Hrvat iz Australije dobio prestižno priznanje Svjetskog vijeća za olimpijsku umjetnost

Svjetsko vijeće za olimpijsku umjetnost sa sjedištem u Ženevi u Švicarskoj, održalo je proslavu 30. obljetnice svoje Osnivačke povelje u sjedištu UNESCO-a u Parizu. Ovaj povijesni događaj obilježio je tri desetljeća izvanrednih postignuća od osnutka Povelje 1995. godine, ističući ključnu ulogu WOAC-a u poticanju integracije globalne umjetnosti i ljudske civilizacije. Proslava je okupila predstavnike iz […]

Naime, prema riječima Mije Marića, Matica je svojim programima te stručnim i složnim timom susretište domovine i Hrvata izvan Republike Hrvatske i upravo takvu naslijedit će je novi ravnatelj Milas…

„U svijetu danas živi više od tri i pol milijuna Hrvata i njihovih potomaka, od iseljenika u Europi i prekomorskim zemljama do hrvatskih manjina u susjednim državama. Svi čine neraskidiv dio jedinstvenoga hrvatskoga nacionalnog bića; čuvari su jezika, tradicije i kulturne baštine, bez kojih naša samobitnost ne bi bila potpuna. Poseban je pak položaj, a onda i naš odnos prema Hrvatima koji su u Bosni i Hercegovini najstariji konstitutivni narod. U tom smislu, Hrvatska matica iseljenika u ovom razdoblju modernoga hrvatskog suverenizma ima posebnu i nezamjenjivu ulogu: biti most između domovinske i izvandomovinske Hrvatske, povezivati srca i ljude, prenositi znanja i iskustva, čuvati i promicati ono što nas čini Hrvatima; naš jezik, našu kulturu, našu vjeru i našu pripadnost jedinstvenome hrvatskom narodu.

Svjesni smo da pripadnost hrvatskome narodu nadilazi granice formalnog državljanstva. Hrvat je svatko tko nosi hrvatske korijene, bilo da je potomak iseljenika druge, treće ili četvrte generacije, bilo da tek otkriva svoju vezu uz jezik, kulturu ili osjećaj zajedništva. Mi smo u tom smislu samo simbol uvijek pružene ruke domovinske Hrvatske svima koji žele produbiti svoju povezanost sa svojim iskonskim naslijeđem i vrijednostima. Tu poglavito mislimo na mlade, koji su naša budućnost i jamstvo očuvanja hrvatstva u svijetu“, rekao je prilikom primopredaje dužnosti ravnatelj Milas.

Nakon primopredaje dužnosti ravnatelj Milas susreo se s voditeljima podružnica HMI-ja Split, Dubrovnik, Rijeka, Pula i Vukovar te zaposlenicima Matice s kojima je proveo vrijeme u ugodnom druženju i informiranju o njihovu dosadašnjem radu.

Mr. sc. Zdeslav Milas rođen je 1969. u Zagrebu, a od 1975. do 1991. živio je i školovao se u Beču, gdje je maturirao u katoličkoj gimnaziji Schulbrüder Strebersdorf. Diplomirao je novinarstvo, a znanstveni stupanj magistra znanosti stekao je 2010. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru iz znanstvene grane odnosi s javnošću. Kao povratnik iz Austrije, početkom 1990-ih bio je suosnivač i prvi predsjednik Hrvatskoga međunarodnog zbora mladeži (HMZM), udruge koja je okupljala mlade hrvatske iseljenike i povratnike. U tom okviru pokrenut je projekt „Task Force“, koji je od 1995. prešao pod okrilje Hrvatske matice iseljenika kao današnji Eco-Heritage Task Force.

Milas je od 2013. prodekan za akademske poslove na Veleučilištu Algebra Bernays, koje je u postupku integracije sa Sveučilištem Algebra Bernays te je pročelnik Sveučilišnog odjela komunikacijskih znanosti. Predaje kolegije iz područja odnosa s javnošću i korporativne komunikacije. Autor je prve knjige o korporativnoj komunikaciji na hrvatskome jeziku. Član je Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj RH. Kao vanjski suradnik predaje komunikologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2020. do 2024. bio je predsjednik Suda časti Hrvatske udruge za odnose s javnošću, a jedan je od autora novoga Hrvatskoga etičkog kodeksa za odnose s javnošću (2023.) koji regulira profesionalnu etiku komunikacijskih praktičara u Hrvatskoj. Obnašao je i dužnost potpredsjednika i člana Izvršnog odbora granske Udruge poslodavaca u obrazovanju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (2017. – 2024.).

Završena sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Evo nekih zaključaka

U petak je završila četvrta sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske koja se održala na Plitvičkim Jezerima. Drugog radnog raspravljalo se o demografiji, povratku i useljavanju te novim perspektivama i ulogama članova Savjeta u odnosima s Hrvatima izvan RH. Državni tajnik Zvonko Milas u svome je završnom izlaganju uputio […]

Milas je društveno, strukovno i politički angažiran. Počasni je predsjednik Hrvatske akademske zajednice, najveće studentske i akademske organizacije u Hrvatskoj, čiji je nacionalni predsjednik bio od 2016. do 2022. godine. Član je Zakladne uprave Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja”, Matice hrvatske, European Public Relations Research Association (EUPRERA), Kulturno-umjetničkog društva Dikovača iz Zmijavaca, Hrvatskoga seljačko-pjevačkog društva Podgorac iz Gračana i Šahovskog kluba Posavac iz Ruščice. Od listopada 1989. član je Hrvatske demokratske zajednice, osnivač je Kroatische Demokratische Gemeinschaft in Österreich (HDZ u Austriji), a trenutačno obnaša dužnost glavnog tajnika Zajednice utemeljitelja HDZ-a „Dr. Franjo Tuđman“.

Ministar otkrio: Uskoro se očekuju promjene u hrvatskim diplomatskim predstavništvima!

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, izjavio je jučer u Den Haagu da se uskoro očekuje dogovor između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića oko izbora veleposlanika i konzula diljem svijeta. Podsjetimo, u hrvatskim diplomatskim predstavništvima već godinama nije bilo nikakvih promjena, a određeni dužnosnici ušli su u čak treći mandat. Grlić […]

Zdeslav Milas rođen je 28. lipnja 1969. u Zagrebu, školovao se u Beču. Diplomirao je novinarstvo i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a polaznik je doktorskog studija komunikologije na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prodekan je upravnog vijeća Veleučilišta Bernays. Predavao je na više fakulteta, visokih škola i veleučilišta.

Predsjednik je suda časti Hrvatske udruge za odnose s javnošću, a bio je i dopredsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju HUP-a.

Predsjednik Sabora s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Rumunjskoj

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković susreo se s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Karaš-severinskoj županiji u Rumunjskoj. Tijekom službenog posjeta Rumunjskoj, predsjednik Sabora posjetio je tri mjesta s najvećim brojem pripadnika hrvatske nacionalne manjine Karaš-severinskoj županiji na zapadu Rumunjske. Karaševski Hrvati predstavljaju jednu od najstarijih, te jezično i etnografski najbolje očuvanih hrvatskih manjina. Prilikom posjeta […]

Tema ovogodišnjeg foruma je „Mediji i hrvatske manjinske zajednice. Kako se predstavljamo? Kako nas predstavljaju?“

Mediji imaju važnu ulogu u stvaranju predodžbe o hrvatskim manjinskim zajednicama kako unutar njih samih, među većinskim narodom i dominantnom kulture unutar koje žive, tako i u Hrvatskoj samoj. Medijsko posredovanje informacija javnosti o manjinskim skupinama bitno utječe na izglede neke zajednice. Osobito su bitni vrijednosni stavovi koji se posredno ili neposredno putem medija upućuju manjinskoj zajednici i većinskom okruženju.

Programima i projektima organizacija hrvatske nacionalne manjine dodijeljeno 8,7 milijuna kuna

Temeljem provedenog Javnog natječaja za prijavu programa/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu, donesena je Odluka o dodjeli financijskih sredstava. Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u europskim državama ima za cilj jačanje položaja hrvatskih manjinskih zajednica u političkom i društvenom životu država u kojima žive te pridonosi očuvanju hrvatske […]

„Došao sam da potvrdimo zajedničke napore da u vremenu naše odgovornosti za upravljanje Hrvatskom učinimo još više na povezivanju svih Hrvata diljem svijeta“, rekao je predsjednik Vlade, naglasivši kako ovo digitalno doba moramo iskoristiti na najbolji mogući način za sve teme koje su vezane za hrvatsku manjinu u susjednim zemljama.

Sve prisutne pozdravio je profesor Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, koji je ustvrdio da je sve u društvu, u zajednici, pa čak i u prirodi, koncipirano tako da je prilagođeno većini…

“Na nama je da probamo pozicije manjina učiniti boljim, lakšim, funkcionalnijim i tako učiniti ovo društvo pravednijim”, naglasio je prof. Marić.

Milas: Vidljivi su pomaci u zaštiti i promoviranju manjinskih prava

Jučer je u Skopju održana Peta sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije. Na sjednici se raspravljalo o obostranoj zaštiti manjina i aktualnim pitanjima položaja hrvatske, odnosno makedonske manjine, koje žive u dvama državama, a razmotrila se i provedba preporuka donesenih na prethodnoj sjednici u Zagrebu. Pandemija […]

Hrvatske nacionalne manjine iz zemalja srednje i jugoistočne Europe u suvremeno doba imaju na materinskome jeziku 30-ak novina, časopisa i drugih serijskih publikacija u klasičnom i elektroničkom obliku te na internetu.

Hrvati u Prijedoru traže smjenu zamjenika gradonačelnika

Građani Prijedora poslali su otvoreno pismo gradonačelniku Slobodanu Javoru, Skupštini grada i gradskim vijećnicima s inicijativom za smjenu zamjenika gradonačelnika Žarka Kovačevića. Podsjetimo, Kovačević je na Uskrs na svom Facebook profilu javno vrijeđao osjećaje rimokatolika: “Kad se sjetim što je katolički kler radio i radi Srbima, koliko je žrtava pod njihovim blagoslovom bilo, ne da […]

Građa je raspoređena na 436 stranice i ilustrirana s 120 fotografija, zrcaleći recentno iseljeničko stvaralaštvo u brojnim granama ljudske djelatnosti, koje su efektno opisali u izvornim studijama mahom doktori i magistri znanosti s prestižnih hrvatskih i stranih sveučilišta od Zagreba, Zadra, Splita i Osijeka do São Paola i Sydneya te renomirani publicisti od Toronta do Berlina i Zagreba.

Prilozi povezuju, s više ili manje informacija, 20-ak zemalja svijeta s udaljenih meridijana kao i europskoga susjedstva i to od Švedske do Bosne i Hercegovine. Neodoljivi šarm prekogranične suradnje u ovome svesku Zbornika opisuju filolozi Ana Grgić, Darko Matovac i Marinela Aleksovski, čiji je prilog usredotočen na bogatu djelatnost Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik – Croaticum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji šest desetljeća pronosi globusom slavu hrvatskoga jezika i kulture na raznim platformama i Gutenbergove i Zuckerbergove epohe.

Autori Matičina ljetopisa činjenično ruše stereotipe o našoj dijaspori i pružaju nam vjerodostojan mozaik hrvatskih migrantskih mreža 21. stoljeća, čiji naraštaji stasaju izvan Republike Hrvatske u višekulturnim metropolama razvijenoga svijeta. To je slika inovativne dijaspore, čiji su kreativni akteri prepoznatljivi u bogatstvu različitosti međunarodne zajednice – pretvorivši egzodus svojih djedova u blagodati slobode kretanja obrazovanih i marljivih ljudi s ciljem transfera znanja u rodnu sredinu Lijepe Naše.

Kako napreduje obnova spomeničke baštine Hrvata u Petrovaradinu?

U Novom Sadu održana je sjednica Radne skupine za rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji i Grada Novog Sada. Članovi su se međusobno informirali o dosadašnjem tijeku započetih projekata te ukazali na zastoje i izazove u daljnjem provođenju ranije dogovorenog, javlja Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji. Goran Kaurić, zamjenik pokrajinske […]

Uz ravnatelja Hrvatske matice iseljenika profesora Miju Marića, Zbornik će predstaviti: dr. sc. Darko Matovac i dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; te dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, kao i urednica Vesna Kukavica.

Vatikan imenovao Ivana Sovića ravnateljem PMD-a za pet zemalja

Kardinal Luis Antonio Tagle, prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda, imenovao je dekretom od 15. studenog teologa laika iz Biskupije Reykjavik Ivana Sovića, podrijetlom iz BiH, novim ravnateljem Papinskih misijskih djela za Dansku, Finsku, Island, Norvešku i Švedsku, javlja Fratellanza umana. Apostolska nuncijatura za pet sjevernoeuropskih zemalja izvijestila je 16. prosinca da je kardinal Tagle prihvatio […]

Uz predstavnike Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika, na konferenciji su sudjelovali i predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iz Austrije, Slovenije, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Crne Gore i Italije.

Nakon pozdravnih riječi Mije Marića – ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, Zvonka Milasa – državnog tajnika i Zorana Milanovića – predsjednika Republike Hrvatske, skupu se obratio Milan Bošnjak – savjetnik s posebnim položajem za hrvatske manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U svojoj prezentaciji Bošnjak je prikazao brojne i raznolike programa koje ostvaruju hrvatske manjinske zajednice uz potporu Središnjeg državnog ureda. Samo u posljednjih nekoliko godina sredstva namijenjena hrvatskim manjinskim zajednicama su udvostručena i danas su dosegnula sedam milijuna kuna.

U nastavku konferencije predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iznosili su primjere suradnje svojih zajednica s institucijama Republike Hrvatske. Posebno su istaknuli važnost ulaganja u infrastrukturu manjinskih udruga i organizacija, stvaranje institucionalne osnove manjinskih zajednica i njihovo kadrovsko jačanje. Premda dolaze iz različitih zemalja, predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica suočavaju se sa sličnim problemima.

Gradišćanski Hrvati uče svirati tamburicu online

U sedam dvojezičnih osnovnih škola Gradišća ove školske godine izvodi se izborni predmet sviranja tamburice. Zbog pandemije koronavirusa vježbe se trenutačno ne mogu održavati u školi pa se prešlo na online način rada, javlja austrijska ORF televizija. U dogovoru s nadzornicom za manjinsko školstvo Karin Vukman-Artner, profesor Ante Pletikosić tijekom prvog lockdowna u ožujku počeo […]

Konferenciji su prisustvovali: Stanko Horvat – predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću, Petar Tyran – urednik Hrvatskih novina, Ana Vuksanović – tajnica HNV Crne Gore, Antonio Sammartino iz Zaklade “Agostina Piccoli”, Ivan Gugan – predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, Petar Hategan – predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj, Radoslav Janković – predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza u Slovačkoj, Đanino Kutnjak – predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, Jasna Vojnić – predsjednica HNV-a Srbije, Katarina Čeliković – menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Dubravka Severinski – načelnica Sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan Republike Hrvatske i Snježana Jurišić – voditeljica Matičina Odjela za kulturu.

Završena obnova zgrade Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Kotoru

Nakon višegodišnjeg čekanja završena je obnova zgrade Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Kotoru. Generalni konzulat Republike Hrvatske, na novoj adresi Trg Bokeljske mornarice 392, posjetili su predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković i potpredsjednik HGI-ja Ilija Janović, javlja Radio Dux. Zgrada je u vlasništvu Republike Hrvatske i nalazi se […]

Uvodno izlaganje održat će Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Do sada su sudjelovanje na konferenciji najavili predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Crnoj Gori.

Konferencija će biti prenošena i putem Facebook stranice Hrvatske matice iseljenika, a teme o kojima će se govoriti na konferenciji su: financiranje manjinskih projekata unutar financijskih mogućnosti Republike Hrvatske, izgradnja infrastrukture hrvatskih manjinskih zajednica, financiranje manjinskih projekata od strane država manjinskih zajednica i njihova povezanost s financijskom pomoći Republike Hrvatske, s druge strane novca – drugi načini podrška manjinskim projektima te primjeri suradnje – njihove dobre i loše strane.

Organizator skupa je Hrvatska matica iseljenika.