Ivan Grbešić: Nikada nećemo odustati od Hrvatske!

Vi ste rođeni u Kanadi? Vaši su roditelji iz domovine. Možete nam opisati njihov put… Rođen sam 1975. godine u Sudburyju, gradu u sjevernom Ontariju koji je poznat, među ostalim, po hokeju, snijegu i hladnoći. Odrastao sam u obitelji, inače aktivnoj članici naše hrvatske zajednice i katoličke župe sv. Marka. Moji su korijeni iz širokobriješkog […]

Tijekom jedne večernje šetnje Opatijom, poznati jazz-kritičar Mladen Mazur začuo je sviranje nepoznatog mu jazz-pijanista koji je pratio vokalisticu također karakterističnoga stila izvođenja američkog repertoara. Način sviranja toga dua privukao je njegovu pozornost jer je odmah prepoznao tipični američki pristup i tradiciju interpretacije jazza, karakterističan za američke interprete toga glazbenog fenomena. Na pitanje koji su to glazbenici, konobar je odgovorio “da su to neki povratnici iz Amerike”.

Dobivši kćer u New Yorku, glazbenici su se odlučili nastaniti u Hrvatskoj. Prvo u Lovranu, zatim u Rijeci, a od 2006. žive u Zagrebu, koji pruža veće mogućnosti glazbenog djelovanja

Lela Kaplowitz promiče jazz-glazbu mladim naraštajima. Podučava tehniku pjevanja i jazz-improvizacija te održava seminare. Godine 2010. Primorsko-goranska županija dodijelila joj je nagradu za unapređivanje kulturnog stvaralaštva. Odužila se albumom Kvarnerska rapsodija, prvim na hrvatskome jeziku. Počast ljepotama toga kraja odala je skladajući nekoliko standarda i jazz-obrada popularnih pjesama naših zabavno-glazbenih autora posvećenih Kvarneru.

Suprug Joe, čiji roditelji potječu iz Bjelorusije, rođen je u gradu Plymouthu u saveznoj državi Massachussets. U roditeljskom domu razvio je ljubav prema jazzu. Učio je klasičnu glazbu, glasovir i tubu. Jednako su ga zanimali crnački blues i boogie-woogie.

Bošnjak: S jednakim uzbuđenjem iščekujemo susret s novih 13 polaznika

Hrvatska matica iseljenika, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilišni računski centar Srce obilježili su 8. ožujka desetu godinu zajedničkog projekta – Hrvatskog internetskog tečaja HiT-1. Naime, u ožujku 2011. započelo se s probnim radom prvog sveučilišnog online tečaja hrvatskoga kao inog jezika HiT-1. Tečaj je završio vrlo uspješno te se nastavio održavati dvaput godišnje u proljetnom […]

Lela je vokalnu improvizaciju upoznala preko Sheile Jordan na Glazbenoj akademiji u Grazu. Učila je od svjetskih imena jazza poput Jay Clayton, Marka Murphyja, Donne McElroy, Barryja Harrisa i Kate McGary. Pohađala je Berklee Summer Music Workshop u Italiji te kolegije The Vocal Performance i Jazz improvisation na New School u New Yorku.

Na međunarodnom natjecanju jazz-vokalistica u Finskoj osvojila je prvu nagradu stručnog žirija i titulu Lady Summertime. Snimila je niz albuma i osvojila mnogobrojne nagrade. Životni san ostvario joj se u rujnu 2019. kada je velikim koncertom u Carnegie Hallu u New Yorku promovirala autorski album To One, za koji kažu da je fuzija soula, popa, jazza i bluesa s primjesama world glazbe i rocka.

“Lelin me koncert u Carnegie Hallu dobro prodrmao. Njezina je glazba čarobna… Od prvog do posljednjeg tona njezina nam je glazba pružila širok spektar pozitivnih, toplih i mirnih osjećaja o životu, što je iskustvo učinilo jedinstvenim, a jazz-glazbu podiglo na novu razinu”, izjavio je poznati američki violinist i skladatelj Carlo Nicolau, dok njujorški jazz-pjevač Mark Saladino dodaje: “Bila je to sjajna večer! Lela je pružila fantastičnu izvedbu, prekrasnu energiju i zvuk koji zaista nadahnjuje. Pjesme su zadivljujuće, osjećate se kafo da ste dio predstave.”

No, Lela je nastupala i u Madison Square Gardenu, Birdlandu i Blue Noteu u New Yorku, na mnogim uglednim jazz-festivalima te s vrhunskim jazz-glazbenicima diljem svijeta, poput Orkestra Dukea Ellingtona.

Svima je pomagao i nesebično od srca davao. No, zahvalu od većine nije dobio

Krajem studenoga 2020. godine u Budimpešti je ugledala svjetlo dana knjiga autora Antuna Vidića, bivšeg poduzetnika i sudionika Domovinskog rata, a danas umirovljenika s budimpeštanskom adresom, rođenog u Subotici 1947. godine. Stranice u knjizi pod naslovom “Sam i svoj” vrlo su skroman plod Antunova burnog i pustolovnog života i onih prilika koje su uvjetovale taj […]

Ustrajna u svojemu specifičnome glazbenom izričaju, nizom nekomercijalnih izdanja potvrđuje da su ona odraz kreativnih mogućnosti glazbenika koji ih stvaraju, svjesni da je glazba univerzalni jezik.

Davor Schopf, Hrvatska matica iseljenika