavjeta.

Kolumna za roditelje: Pustite djetetu da postavlja pitanja i traži odgovore!

Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem. Kad mu bijaše 12 godina, uziđoše po običaju blagdanskom. Kad su minuli ti dani, vraćahu se oni, a dječak Isus osta u Jeruzalemu, a da nisu znali njegovi roditelji. Uvjereni da je među suputnicima, odoše dan hoda, a onda ga stanu tražiti među rodbinom […]

U Isusu se ispunjava ono što je predoznačeno u slikama Starog zavjeta. Čitajući Stari zavjet slušamo Božja obećanja, stalne poticaje na obraćenje i poziv na strpljivo iščekivanje obećanog spasitelja. U Isusu Kristu vidimo ispunjenje Božjeg obećanja. Tek kada upoznamo Stari zavjet, evanđelje postaje jasno, dok evanđelje ispunjava i otkriva puni smisao riječi koji su upućene Zakonom i prorocima.

Budući da svaki razgovor zahtijeva barem dva sugovornika, čovjek je uvijek pozvan dati odgovor na Božju riječ. Riječi psalma su riječi molitve Božjeg naroda. Daleko od obične pjesme ili teksta u stihu, psalam tvori neizostavnu cjelinu liturgijskog slavlja. Riječi su nadahnute, ali izriču dubinu naših osjećaja. Ono što često ne možemo izreći riječima, izgovoreno je u psalmu. Tko pozorno sluša psalam, primijetit će dvije stvari.

Prvo, prepoznat će koliko se riječi psalma podudaraju s onim što smo čuli u prvom čitanju. Time psalam tvori molitvu zajednice koja Bogu upućuje odgovor na tekst prvog čitanja. U isto vrijeme prepoznat će da se psalam ne odnosi samo na zajednicu, nego da na neki otajstven način, veličanstvenim riječima, izriče osjećaje njega samoga.

Strah i nada; pouzdanje i nesigurnost; ljubav i tjeskoba koju svatko od nas osjeća i o kojima želimo Bogu reći sadržani su u riječima psalama. Oni nam stvaraju pouzdan okvir u kojem možemo prave riječi upraviti Bogu.

Fra Robert Kavelj piše o dijelovima mise: Naše slavlje započinje još puno prije nego što se svećenik prekriži

Kao katolici navikli smo se na obred mise. Znamo kada trebamo ustati, kada sjesti i kada kleknuti. Poznato nam je što će svećenik reći i koji se odgovor očekuje od nas. Čak i onda kad odemo u drugu župu, znamo što nas ondje čeka. Ponekad doživimo sitne različitosti, ali nikad u tolikoj mjeri da nam […]

Tek u molitvenom odgovoru srce nam postaje spremno razumjeti riječi evanđelja.

fra Robert Kavelj, Hrvatski franjevački vjesnik