Osječko-baranjski župan s Hrvatima u Srbiji: Naša je obveza pomoći vam

Osječko-baranjski župan i potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice Ivan Anušić posjetio je jučer sa svojim suradnicima Monoštor, gdje je obišao objekt „Kuću monoštorske župe“ i susreo se s predstavnicima mjesnih Hrvata te s predstavnicima Hrvata u Republici Srbiji. Na zajedničkom sastanku predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić predstavila je projekte i izazove s […]

Jednoglasno je odlučeno da se nagrada za životno djelo na području književnosti dodijeli književniku Lazaru Franciškoviću. U okviru manifestacije planiran je bogat program, od sadržaja za djecu i mlade, znanstveno-stručnoga skupa, do tiskanja triju knjiga. Dio programa za djecu i mlade bit će održan među šokačkim i srijemskim Hrvatima.

“Ove će se godine posebna pažnja posvetiti temama novog kulturnog preporoda kroz tematiziranje značajnih osoba i događaja, a dio aktivnosti usmjeren je na jezičnu baštinu Hrvata u okruženju koju je zapisao Balint Vujkov”, rekla je predsjednica Organizacijskog odbora Katarina Čeliković.

U program je uključena i Umjetnička akademija Osijek koja sa svojim studentima glume sudjeluje u predstavljanju Pavla Bačića kroz dramatizaciju njegovih predstava za djecu.

Hrvatima u Srbiji poslana vrijedna donacija iz Istarske županije: Sretno dijete i toplina djetinjstva znače vedar i stabilan pogled u budućnost

Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, zahvaljujući financijskim sredstvima koje je donirala Istarska županija, osiguralo je vrtićima s nastavom na hrvatskom jeziku prikladnu opremu potrebnu za rad s djecom. „Smisao svih naših djelovanja, ulaganja i napora jest integrirani razvoj društva komu je čovjek svrha i središte. S ponosom gledamo kako naša hrvatska zajednica raste i […]

Suorganizatori ove manifestacije su Hrvatska čitaonica Subotica, Gradska knjižnica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. U znanstveno-stručnom skupu kao suorganizatori sudjeluju Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i Šokačka grana Osijek.

Izdana monografija o Hrvatima u Njemačkoj od 1990. do 2013.

Monografiju Milana Bošnjaka “Hrvatska književnost nastala u Njemačkoj 1990. – 2013.”, o životu i radu hrvatskih pisaca koji žive i rade u Njemačkoj od raspada SFRJ i nastanka Republike Hrvatske do njezina ulaska u Europsku uniju, objavila je zagrebačka Naklada Ljevak. Bošnjak obrađuje hrvatske pisce svrstavajući ih u tri glavne skupine. U prvoj su oni […]

Tom prigodom stručna suradnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković predstavila je monografiju Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine, tiskanu 2020. godine u sunakladi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-pressa i Zavoda.

Autorica je zahvalila svim kazivačima iz Srijema, a napose onima iz Zemuna, pred kojima je prvi puta predstavljeno etnološko istraživanje među srijemskim Hrvatima koja su provela dva naraštaja studenata etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru kolegija Prakse terenskih istraživanja čija je nositeljica prof. dr. sc. Milana Černelić.

“Uime nakladnika upućujemo zahvalnost brojnim suradnicima na terenu bez kojih iznimno važno istraživanje ne bi bilo moguće provesti i rezultate tiskati u ovoj monografiji. Nažalost, među njima ima i onih koji nisu dočekali ovo značajno djelo kojim ‘nastojimo pridonijeti poznavanju i razumijevanju tradicijske baštine i identiteta srijemskih Hrvata u Vojvodini – dosad etnološki premalo istraženoj dijasporskoj zajednici izloženoj brojnim poteškoćama tijekom povijesti i u suvremeno doba’, kako to piše urednica monografije prof. dr. sc. Milana Černelić“, rekla je Čeliković.

Neobična kolekcija Gyule Dietricha

Prva tiskara u Subotici otvorena je 1844., a 117 godina kasnije Subotičanin Gyula Dietrich krenuo je u Zagreb na štamparski zanat, kako bio izučio za ručnog sovoslagača. U tom poslu zadržao se 17 godina, a isto toliko radio je kao srednjoškolski profesor. Iako je odavno izašao iz tiskare, Ditrih još s ponosom čuva zavidnu kolekciju […]

Bila je to prigoda uručiti prisutnim kazivačima njihove primjerke, a potom i župniku Jozi Duspari te veleposlaniku Republike Hrvatske u Beogradu Hidajetu Biščeviću.

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je fra Ilija Alandžak, župnik župe svetog Antuna Padovanskog u Beogradu, a s njim su koncelebrirali župnik iz Surčina mons. Marko Kljajić, vlč. Mihael Sokol te župnik Jozo Duspara. Ovu svetu misu svojim pjevanjem uveličao je Zbor Sveta Cecilija župe Zemun.

U prigodnom kulturno-umjetničkom programu, koji su organizirali Društvo Hrvatske Mladeži Zemuna i Zajednica Hrvata Zemuna Ilija Okrugić, nastupio je Hrvatski zbor Odjek. Program je vodio predsjednik Društva Hrvatske Mladeži Zemuna Petar Dujić.

Domaći je župnik na početku programa izrazio radost što se u zemunskoj crkvi već 15 godina održava ovo slavlje na koje sada mnogi rado dolaze te je postalo prepoznatljivo po svom programu. Tijekom programa je zahvalio hrvatskom veleposlaniku Hidajetu Biščeviću na potpori te podsjetio kako još uvijek mnogi Hrvati teško dolaze do državljanstva. Svoju čestitku povodom Dana državnosti uputio je i veleposlanik koji je sa suradnicima sudjelovao na proslavi.

U Plavni o baštini, identitetu i migracijama bačkih Hrvata Šokaca

U prostorijama Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva Matoš u Plavni, jučer je predstavljena monografija Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca. Stručna suradnica Zavoda za kulturu za kulturne projekte i programe Katarina Čeliković najtoplije je zahvalila predsjednici udruge Matoš Marici Andrić na organizaciji i pozivanju kazivača bez kojih ne bi bilo ove jedinstvene monografije. Naime, u […]

Među gostima na obilježavanju Dana državnosti bili su predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Lazar Cvijin, stručna suradnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, savjetnik za humanitarna pitanja u Veleposlanstvu Suverenog Malteškog reda u Republici Srbiji Nenad Prokić, upraviteljica Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu Katica Naglić te predsjednik Upravnog odbora fondacije Mato Princip, predsjednik Zajednice Hrvata Zemuna Ilija Okrugić Branko Kajić, te uime Hrvatske čitaonice Fisher iz Surčina Irena Obradović.

Stanford: Veliko priznanje za Hrvata, najcitiranijeg znanstvenika u Srbiji

Skupina istraživača sa Sveučilišta Stanford objavila je rang-listu najboljih svjetskih znanstvenika za 2019. godinu, među kojima je emeritus Ivan Gutman s Prirodno matematičkog fakulteta u Kragujevcu najbolje rangiran od svojih 48 kolega iz Srbije. Metodologija rangiranja bila je zasnovana na većem broju kriterija: najznačajniji broj samostalnih znanstvenih radova, broj radova u kojima je znanstvenik prvi […]

Stručna suradnica Zavoda za kulturu za kulturne projekte i programe Katarina Čeliković najtoplije je zahvalila predsjednici udruge Matoš Marici Andrić na organizaciji i pozivanju kazivača bez kojih ne bi bilo ove jedinstvene monografije. Naime, u zborniku je oko 190 kazivača iz svih šokačkih mjesta koja su posjetili studenti etnologije i kulturne antropologije zagrebačkoga Filozofskog fakulteta tijekom prakse terenskog istraživanja, a iz Plavne ih je bilo dvadesetak. Posebna zahvalnost još jednom je javno upućena studentima i njihovoj mentorici prof. dr. sc. Milani Černelić koja je tijekom četiri godine vodila ovo istraživanje.

„Željeli smo monografiju predstaviti u jednom ciklusu, kako smo to učinili i u drugim mjestima, ali smo zbog protuepidemijskih mjera uvedenih zbog virusa COVID-19, bili prisiljeni otkazati naš dolazak na teren. Nažalost, danas smo vidjeli koliko je bilo važno ovo istraživanje jer više nisu živi neki od kazivača koji su nosili veliki dio kulturnog života hrvatske zajednice Plavni. Ovo nam samo dokazuje kako smo u posljednji trenutak uspjeli zapisati i tako sačuvati život Šokaca u Bačkoj”, rekla je Katarina Čeliković nakon susreta s Plavanjcima.

Podsjetila je i kako je ovaj zbornik radova prvi takav zbornik u kojemu se problematika hrvatske (sub)etničke šokačke grupe razmatra interdisciplinarno s povijesnog, jezičnog, identitetskog, etnološkog i kulturno-antropološkog motrišta te već sada služi kao polazište budućim istraživačima koji neće imati sugovornike iz vremena koje je opisano u monografiji. Nakon predstavljanja, monografija je uručena kazivačima.

‘Nikada nisam razumio ljude u gradu koji ne znaju imena svojih prvih susjeda’

Nakon završene Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, Stjepan Albot nije odlučio ostati u gradu poput svojih ostalih kolega. Ljubav prema rodnom mjestu, ljudima koji žive u njemu, Dunavu, bogatoj povijesti i prirodnim ljepotama Slankamena, prevladala je u njegovoj odluci. Tu su nastale i najljepše umjetničke slike na kojima prevladavaju motivi Srijema, nekadašnjeg života u njemu […]

I ovom je prilikom predstavljen projekt virtualne arhivske zbirke Baština Hrvata u Srbiji na međunarodnoj suradničkoj digitalnoj platformi Topoteka te su uspostavljeni kontakti s nekima od Plavanjaca koji čuvaju fotografije iz života ove lokalne zajednice.

U Australiju je pobjegao davne 1959. Sada je napisao knjigu

Gospodina Brunu Milića posjetio sam u njegovoj obiteljskoj kući u Mortdaleu, u južnom dijelu Sydneya. Povod mog dolaska bio je upoznavanje sa skorim izdavanjem njegove druge knjige “Bijegom do slobode”, čija će promocija uslijediti za koji tjedan. Bruno Milić rođen je u ribarsko-ratarskoj obitelji 10. svibnja 1934. godine na Dugom otoku, u mjestu Sali, čiji […]

Autorica u predgovoru navodi kako se „Zavičajna (se) književnost pokazala kao najbolje sredstvo za osmišljavanje i određivanje kako nacionalnog tako i emotivnog identiteta, za ukazivanje na kontinuirane veze između cjeline i dijelova jednoga naroda. Pojam zavičajnosti temeljen je tako na nacionalnom i kulturnom identitetu, a označen je jezikom, prostorom i kulturnom poviješću.“

U knjizi su sabrani rukopisi nastali tijekom desetak godina, čiji je izbor određen, „percepcijom autorice, temeljnim oznakama, konkretnije rečeno, sastavnice su povijesno gledano temelji književnosti Hrvata u Vojvodini“.

Recenzent Žigmanov podsjeća kako je u „književnosti Hrvata u Vojvodini – dugostoljetnoj i bogatoj u produkciji, kronično (je) manjkalo, a i danas manjka, djela koja na književno-znanstveni ili nekim drugim strukama primjeren način motre i tematiziraju tu istu književnost. Opisujući procese u književnom životu vojvođanskih Hrvata, „ne samo kada je riječ o kritičkom tematiziranju, već i o promišljanju te utvrđivanju i realiziranju tako čemu primjerenih programskih nastojanja“, Žigmanov autoricu stavlja među vodeće protagoniste, ističe ju kao osnivačicu Hrvatske čitaonice i utemeljiteljicu najznačajnije književne manifestacije Hrvata u Vojvodini Dana Balinta Vujkova: dana hrvatske knjige i riječi, kulturne priredbe koja ima za svoj glavni cilj, osim popularizacije, upravo sustavno praćenje i kritičko tematiziranje hrvatske književnosti vojvođanskih Hrvata.

Nova zbirka pjesama Drage Štambuka

Školska knjiga objavila je zbirku poezije Drage Štambuka “Uzgon”, u kojoj se kroz 320 geometrijski strukturiranih pjesama u prozi zrcale raznoliki kulturni, religijski i jezični utjecaji asimilirani tijekom bogate diplomatske karijere tog diplomata u Velikoj Britaniji, Indiji, Šri Lanki, Egiptu, Japanu, Koreji i Brazilu. Posljednje dvije godine Štambuk obavlja dužnost veleposlanika u Teheranu i Afganistanu, […]

„Ispravno naslovivši svoju knjigu ogleda i eseja Književnost u zrcalima, autorica jasno smjera k sljedećem ukazu o svojoj namjeri – dio književnosti vojvođanskih Hrvata (i onaj povijesni i onaj koji se događa pred autoričinim očima) bit će promatran iz različitih rakursa a s istim ciljevima: određeno se književno djelo, književni fenomen, institut ili autor interpretativno mnogostrano, sagledavajući ga u istinosnim aspektima, književnopovijesno ili književnoteorijski elaborira. Premda se unutar sebe ove književne studije i ogledi tematski i izvedbeno međusobom razlikuju, autorica ih je ispravno grupirala u tri veće cjeline – poglavlja, na temelju književno-povijesnih kriterija. (str. 191-223).“ (Iz recenzije Tomislava Žigmanova).

Katarina Čeliković rođena je u Varaždinu 1960. godine. Diplomirana je knjižničarska savjetnica, bibliografkinja, publicistica, književnica, kulturna djelatnica. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i rusistiku 1983. godine. Autorica je desetak bibliografskih radnji publiciranih u zbornicima. Urednica je šezdesetak knjiga kod više nakladnika. Dobitnica je „Antušove nagrade“ za doprinos kulturi bačkih Hrvata-Bunjevaca za rad u mjesečniku Zvonik (1997.), a za organiziranje Dana Balinta Vujkova Kulturno-prosvjetna zajednica Općine Subotica dodijelila joj je posebno priznanje „Dr. Ferenc Bodrogváry“ (2005.).

Objavljena knjiga najistaknutijeg hrvatskog sociologa u dijaspori

U dosad objavljenoj 41 knjizi niza “Hrvatska katolička baština 20. stoljeća”, Glas Koncila omogućio je čitateljima da na jednom mjestu pronađu najvažnije katoličke intelektualce 20. stoljeća, piše IKA. Tako su objavljeni najvažniji naglasci njihova djelovanja i stvaranja u zauzimanju za dostojanstvo čovjeka, kršćanina i umjetnika. Svrha je biblioteke, u suvremenom proučavanju, valorizaciji i popularizaciji niza […]

Prva je ovo knjiga u biblioteci „Prinosi za istraživanje i interpretacije književne baštine“. Djelo je opsega 256 stranica, tiskano u nakladi od 500 primjeraka, a sadrži još i popis korištene literature, bibliografske bilješke o tekstovima, kazalo imena, recenziju te bilješku o autorici. Urednik i recenzent je Tomislav Žigmanov. Grafičko uređenje djelo je Darka Vukovića, priprema za tisak mr. Ervina Čelikovića, a korekturu je uradio Mirko Kopunović.