U Münchenu preminuo hrvatski svećenik

Svećenik Šibenske biskupije don Ćiril Knežević preminuo je 12. travnja 2022. u Münchenu u 66. godini života i 35. godini svećeništva, objavio je biskupijski Tiskovni ured. Don Ćiril Knežević rođen je 4. veljače 1957. u Osijeku, od oca Leopolda i majke Katice rođene Vidović. Nakon završene osnovne škole otišao je u Dječačko sjemenište u Zagreb […]

Petričević je rođen 1912. godine u Starigrad-Paklenici, doktorirao je 1942. na Visokoj tehničkoj školi u Zurichu, a preminuo 1997. u švicarskom Bruggeu. Hrvatska enciklopedija ističe da je utemeljio izdavačku kuću Verlag Adria preko čijih je izdanja u vrijeme socijalizma sudjelovao u aktivnostima hrvatske emigracije.

Ekshumacija je obavljena tjedan dana ranije, dok se polaganje posmrtnih ostataka u privremenu grobnicu održalo uz prisutnost članova Predsjedništva, Glavnoga odbora i zaposlenika Matice hrvatske. Obred je vodio o. Siniša Štambuk.

Zahvaljujući oporučnoj donaciji Jure Petričevića iz 1997. godine, koja je iznosila gotovo milijun i pol njemačkih maraka, 2002. uz Matičinu povijesnu zgradu na Strossmayerovu trgu u Zagrebu sagrađen je aneks s velikom dvoranom koja nosi ime Dvorana Jure Petričevića, a u dvorištu uz tu zgradu 2010. godine postavljeno je brončano poprsje s likom dobrotvora, rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavog.

Preminuo svećenik koji je ostavio veliki trag među Hrvatima u Australiji

U subotu u Domu za starije i nemoćne osobe u Cugovcu, u 88. godini života, 71. redovništva i 64. svećeništva preminuo je fra o. Gracijan Biršić, član Hrvatske franjevačke provincije svetog Ćirila i Metoda. Fra Gracijan je rođen 2. siječnja 1935. u Koprivnici, od oca Petra i majke Eugenije rođ. Pezdirc. Nakon djetinjstva i osnovne […]

„Sretan sam što smo napokon, nakon brojnih neuspješnih pokušaja koji traju duže od dva desetljeća, uspjeli prenijeti posmrtne ostatke Jure Petričevića u domovinu, u čemu su nam pomogli njegovi prijatelji iz Švicarske Marijan Jakopović i Tihomir Nuić te njegov unuk Vice Šantak, a cijelim složenim poslom rukovodio je glavni tajnik Matice hrvatske Marijo Dominiković. Nadam se da ćemo u bliskoj budućnosti definirati još primjerenije trajno počivalište ovog nesebičnog čovjeka koji je cijeloga svoga emigrantskog života u svome srcu nosio svoju domovinu i Maticu hrvatsku“, rekao je Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske.

Kolumna Berislava Vujeve: Kakva je moć Hrvata u BiH?

Rat u Bosni i Hercegovini je završio tako da nitko nije niti pobijedio niti izgubio. Upravo ta činjenica, da rat nije završio ničijom pobjedom i ničijim porazom dovodi nas u stanje da se svi osjećaju pobjednicima, a nitko poraženim. Tako taj rat u biti nije niti prestao, već se samo nastavio drugim sredstvima i traje […]

Rok za prijavu istječe 19. srpnja 2022., stoga iz Matice hrvatske i HKD-a „Napredak“ pozivaju i mole da se pridruže Hrvatima Bosne i Hercegovine te s njima udvostruče snagu kojom će se „izboriti za pravo Hrvata na vlastito političko mišljenje unutar bosanskohercegovačkog društva“.

Podsjećaju na činjenicu da će se nakon tih izbora donositi važne odluke o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.

„Da bismo dali svoj doprinos i pravo na uređivanje Bosne i Hercegovine našim autentičnim glasom, moramo glasovati“, piše u proglasu.

„Ne zaboravite da:

• imate pravo glasa na izborima u Bosni i Hercegovini,
• imate povijesnu odgovornost da sačuvate pravo na svoj autentični hrvatski i bosanskohercegovački glas, posredstvom predstavnika koje ćemo sami izabrati
• imate povijesnu priliku zaštititi Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini od daljeg napuštanja zemlje koju su za vas i za nas sačuvali predci stoljećima
• imate presudnu ulogu u očuvanju opstanka hrvatskih ognjišta u Bosni i Hercegovini tako da ćete glasovanjem na izborima udvostručiti snagu i volju za opstankom sve malobrojnijem hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.“

Matica hrvatska i HKD „Napredak“ ujedno podsjećaju da svaki glas može biti presudan i zato potiču na žurno podnošenje prijava za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine.

Prijave za glasovanje izvan BiH dostavljaju se samo elektronički, putem portala e-Izbori, dostupnog na internetskoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ili putem telefaksa na brojeve: +387 33/251 333 i +387 33/251 334.

Za programe i projekte Hrvata u BiH osigurano 32,5 milijuna kuna

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa te projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu. Prihvatljivi prijavitelji su pravne osobe sa sjedištem u Bosni i Hercegovini te fizičke osobe sa sjedištem i prebivalištem u […]

Sve informacije u vezi s glasovanjem izvan BiH dostupne su na službenoj internetskoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, putem info-linije: +387 33/251 331 i +387 33/251 332 ili adrese e-pošte: info@izbori.ba.

Sadržaj pisma prenosimo u cijelosti…

Može li hrvatska dijaspora od Canberre do Los Angelesa ponovno progovoriti zajedničkim glasom?

Danas, više od četvrt stoljeća nakon završetka rata, borba Hrvata u Bosni i Hercegovini ne samo da nije završila, već naprotiv, vode se odlučne političke borbe ishod kojih će presuditi samu sudbinu Hrvata u BiH. Bosna i Hercegovina je takva državna zajednica koja se kontinuirano nalazi u stanu zamrznutog sukoba, stanja u kojemu svaka strana […]

“Poštovani lideri svijeta,

obraćamo se vama, vodećim osobama demokratskoga svijeta, koji svojim odlukama i djelovanjem možete utjecati na sudbinu Europe i cijelog čovječanstva.

U ovom času presudnom za mir na istoku Europe obraćamo vam se apelom za ravnopravan položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Vjerujemo da svojim autoritetom i svojom funkcijom možete utjecati da jedan narod u Bosni i Hercegovini ne izgubi svoju konstitutivnost i ravnopravnost, da ne bude doveden na rub nestanka u zemlji u kojoj živi već više od tisućljeća.

Inzistiramo da Hrvati sami u BiH biraju svoje predstavnike u Domove naroda i člana Predsjedništva te da se niti jedna važna odluka ne može donijeti bez konsenzusa sva tri ravnopravna naroda. To im jamči Daytonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine, čije bi neprovođenje dovelo današnju Bosnu i Hercegovinu na rub opstanka.

Kao najstarija hrvatska kulturna ustanova osnovana na današnji dan prije 180 godina okupljamo Hrvate u Hrvatskoj i izvan nje i promičemo hrvatski identitet i kulturu, zalažemo se za mir, toleranciju i suradnju među narodima.

Piše Berislav Vujeva: Je li Hrvatima hendikep što su najmalobrojniji u BiH?

Biti najmanji, najslabiji i najmalobrojniji posebno je iskustvo koje kroz svoj život svi mi u jednom trenutku doživimo. Svi smo se našli u položaju da vodimo naoko izgubljenu bitku, suočavamo se s nadmoćnim protivnikom ili izrazito nepovoljnim spletom okolnosti. Međutim, slabiji i malobrojniji često u sebi nađu unutarnju snagu pa pobijede snažnije i veće od […]

Pozivamo vas da svojim autoritetom, odlukama i djelovanjem pomognete da se Bosna i Hercegovina preobrazi u zemlju ravnopravnih naroda i građana, da se toj zemlji otvori i osigura put prema europskim i euroatlantskim integracijama. Samo na taj način može se zajamčiti stabilnost Bosne i Hercegovine i šireg područja jugoistoka Europe”.

Miro Gavran, predsjednik