Tado Jurić: Iseljavanje ukazuje na dublji društveni problem

Doc. dr. sc. Tado Jurić u četvrtak je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu predstavio svoju knjigu „Gastarbeiter Millennials. Exploring the past, present and future of migration from Southeast Europe to Germany and Austria with approaches to classical, historical and digital demography“, u izdanju Verlag dr. Kovač Hamburg 2021, javlja IKA. Predstavljanju knjige, koje je […]

Dosadašnja znanstvena istraživanja o hrvatskom iseljeništvu uglavnom su se temeljila na analizama političkih dimenzija migracija, i to gotovo isključivo iz perspektive zemalja u koje su se hrvatski iseljenici useljavali.

Stoga je tema knjige „Iseljenici i povratnici“ znanstveno iznimno važna jer obrađuje dosad slabo ili nedovoljno obrađeno pitanje pravnog i institucijskog okvira zaštite iseljenika i povratnika u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine SHS / Kraljevine Jugoslavije. Ona pokazuje da su obje države koje su slale putnike u „bijeli svijet” ipak posredovale ili, bolje rečeno, regulirale učinke iseljavanja i povratka stanovništva.

Recenzent Ulf Brunnbauer s Leibniz – Instituta za studije istočne i jugoistočne Europe u Regensburgu istaknuo je da se o iseljeništvu često govori kroz gubitke, čime se zanemaruju brojne važne socio-ekonomske teme te pitanja kulture i identiteta, a da državu iseljenici nerijetko zanimaju zbog novčanih doznaka.

Prateći kontinuitet između habsburškog i međuratnog razdoblja, jasno se pokazuje da država nije gradila relativno razrađen institucionalni ili pravni okvir za zaštitu iseljenika i povratnika samo pomoću vladine politike nego i da su to bili rezultati rada civilnog društva i angažiranih pojedinaca, osobito u Hrvatskoj. Time je dokazano da se u razmatranom razdoblju veći dio hrvatskog društva brinuo za sudbinu iseljenika i povratnika, odnosno da je već u razdoblju između dvaju svjetskih ratova postojalo ono što danas nazivamo javno-privatnim partnerstvom u pružanju usluga iseljenicima i povratnicima.

Mlada obitelj napušta Australiju: Za nas ne postoji bolje mjesto na svijetu od Hrvatske!

Hrvatska zajednica u Sydneyu osim što u neku ruku doživljava svoj „preporod“ koji se očituje gašenjem starih klubova i kupovinom novih te drugačijim vizijama tamošnjih mladih Hrvata, bilježi i još jedan fenomen – povećani povratak u Hrvatsku. Jednu takvu priču novinar Domovine zabilježio je u Mount Vernonu, zapadnom dijelu Sydneya, gdje je na obiteljskom imanju […]

Predstavljač Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta rekao je mu nije poznato da se netko s tolikom ozbiljnošću pozabavio temom iseljavanja u navedeno vrijeme te istaknuo svoje mišljenje o odlascima nekad i danas.

“Nekad je ljude najviše tjeralo siromaštvo, a danas odlaze zbog gubitka nade”, otkrio je Jurić.

Knjiga „Iseljenici i povratnici“ znanstvena je monografija, ali može poslužiti i kao priručnik ili udžbenik zbog čega može biti zanimljiva ne samo istraživačima migracijske i socijalne politike s obzirom na Hrvatsku i međuratne odnose u Jugoslaviji nego i studentima demografije (posebno kada je riječ o temama vezanim za hrvatsko iseljeništvo) te široj javnosti. Crpeći iskustva iz prošlosti, može se sigurno razviti i neka nova strategija politike prema iseljeništvu i povratništvu što je zasigurno korisnije nego neprekidno iznositi mišljenja da migracije stanovništva imaju negativne posljedice.

“Volimo kukati da nam nisu bile dobre prošle države, a sada imamo svoju, pa opet iseljavamo. Pored toga, nije sve u državama, niti je samo u pitanju skrb odozgo. Imamo svoju osobnu i građansku odgovornost i mogućnost djelovanja odozdo”, napomenula je Hofgräff Marić.

Hrvatski filmski institut utemeljen je prije 6 godina u Teksasu: Ispravljamo laži kojima je naš hrvatski narod konstantno izložen

Hrvatski filmski institut utemeljen je kako bi filmsku umjetnost predstavio kao bitnu osobinu hrvatske kulture i identiteta te ujedno postavio hrvatski film na zasluženo mjesto u nacionalnom i svjetskom umjetničkom fundusu. Institut su u Teksasu pokrenuli 2015. američko-hrvatski producent i redatelj Nikola Knez te američko-hrvatski rodoljub Damir Radoš, uz potporu brojnih filmskih entuzijasta iz SAD-a […]

Darija Hofgräff rođena je u Zenici 1970. godine gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Jednopredmetni studij povijesti započela je 1989./1990. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Zbog ratnih zbivanja u BiH prekida studij 1993. godine te ga dovršava na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine. U međuvremenu je živjela i radila u Njemačkoj. Od 2007. godine zaposlena je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, gdje radi i danas, u zvanju više arhivistice na Odsjeku za kulturno-prosvjetne aktivnosti te kao znanstvena suradnica na Sveučilištu u Zadru, gdje je 2018. doktorirala na temu “Hrvati u svjetlu politike prema iseljeništvu 1920. – 1939.”