Argentinka hrvatskog podrijetla godinama je pokušavala pronaći svoje korijene. A onda je dobila jedan poziv!

Gladis Nilda Barros ostvarila je svoj dugogodišnji san. Ta Argentinka rođena 1954. godine, umirovljena profesorica francuskoga jezika, koja živi u gradu San Salvadoru de Jujuyu, godinama je pokušavala pronaći svoje korijene, kuću u kojoj se rodio njezin djed Jakov Gašparović i groblje na kojemu su pokopani njezini preci. Od podataka o svome djedu Jakovu nije […]

Dokumente o hrvatskom državljanstvu primilo je 13-ero osoba koje su položile prisegu vjernosti. Ovaj značajan čin, koji se prvi put održava u gradu Cochabambi, označava važnu prekretnicu u integraciji i proslavi hrvatske zajednice.

Tijekom svečanosti novi hrvatski državljani potvrdili su svoju predanost vrijednostima i načelima Republike Hrvatske. Atmosfera je bila ispunjena emocijama i ponosom.

Uz počasnog konzula Roberta Jakubeka, događaju su prisustvovali članovi upravnog odbora Hrvatskog dobrotvornog društva Cochabamba, predstavnici hrvatske zajednice, obitelj i prijatelji. Svi su podijelili razmišljanja o važnosti ovog događaja i bogatoj kulturnoj baštini koju on predstavlja.

Hrvatica iz Bolivije je najljepša!

U Tomislavgradu je izabrana najljepša Hrvatica u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske. Riječ je o Fabiani Guzman Mileti iz Bolivije. Priznanje i nagradu pobjednici je uručila Sanja Vlaisavljević, federalna ministrica kulture i sporta Federacije BiH te izaslanica predsjednika Hrvatskog narodnog sabora. Titula prve pratilje pripala je Barbari Piuković iz Srbije, dok je za drugu izabrana […]

Na kraju svečanosti poslužena je čaša vina, uz zdravice Republici Hrvatskoj i ovom važnom postignuću novih hrvatskih građana.

Vratio se nakon 44 godine života u Brazilu: Prvo sam posjetio grob svoje matere

Joao Miklos rođen je 1910. godine u malom slavonskom mjestu pokraj Našica. Školovanje je započeo za vrijeme Prvog svjetskog rata, najprije u mađarskoj obrazovnoj ustanovi, a zatim ga je njegova majka premjestila u hrvatsku školu u Đurđenovcu. S odličnim uspjehom završio je građansku školu, nakon koje je kao 15-godišnji dječak s obitelji iselio u Sao […]

Ministri su razmijenili mišljenja o globalnim pitanjima od interesa za obje države, suradnji EU-a i Brazila, kao i o situaciji na Bliskom Istoku, Zapadnom Balkanu, Ukrajini i području Latinske Amerike i Kariba.

Brazil je osma svjetska ekonomija i najveća Latinske Amerike, strateški partner EU, te trenutačno predsjedavajuća skupinom G-20. Jedan je od značajnijih trgovinskih partnera Republike Hrvatske u Južnoj Americi, gdje živi oko 80 tisuća pripadnika hrvatske dijaspore.

Sugovornici su istaknuli kako postoji prostor za snaženje gospodarskog partnerstva i trgovinske razmjene, ali i ulaganja. S obzirom na zajednički interes u jačanju međunarodnog mira i sigurnosti, iskustvo Hrvatske kao članice NATO-a te rastuće potencijale hrvatskog vojno-industrijskog klastera, otvorene su mogućnosti i za snaženje obrambeno-sigurnosne suradnje.

Priča o prvim Hrvatima u Brazilu! Već 1903. osnovali su tamburaško društvo

Za Brazil, najveću južnoameričku državu i jednu od najvećih na svijetu (8,513.844 četvorna kilometra), Hrvati su pokazivali zanimanje još i prije Prvoga svjetskog rata. Javnost u Hrvatskoj i u iseljeništvu do Prvoga svjetskog rata često je bila obavještavana o stanju u Brazilu, uz preporuku da se iseljava u tu zemlju. Tako je dubrovačka “Crvena Hrvatska” […]

Ministri su razmijenili mišljenja o procesu pristupanja dviju zemalja na putu članstva u OECD te istaknuli važnost razmjene iskustava. Naglasili su pritom kako članstvo u OECD-u znači jačanje reputacije, sigurnosti i bolje privlačenje ulaganja, bolji uvid u funkcioniranje najvažnijih gospodarstva svijeta, ali i mogućnost sudjelovanja u najboljim praksama i politikama najutjecajnijih država svijeta.

Tijekom posjeta Brazilu ministar Grlić Radman u São Paolu je uručio 115 rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo, naglašavajući važnost povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske…

Hrvatska zajednica u Brazilu već je prije stotinu godina imala jezični priručnik: Ova knjiga neka pomogne iseljenika kod prvih neprilika

Hrvatska iseljenička zajednica u Brazilu, kao što se danas zna, nije niti novijeg datuma niti mala u svom broju, no malo je informacija o njezinim aktivnostima, posebno onima koje se tiču hrvatskoga jezika. U tom smislu, pisao sam već u Matičinu iseljeničkom zborniku proteklih godina, no kao što to biva u istraživačkome radu, pri pregledavanju […]

“Zahvala pojedincima, udrugama i klubovima koji kontinuirano njeguju veze s matičnom domovinom, na njihovoj osobitoj posvećenosti i iznimnom doprinosu jezičnoj edukaciji potomaka hrvatske iseljeničke zajednice, dugogodišnjoj uspješnoj izdavačkoj djelatnosti, promicanju hrvatske baštine, jezika, kulture, obrazovanja, znanosti i sporta, jačanju gospodarske suradnje, kao i očuvanju hrvatskog identiteta u Brazilu“, istaknuo je ministar.

Ministar najavio otvaranje Veleposlanstva RH na Novom Zelandu

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman započeo je danas službeni posjet Novom Zelandu. Tijekom prvog dana sastao se s Winstonom Petersom. potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Novog Zelanda. Ministri su se složili kako su odnosi Hrvatske i Novog Zelanda vrlo dobri i prijateljski, a glavna poveznica je brojna i utjecajna hrvatska zajednica. […]

Ministar Gordan Grlić Radman u svom je obraćanju pozdravio uključivanje Hrvatske u plan pregovora sljedeće godine o Sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja…

“To su odlične vijesti, jer to je vitalni sporazum koji će najviše pomoći poslovnim ljudima. Ojačat će suradnju i komunikaciju u poslovanju, uspostavit će se bolje veze poslovne zajednice te će pomoći Hrvatima koji se vraćaju u Hrvatsku”, naglasio je ministar.

Govoreći o izazovnim vremenima, uzrokovanih situacijama u Ukrajini i na Bliskom istoku, Grlić Radman je istaknuo kako su više nego ikad važna partnerstva i suradnja s državama s kojima dijelimo iste stavove.

Ministar Grlić Radman je, također, uručio 21 hrvatsko državljanstvo u Hrvatskom kulturnom društvu koji je najveća hrvatska udruga na Novom Zelandu od 1991. godine…

“Hrvatska zajednica na Novom Zelandu vrlo je organizirana i aktivna, puno je učinila za Hrvatsku i nastavlja to činiti. Naše zajedništvo nikada nije bilo više vidljivo nego upravo u najtežim vremenima, poput Domovinskog rata i borbe za međunarodno priznanje Hrvatske, ali i razornih potresa koji su 2020. godine pogodili Zagrebačku i Sisačko-moslavačku županiju”, istaknuo je ministar.

Grlić Radman je pritom istaknuo kako je Hrvatska jedna od samo 15 zemalja svijeta koja je članica NATO-a i Europske unije te odnedavno šengenskog prostora i eurozone…

Postavljeno važno pitanje Australiji: Što je s osobama za kojima je raspisana tjeralica zbog počinjenja ratnih zločina?

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se danas u Melbourneu s Katherine Jones, zamjenicom glavnog državnog odvjetnika, s kojom je razgovarao o važnosti postizanja pravde za žrtve ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata. U tom smislu naglasio je kako je Hrvatska putem Interpola raspisala niz međunarodnih tjeralica za osobama koje borave u […]

“Hrvatska koja prije 30 godina nije bila na karti svijeta kao samostalna država, u tri desetljeća došla je u jezgru najrazvijenijih država. Hrvatska posebno cijeni i vrednuje doprinos Hrvata na tom putu”, zaključio je ministar na susretu s hrvatskom zajednicom.

Autor ‘hrvatskog’ festivala u Cincinnatiju: Mislili su da sam lud, a danas svatko ovdje voli doći

Red glazbe, red hrane i red kulture… To je protekli vikend obilježilo Cincinnati, grad u američkoj saveznoj državi Ohio koji je bio domaćin 24. Festivala umjetnosti i vina. Ova priča našim čitateljima vjerojatno ne bi bila zanimljiva da organizator događaja nije Vinarija Vinoklet i da iza nje ne stoji “hrvatska ideja”… “Glavni cilj nam je […]

Novi državljani starosti su između sedam i 63 godine. Mnogi od njih imali su suze u očima jer su konačno ostvarili svoje snove da budu priznati kao Hrvati.

Svečanost polaganja prisege predvodila je generalna konzulica Renee Pea iz hrvatskog konzulata u Los Angelesu, koji nadzire prijave iz više od deset američkih država.

Veliki jubilej hrvatske zajednice u Hamiltonu. Na proslavu dolazi i predsjednik Milanović

Hrvatska župa svetog Križa u Hamiltonu poziva sve zainteresirane na slavlje povodom svog 65. rođendana i 54. godišnjice izgradnje i posvete nove crkve u tom kanadskom gradu. Godine 1958. Joseph Francis Ryan, tadašnji biskup u Hamiltona, na inicijativu brojnih hrvatskih doseljenika i štovatelja utemeljio je Župu svetog Križa. Nedugo nakon toga započela je i izgradnja […]

Prema informacijama koje smo dobili, ovo je bila najveća svečanost prisege hrvatskih državljana do sad u svijetu.

FOTO I VIDEO: Ministar Grlić Radman uručio Živku Knezoviću hrvatsko državljanstvo

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, jučer je u Chicagu posjetio Hrvatski etnički institut i Hrvatsku franjevačku kustodiju Svete obitelji. Tom prigodom ministar se sastao s fra Jozom Grbešom, kustosom hrvatskih franjevaca za Sjedinjene Američke Države i Kanadu, koji ga je upoznao sa stogodišnjom franjevačkom prisutnošću na sjevernoameričkom kontinentu i sa […]

Rok za podnošenje zahtjeva po trenutačnom zakonu istječe 1. siječnja 2022., no zbog pandemije rok se sada produljuje za još jednu godinu.

“Pandemija je u diplomatskim misijama i konzularnim uredima otežala podnošenje zahtjeva te je veliki broj osoba onemogućen u podnošenju zahtjeva u propisanom roku pa se on produljuje”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Hrvatsko državljanstvo podrijetlom mogu steći i osobe starije od 21 godine rođene u inozemstvu, čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja bio hrvatski državljanin.

Isto vrijedi i za osobe rođene od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991. kojima su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali im je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo.

Hrvatsko državljanstvo može se prirođenjem steći po sljedećim pravnim osnovama:

• po osnovi boravka u Hrvatskoj
• po osnovi rođenja u Hrvatskoj
• po osnovi braka ili životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom
• po osnovi iseljenja
• po osnovi postojanja interesa za Republiku Hrvatsku
• po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu
• po osnovi ponovnog primitka u hrvatsko državljanstvo

Maloljetna djeca mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo:

• ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem
• ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan roditelj, a dijete živi u Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak
• ako jedan od roditelja stječe državljanstvo prirođenjem na temelju članka 11. stavka 1. ili članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu
• ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan roditelj, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu

Ako podnositelj zahtjeva nema odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj, zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podnosi se putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Uz zahtjev se prilaže:

• životopis i motivacijsko pismo za stjecanje hrvatskog državljanstva
• važeća isprava o identitetu u ovjerenoj preslici (putna isprava, identifikacijska isprava za stranca) s jasno vidljivom fotografijom
• dokaz o državljanskom statusu (uvjerenje o državljanstvu, ovjerena preslika važeće putne isprave odnosno osobne iskaznice)
• izvadak iz matice rođenih izdan na propisanom obrascu sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama
• izvadak iz matice vjenčanih ne stariji od 6 mjeseci (za osobe u braku)

Marin Sopta: Zemlje koje su uspjele vratiti svoju dijasporu nisu ništa uspješnije od Hrvatske. Evo u čemu je stvar

Na panelu Useljeništvo i povratništvo I. održanom u subotu u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna, govoreći o useljeništvu i povratništvu, dr. sc. Marin Sopta istaknuo je kako se danas vrlo teško odlučiti na povratak u Hrvatsku, no smatra da ostale zemlje koje su uspjele vratiti stanovništvo, nisu uspješnije od Hrvatske, piše […]

Kod podnošenja zahtjeva u inozemstvu, konzularna pristojba plaća se prilikom njegova podnošenja. Više o hrvatskom državljanstvu potražite na ovoj poveznici…