U New Yorku održan 11. Mladifest: Nebo je dotaknulo zemlju

Dok se pomalo prebiru dojmovi duhovne obnove i koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, želimo s vama podijeliti i naše dojmove s jednog malo manjeg okupljanja mladih Hrvata katolika Sjeverne Amerike, ali i onih koji su stigli iz dalekih krajeva: Sydneya, Splita, Zagreba, Münchena, Züricha i Londona. Naime, u New York je od 19. do […]

Drugog radnog raspravljalo se o demografiji, povratku i useljavanju te novim perspektivama i ulogama članova Savjeta u odnosima s Hrvatima izvan RH.

Državni tajnik Zvonko Milas u svome je završnom izlaganju uputio iskrenu zahvalu svim članovima Savjeta na njihovom predanom radu i angažmanu kroz protekle četiri godine. Posebno je naglasio važnost izglasavanja izmjena i dopuna Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, kojim se osigurava suvremen i snažan okvir za daljnju suradnju.

Pored uspostave Tjedna Hrvata izvan RH, izmjenama i dopunama Zakona predviđeno je i povećanje broja predstavnika u sljedećem sazivu Savjeta, čime će se dodatno osnažiti zastupljenost hrvatskih zajednica izvan Lijepe Naše.

Plenković poručio Hrvatima izvan RH: Hrvatska računa na suradnju s vama

Danas je u Zagrebu započela četvrta sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Sjednicu je prigodnim govorom otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je u svom obraćanju članovima Savjeta Vlade istaknuo važnost kontinuiranog unaprjeđenja odnosa s Hrvatima diljem svijeta. Tom je prilikom naglasio da su nedavne izmjene zakonodavnog […]

Državni tajnik Milas istaknuo je i niz konkretnih inicijativa usmjerenih mladima: osnivanje Savjeta mladih Hrvata izvan RH, posebne upisne kvote i stipendije za studente pripadnike hrvatske nacionalne manjine i iseljeništva, početak izrade nove mobilne i internetske aplikacije za učenje hrvatskoga jezika razine B1, s engleskim i španjolskim sučeljem, te projekt „Domovina“, koji već godinama okuplja mlade Hrvate iz cijeloga svijeta.

„Naša je zajednička odgovornost i prilika da hrvatsku državu učinimo još snažnijom, povezanim i otvorenim domom za sve hrvatske ljude, bez obzira gdje žive. Hrvatska je, i uvijek će biti, naša domovina, ma gdje živjeli. Zajedno ćemo graditi njezinu budućnost, čuvajući tradiciju i razvijajući nove prilike. Zahvaljujem svim članovima Savjeta na suradnji i predanosti tijekom proteklog mandata te vas pozivam da ostanete aktivni i povezani sa svojom domovinom“, zaključio je državni tajnik Milas.

Na kraju dva intenzivna radna dana, predsjednik Savjeta Ivan Gugan izrazio je svoje zadovoljstvo što je u protekle četiri godine predsjedavao ovim tijelom koje je kolektivno djelovalo u mnogim područjima važnima za Hrvate diljem svijeta…

Biograd na Moru: Održana revija tradicijske odjeće

Na gradskoj rivi u Biogradu na Moru održana je svečana Revija tradicijske odjeće, prvi događaj u sklopu programa Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske. Ova manifestacija, koja se održava već 12. godinu zaredom, rezultat je suradnje i predanog rada Udruge za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u […]

„Imali smo priliku voditi dijalog s Vladom RH, ukazati na sve izazove naših zajednica, ali i mijenjati stvari na bolje. Nadam se da će naši sunarodnjaci biti zadovoljni ostvarenim rezultatima“, zaključio je Gugan.

Milas: Napravili smo velike iskorake, ali još je puno toga otvorenog pred nama

U Cavtatu je jučer otvorena druga sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na samom početku državni tajnik Zvonko Milas iznio je sve dosadašnje iskorake i naglasio kako je Vladin Savjet ključno operativno tijelo za razvoj odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan njezinih granica… „Riješili smo pitanje stjecanja hrvatskog državljanstva, […]

Državni tajnik Zvonko Milas u svome je završnom obraćanju naglasio kako je Hrvatska stvorila partnerski odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te da su Hrvati, neovisno o tome gdje žive, nedjeljiv narod…

“Vlada Republike Hrvatske tu nedjeljivost jasno demonstrira, a to se danas vidi kroz uspjehe Hrvata u BiH, kroz povećanje broja povratnika iz iseljeništva i kroz položaj hrvatske nacionalne manjine bilo u Srbiji, Crnoj Gori, Mađarskoj ili u drugim zemljama. Veliki iskoraci rezultat su otvorene komunikacije i neumornog rada, a ova platforma Savjeta izvrsna je poluga za usmjeravanje suradnje, od ulaganja u turizam do borbe za ravnopravnost i konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini“, istaknuo je državni tajnik Milas.

Predsjednik Savjeta Ivan Gugan dodao je kako su se vanjskopolitički uspjesi Republike Hrvatske pozitivno odrazili na Hrvate koji žive izvan njezinih granica te da je u dva iscrpna radna dana bilo zanimljivih izlaganja u kojima je izneseno niz prijedloga.

Milas s Hrvatima Južne Amerike: Država u vama vidi istinskog partnera s kojim može graditi bolju budućnost

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, boravio je u Argentini i Paragvaju gdje je održan 6. susret Hrvata u Južnoj Americi. U Hrvatskom domu u Buenos Airesu državni tajnik se susreo s Hrvatima koji žive u Argentini, a događaj su organizirale Udruga Jadran i Hrvatsko-argentinska gospodarska komora. Susret s iseljeničkom […]

Poseban gost ovogodišnje sjednice bio je izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, koji je članovima Savjeta zahvalio na globalnoj potpori te zamolio da tu poruku prenesu hrvatskim zajednicama diljem svijeta.

Milas: Hrvati u Mađarskoj i Mađari u Hrvatskoj uživaju visoku razinu manjinskih prava

Jučer je u Budimpešti održana XVI. sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Mađarske. Teme su se odnosile na ključna manjinska pitanja, kao što su pravo na izražavanje, očuvanje i razvijanje nacionalnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta, pravo na održavanje i razvijanje obrazovanja i medija na manjinskom jeziku i pismu, […]

„Riješili smo pitanje stjecanja hrvatskog državljanstva, pitanje upisa studenata pripadnika hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva na studije u Hrvatskoj, pitanje jačanja hrvatskih institucija u državama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina i radimo zajedno na europskom putu BiH, a to je jedini put koji jamči ravnopravnost Hrvata u BiH”, istaknuo je državni tajnik Milas, koji je na kraju svog izlaganja rekao kako su to sve veliki iskoraci, ali i da je još je puno toga otvorenog pred nama.

Predsjednik Savjeta Ivan Gugan kroz svoje je obraćanje izrazio zahvalnost Vladi Republike Hrvatske i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, kao i svim drugim nositeljima odnosa između Lijepe Naše i Hrvata koji žive diljem svijeta…

Milas s Hrvatima Južne Amerike: Država u vama vidi istinskog partnera s kojim može graditi bolju budućnost

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, boravio je u Argentini i Paragvaju gdje je održan 6. susret Hrvata u Južnoj Americi. U Hrvatskom domu u Buenos Airesu državni tajnik se susreo s Hrvatima koji žive u Argentini, a događaj su organizirale Udruga Jadran i Hrvatsko-argentinska gospodarska komora. Susret s iseljeničkom […]

„Format komunikacije koji omogućava Vladin Savjet posebno je važan kako bi se sva pitanja i preporuke adresirale u pravo vrijeme prema ključnim institucijama, a posebno prema Vladi RH koja u mandatu Andreja Plenkovića intenzivno radi na povezivanju iseljene i domovinske hrvatske te integraciji hrvatskih povratnika i useljenika u Hrvatsku, uz posebnu skrb o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kao i o hrvatskoj nacionalnoj manjini”, napomenuo je Gugan.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković prisutnima se obratio videovezom, zahvalivši svim Hrvatima izvan domovine na lobiranju za ulazak Hrvatske u dublje integracije Europske unije, Schengen i europodručje. Naglasio je da je hrvatskoj Vladi posebno važna suradnja sa svim Hrvatima izvan Lijepe Naše te će im, kao i dosad, pružati snažnu potporu. Najavio je i novi prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku koji uskoro ide u javno savjetovanje.

Jučer su održana izlaganja i paneli na kojima se govorilo o razvoju suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te o demografiji i povratništvu.

Potpisani ugovori o financiranju programa i projekata Hrvata u BiH. Milas: Svi zajedno možemo i trebamo biti ponosni

U Ljubuškom su u srijedu potpisani ugovori o financijskoj potpori za provedbu kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu. Tom prigodom državni tajnik Zvonko Milas čestitao je svim korisnicima potpore koji su potpisali ugovore te iskazao uvjerenje da će se […]

Sjednica nastavlja s radom i danas, a teme o kojima će se razgovarati globalna su prepoznatljivost Hrvatske te vanjskopolitički položaj Republike Hrvatske i njegovi odrazi na Hrvate izvan domovine.

Otišao je čovjek koji je bio najponosniji na to što njegovi unuci govore hrvatski jezik. Domovinu je prvi put posjetio nakon 45 godina dijaspore

Primili smo tužnu vijest iz Australije da nas je zauvijek napustio u 95. godini života naš cijenjeni Fabijan Lovoković, istaknuti publicist i kulturni djelatnik. Publicist, višedesetljetni urednik iseljeničkog tjednika i kulturni djelatnik Fabijan Lovoković rođen je 18. siječnja 1927. u Slavoniji. Školovao se u rodnom Podgoraču pokraj Našica, zatim Osijeku, Zemunu i Zagrebu, te nastavio […]

Predsjedniče Gugan, što smatrate svojim najznačajnijim postignućem među Hrvatima u Mađarskoj?

U svome prvome mandatu prioritet Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj bio je utemeljenje novih institucija i osiguravanje odgovarajuće infrastrukture za njih u području obrazovanja, znanosti i kulture. U toj nakani moj tim i ja bili smo prilično uspješni pa je tako danas HDS u Mađarskoj vlasnik i održava 15 obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija te neprofitnih tvrtki diljem Mađarske, gdje živi hrvatska manjinska zajednica. U aktualnome mandatu posebnu pozornost moj tim i ja posvećujemo obrazovanju i radu s mladima. Utemeljili smo Hrvatski pedagoški i metodički centar „Metodika“, u potpunosti smo prilagodili infrastrukturu obrazovnih centara zahtjevima 21. stoljeća, a pripremamo i nove hrvatske udžbenike. Utemeljenjem hrvatskog kolegija „Collegium Croaticum“ u Budimpešti i Pečuhu osigurali smo studentima hrvatskog podrijetla vrhunske uvjete za smještaj te smo im pružili, uz pomoć raznih programa, priliku za dodatno obrazovanje i jačanje nacionalne svijesti te mogućnost za aktivnije uključenje u društveno-politički i kulturni život naše zajednice. Očekujemo da će oni biti okosnica buduće inteligencije Hrvata u Mađarskoj.

Od demokratskih promjena u Europi nakon pada Berlinskog zida hrvatska zajednica u Mađarskoj na vremenskoj okomici od tri i pol desetljeća redovito se navodi u medijima kao uzorno organizirana. Koja su ključna polja djelovanja?

Od samog utemeljenja HDS-a cilj nam je izgradnja kulturne autonomije, a na političkom polju zastupljenost Hrvata na svim razinama sustava u Mađarskoj. Tako trenutačno djeluje 116 hrvatskih mjesnih samouprava, šest županijskih, glavnogradska i kao najviše političko tijelo Hrvatska državna samouprava. Naša zajednica zastupljena je i u Mađarskom parlamentu preko svoga glasnogovornika. U hrvatskim naseljima djeluje stotinjak kulturno-umjetničkih društava, tamburaških sastava, zborova, civilnih organizacija… U tridesetak škola oko tri tisuće djece uči hrvatski u Mađarskoj.

Objavljena studija o ljudskim pravima u hrvatskoj emigrantskoj misli

Što su hrvatski intelektualci u emigraciji druge polovice XX. stoljeća, poput Franje H. Eterovića ili pak Bogdana Radice te njihovih suvremenika nastanjenih od Buenos Airesa do Chicaga i Londona, pisali o ljudskim pravima možete doznati na jednome mjestu u posljednjem svesku časopisa „Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine“ iz pera dr. sc. Ivana Čule. Izvorna […]

Čini se da je dio iskustava hrvatske zajednice u Mađarskoj (afirmacija Hrvatskog kazališta u Pečuhu, razvoj obrazovnih i znanstvenih institucija u Pečuhu i Budimpešti, informativna scena s Medijskim centrom Croatica) već utkano u strateške projekte Vlade RH koje provodi Središnji državni ured i Ministarstvo kulture i medija RH!? Koje projekte planirate snažnije zagovarati u sklopu Savjeta, ne samo u Mađarskoj, već i u 12 okolnih zemalja iz europskog susjedstva u kojima višestoljetno žive pripadnici naše manjine?

Hrvatske zajednice u tim zemljama imaju različite potrebe. Ne može se generalizirati. Vlada RH preko Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH brojnim programima podupire aktivnosti koje te zajednice smatraju najvažnijima. To mogu biti obrazovni, kulturni, znanstveni ili pak medijski projekti, ali i obnova zapuštenih kulturno-povijesnih i sakralnih znamenitosti, uz sveprisutnu digitalizaciju hrvatske baštine. Primjerice, uz financijsku pomoć RH digitalizirana su sva godišta kalendara Subotička Danica i to u sklopu strateškog projekta „Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini i izgradnja digitalne zbirke“… Sažeto, ono što se i na posljednjoj sjednici 3. saziva Savjeta Vlade dalo zaključiti kao prioritetno djelovanje jest – važnost hrvatskih institucija, kadrovsko osnaživanje u manjinskim sredinama, jačanje medijskoga prostora i obrazovanje na hrvatskome jeziku. Praksa pokazuje kako se bogatstvo manjinskih zajednica u ovih 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe ogleda u simetričnoj dvojezičnosti.

Koliko ste zadovoljni izdvajanjima Republike Hrvatske općenito za strateške projekte izvan RH te je li Vam poznato koliko izdvajaju zemlje u kojima žive pripadnici hrvatske manjine?

Posljednjih godina primjećuje se golemi iskorak Vlade RH u financiranju hrvatske manjine. Sredstva koja su na raspolaganju u sklopu raznih natječaja višestruko su povećana, a posebno je vrijedna potpora za pet strateških projekata među kojima su projekti Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji: Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici i Kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Srbiji; zatim projekt Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj: Potpora radu Hrvatskog kazališta u Pečuhu te projekt Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore: Potpora Radiju hrvatske manjine – Radio Duxu, uključujući projekt stoljetne tradicije Hrvatskoga štamparskog društva iz austrijskoga Gradišća: Hrvatske novine. Na žalost, u nekim zemljama jugoistočne Europe izostaje potpora domicilne države pa je potpora iz domovine jedini izvor za ostvarivanje željenih ciljeva tamošnjih Hrvata, dok mi u Mađarskoj imamo najbolje uvjete u političkom i financijskom pogledu.

Svih 12 zemalja u kojima žive pripadnici hrvatske manjine članice su Vijeća Europe, međunarodne organizacije sa sjedištem u Strasbourgu čiji su glavni zadaci jačanje demokracije i vladavine prava te zaštita ljudskih prava na europskome kontinentu. Vijeće Europe diči se Okvirnom konvencijom o pravima manjina te Poveljom o manjinskim i regionalnim jezicima. Kako planirate poboljšati status našijenaca u susjednim zemljama koje traže da im se riješi pitanje statusa i materinskoga jezika?

Status hrvatske manjine na tlu srednje i jugoistočne Europe razlikuje se od države do države. U nekima Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina kao, primjerice, u Sloveniji ili Sjevernoj Makedoniji, u drugima zakon jamči određena prava koja se, međutim, često ne poštuju – iako su, kao što ističete, sve te zemlje članice Vijeća Europe i trebale bi implementirati Okvirnu konvenciju… Mi u Savjetu i nadalje tražimo od članova Vlade RH da prilikom raznih sastanaka, pregovora s dužnosnicima domicilnih država ustraju na priznavanju manjinskoga statusa, mogućnosti uporabe materinskoga jezika (to više što je hrvatski jezik među službenim jezicima EU-a), zastupljenosti u političkim i društvenim sferama… Drugim riječima, Savjet ustraje na jednakom statusu kao što ga uživaju 22 manjine u Hrvatskoj.

Tko je bio dr. Zdravko Sančević? U američkim arhivima otkrio je prisutnost Hrvata na Karibima od čak 1502. godine!

U devedesetoj godini života 21. rujna 2021. preminuo je čestiti patriot i počasni konzul Republike Hrvatske u Venezueli dr. sc. Zdravko Sančević. Ovaj znanstvenik, poduzetnik, političar diplomat i pisac rođen je u mjestu Crkvena (BiH) 20. siječnja 1931., gdje mu je otac ugledni gospodarstvenik Mirko Sančević radio u području šumarstva i drvene industrije. Školovao se […]

Republika Hrvatska stipendira polaznike iz iseljeništva za učenje hrvatskoga jezika i studiranje u domovini predaka. Što novi saziv Savjeta planira napraviti u tom smislu vezano uz šire obrazovanje mladih iz naših prekooceanskih iseljeničkih destinacija?

Hrvatska preko Središnjega državnog ureda pruža mogućnost studiranja mladim Hrvatima iz cijeloga svijeta. Cilj je da studentima stečena iskustva u RH omoguće jaču povezanost s domovinom predaka, potiču ih na upoznavanje i njegovanje hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta te tako pridonose uspostavljanju suradnje na dobrobit RH, hrvatskih zajednica i Hrvata diljem svijeta. Prošle godine povećan je broj stipendija na tisuću osoba, a proširena je i suradnja s novim sveučilišnim centrima te fakultetima diljem Lijepe Naše, uz uvedeno besplatno početno učenje hrvatskoga jezika putem interneta. Ako bude interesa za stipendijama, postoji mogućnost da se njihov broj poveća, odnosno da se u taj program uključe i novi fakulteti sa svih hrvatskih sveučilišta. Usto, u RH raste broj fakulteta na kojima se može studirati i na engleskome jeziku, od medicine do elektrotehnike i računarstva. Na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta sigurno će biti na dnevnome redu i ta tema.

Možete li se preko Savjeta založiti za snažniju međunarodnu kulturnu razmjenu profesionalnih kulturnih i umjetničkih institucija iz RH i institucija u kulturi i suvremenoj umjetnosti domicilnih zemalja hrvatskog iseljeništva?

Znam da Hrvatsko kazalište iz Pečuha redovito gostuje u raznim kazališnim kućama i na festivalima u RH. Vjerojatno ima i drugih pozitivnih primjera, no ima mnogo Hrvata diljem svijeta koji su stekli ugled na međunarodnoj sceni na raznim umjetničkim poljima, od glazbe, kazališne, filmske ili likovne umjetnosti i čija bi ostvarenja zasigurno pobudila velik interes među publikom u domovini, ali i u zemljama u kojima žive hrvatske manjine. Nakon povratka sa sjednice Savjeta jedan kolega predložio je da se sljedeće godine za vrijeme sjednice organizira izložba radova uglednih profesionalnih umjetnika koji su priznati u svojim domicilnim državama, a manje u RH, te da se poslije objavi i prigodna monografija. Slične projekte vrlo uspješno organiziraju razne Vladine i nevladine organizacije u Mađarskoj na veliko zadovoljstvo umjetnika i publike. Mađarski kulturni institut u Zagrebu primjer je u europskim okvirima kreativne kulturne diplomacije. Slične inicijative sigurno bi pomogle u boljem upoznavanju stvaralaštva Hrvata izvan RH te njihovu općenitom doprinosu prožimanju kultura. U globalnome kontekstu na djelu je nova dinamika i nova kvaliteta kulturnoga razvoja, što se nedvojbeno odražava i na odnos između RH i naše višemilijunske dijaspore, one koju susrećemo diljem europskoga kontinenta (ne samo u manjinskim, već i u pečalbarskim sredinama), ali i one dijaspore koja višestoljetno živi u udaljenim prekooceanskim metropolama od Sjeverne i Južne Amerike preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda. Ohrabruje nas i ljetos u Vladi RH prihvaćeni Nacionalni plan razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja odnosa RH s Hrvatima izvan RH do 2024. godine.

Na napuštenom groblju u Južnoj Africi pronašao imena dvojice Hrvata iz 1884. Istraživanje je otkrilo brojne zanimljivosti

Istraživač Zvonimir Navala, koji je četvrt stoljeća radio u Johannesburgu, nedavno je objavio opsežnu knjigu Croats in the Anglo-Boer War, South Africa 1899-1902. U razgovoru s istraživačem, koji sa suprugom i sinom živi u Kaliforniji, doznajemo niz zanimljivosti vezanih za hrvatsku zajednicu u tom dijelu svijeta, uključujući sudbine našijenca. “Južnoafrička Republika, država na krajnjem jugu […]

Sportske udruge iseljenika iznimno su aktivne na svim kontinentima i u svim granama sporta. Koliko Savjet može pridonijeti afirmaciji Hrvatskih svjetskih sportskih igara koje će se održati peti put zaredom u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga svjetskog kongresa i njegovih partnera iduće godine?

Sport je iznimno važna poveznica Hrvata izvan domovine. Hrvatske svjetske sportske igre od posebnog su značaja. I sȃm sam bio nekoliko puta dio te prekrasne priče. Nezaboravni susreti sa sunarodnjacima, razgovori, druženja, pa čak i zajednički tulumi ostat će mi u sjećanju do kraja života. Uvjeren sam da slično razmišljaju i ostali članovi Savjeta jer je povezivanje mladih Hrvata čak i važnije od samih sportskih rezultata. Tu bih spomenuo i hvalevrijednu inicijativu Hrvatskoga nogometnog saveza koji desetljećima posvećuje posebnu pozornost nogometašima izvan RH te organizacijom europskoga i Svjetskoga nogometnog prvenstva Hrvata okuplja naše sunarodnjake sa svih kontinenata. Važno je istaknuti kako su u sport u prvom redu uključeni mladi kojima svi trebamo posvetiti veliku pozornost.

Ivan Gugan – životopis

Ivan Gugan rođen je u Pečuhu 14. listopada 1966. Školovao se u rodnome gradu, maturirao u Budimpešti, a diplomirao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Karijeru dužu od dva desetljeća izgradio je u Hrvatskoj redakciji Mađarske televizije, uređujući i vodeći emisije koje prate život hrvatske zajednice u Republici Mađarskoj. Uz redovite priloge u „Hrvatskoj kronici”, sustavno je snimao dokumentarne filmove o istaknutim osobnostima i događajima od Gradišća do Bačke, predstavljajući hrvatsku autohtonu dionicu iz tih višekulturnih sredina.

Tijekom Domovinskoga rata u Republici Hrvatskoj uređivao je polusatnu emisiju za prognanike pod naslovom „Humanum”. Nagrađivan je kao TV-novinar na raznim televizijskim festivalima, primivši i Nivo nagradu Mađarske televizije (2003.). Od devedesetih je aktivan član društveno-političkog života Hrvata u Mađarskoj.

Dva milijuna ljudi u svijetu zna hrvatski jezik. Nana, dida, sarma i pita najčešće su riječi

Ugledna lingvistička serija De Gruyter Mouton postoji 12 godina, a među 17 svezaka nedavno je objavljen zbornik posvećen hrvatskome jeziku, točnije hrvatskim govorima u dijaspori. Tim povodom istaknuti australski lingvist Jim Hlavac iz Melbournea otkriva nam pojedinosti o svojoj vlastitoj jezikoslovnoj karijeri i timu jezikoslovaca koji pišu o hrvatskome jeziku u dijaspori. Hlavac je u […]

Predsjednik je Udruge baranjskih Hrvata do 2014. Član je predsjedništva Saveza Hrvata u Mađarskoj 2007. – 2014. godine. Tajnik je pečuskoga ogranka Matice hrvatske od 1998. do 2014. godine. Predsjednik je Hrvatske samouprave Pečuha od 2014. do 2019. godine. Posljednjih osam godina Gugan je predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj (od 2014.). Potpredsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH bio je od 2017. do 2021. Aktualni je predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske od 2022. godine.

‘Potrebna nam je digitalna platforma za povezivanje poduzetnika hrvatskog podrijetla s poduzetnicima iz Hrvatske i BiH!’

Na Petom hrvatskom iseljeničkom kongresu na Sveučilištu u Mostaru donesena je Rezolucija u kojoj, između ostalog, stoji kako očuvanje hrvatskog identiteta neće biti moguće bez ukupne slobode, demokratizacije društva, prostorne životnosti i demografskog razvoja, piše Sveučilište u Mostaru. Ističe se obveza da se pokazatelji i trendovi demografskih negativnosti ublaže, zaustave i promijene po oba revitalizacijska […]

Predsjednik u novom mandatu bit će Ivan Gugan, predstavnik hrvatske nacionalne manjine iz Mađarske, dok su potpredsjednici: Milijana Glamuzina, predstavnica za Bosnu i Hercegovinu, Jasna Vojnić, predstavnica za hrvatsku nacionalnu manjinu, Goran Strniša, predstavnik za europsko iseljeništvo i Zvonimir Aničić, predstavnik za prekooceansko iseljeništvo.

Nakon završenog izbornog postupka državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske uputio je čestitke i riječi podrške novoizabranima…

“Ova nova energija djeluje obećavajuće i vjerujem da ćemo kvalitetno i uspješno surađivati u razvoju odnosa hrvatske države i hrvatskog naroda koji živi izvan njezinih granica – ciljevi su nam zajednički: osnaživanje hrvatskog identiteta kod najmlađih naraštaja, jačanje povezanosti, jačanje komunikacije i uspješna suradnja na novim projektima. Zajedno prepoznajemo izazove s kojima se hrvatski narod susreće u svijetu, od Bosne i Hercegovine, Srbije do Australije. Zajedno nalazimo rješenja. Tome nas uči i naša povijest – da smo i u nemogućim okolnostima uspjeli kada smo tako zajedno radili i djelovali”, rekao je Zvonko Milas.

Novi predsjednik Ivan Gugan zahvalio je svim članicama i članovima na podršci, kao i na zajedništvu i entuzijazmu…

“Vjerujem da će put kojim smo krenuli još u prvom sazivu Savjeta Vlade, a koji je nastavljen i u drugom sazivu, biti smjernica za nove ideje, te da ćemo svojim radom i zalaganjem pomoći Vladi Republike Hrvatske u provedbi politike, mjera i aktivnosti usmjerenih prema Hrvatima izvan domovine. Tako ćemo ujedno i raditi na dobrobit svih Hrvata ma gdje živjeli. Nastavit će jačati svijest o nedjeljivosti globalne hrvatske obitelji, kao i povjerenja u nju”, naglasio je Gugan.

Na konstituirajućoj sjednici sudjelovao je i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, koji je dao bezrezervnu podršku Hrvatima izvan Republike Hrvatske te ih pozvao da svojim inicijativama i pozitivnim iskustvima iz zemalja u kojima žive doprinesu radu Vlade.

Otvoren Konzulat Republike Hrvatske koji pokriva cijelo područje Ekvadora

U Guayaquilu je otvoren Konzulat Republike Hrvatske na čelu s počasnim konzulom Diegom Vjekoslavom Miletićem. Riječ je o prvom diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u Ekvadoru koje ima konzularnu nadležnost nad cijelim područjem Republike. Otvorenje konzulata održano je u hotelu Sheraton, uz prisutnost brojnih uzvanika iz političkog i javnog života, među kojima je bio i veliki […]

Sutra će se održati plenarna sjednica na kojoj će sudjelovati Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.