Kako je hrvatska obitelj u Urugvaju izgradila poslovno carstvo od 15 parobroda i tegljača te 70 manjih brodova

Davne 1836. godine Filip Lukšić, rođen 1814. u Sutivanu na Braču, kao vođa palube na jednom britanskom jedrenjaku doplovio je u Urugvaj i nastanio se u Montevideu. Tamo se oženio i imao 12 djece, od kojih je četvero rano umrlo. Od njegovih preživjelih petorice sinova nastalo je veliko potomstvo koje nosi prezime Lussich, a najpoznatiji […]

Konzul Antonich upoznao je ravnatelja Milasa s aktualnim programima „Hrvatskog doma“ u Montevideu te s poviješću hrvatske zajednice iz Urugvaja koja s Hrvatskom maticom iseljenika surađuje sedam i pol desetljeća.

Milas je gostima iz Urugvaja predstavio nove Matičine ljetne škole jezika, kulture i folklora te izrazio zadovoljstvo što hrvatska zajednica iz Urugvaja ima svoju predstavnicu na ovoljetnoj Školi hrvatskog folklora koja se održava u Zadru. Najavio je i intenzivniju suradnju s Hrvatskim domom u Montevideu, kao i ostalim hrvatskim zajednicama Južne Amerike španjolskog i portugalskog govornog područja o kojoj će biti riječi i na dolazećem Susretu Hrvata Južne Amerike u Córdobi.

Podsjetimo, Antonich je istaknuti pravnik i kulturni djelatnik te pisac koji od 2003. godine predano obnaša dužnost počasnog konzula Republike Hrvatske u Urugvaju. Po očevoj je strani unuk hrvatskih doseljenika iz Bribira (Hrvatsko primorje) koji su u Urugvaj došli 1925. godine. Od djetinjstva je vezan uz hrvatsku zajednicu u toj južnoameričkoj zemlji, sudjelujući kreativno u kulturnim aktivnostima društava „Bratstvo“, „Naša domovina“ i „Hrvatski dom“ (Hogar Croata) u Montevideu. Član je „Hrvatskog doma“ dulje od četiri desetljeća, točnije od 1984. U upravi „Hrvatskog doma“ neprekidno je od 1988. Također sudjeluje u hrvatskom radijskom programu i inim kulturnim i medijskim projektima. Godine 1987. dobio je kao izvrstan student stipendiju Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu za učenje jezika i proučavanje hrvatskog folklora. Njegova supruga Milka Kršul Musa Antonich, također je unuka doseljenika hrvatskih korijena. Imaju sina Ivu, kojem su prenijeli ljubav za Lijepu Našu te je i on pohađao Sveučilišnu školu hrvatskog jezika i kulture (2019) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.

“Danas u Urugvaju živi oko pet tisuća ljudi hrvatskih korijena. Hrvati su se doselili pretežito između 1924. i 1936. godine, kada je došlo do masovnog iseljavanja. Stigli su u Urugvaj, tu su radili, odgajali djecu i gradili svoju budućnost. Usprkos nedaćama useljeničkog života nikada nisu okrenuli leđa rodnoj Hrvatskoj i pozorno su pratili politička zbivanja koja su se odvijala u njihovoj domovini u burnim vremenima druge polovice 20. stoljeća naovamo”, rekao je Antonich.

Hrvat iz Urugvaja u emotivnom pismu: Održao sam obećanje djedu, a moja posljednja želja je počivati u domovini

Unuk sam hrvatskog emigranta iz Hercegovine. On se zvao Lovre Planinić. Bio je najstariji brat od četvero braće i sestara. Emigrirao je u “Ameriku” 1925. godine, koliko razumijem, jer nije želio služiti jugoslavensku vojsku. Pobjegao je s lažnom putovnicom. Bila je to putovnica od jednog njegovog rođaka – Mirka Planinića. Doselio se u Urugvaj, gdje […]

Razlozi hrvatskog iseljavanja u prvoj polovici 20. stoljeća te dolazak Hrvata u Urugvaj, institucionalna organizacija njihovih urugvajskih društava, susreti i razilaženja, kao i pojedine anegdote i zanimljivi doživljaji – tema su Antonicheva djela “Hrvatska i Hrvati u Urugvaju“, čija je misija ostaviti autentično svjedočanstvo o burnom razdoblju života hrvatskog naroda kako u domovini tako i u iseljeništvu Latinske Amerike.

Emotivno predstavljanje knjige Marka Jukića: Vraćajte se, domoljubi dragi!

U Hrvatskoj katoličkoj župi München krajem ožujka predstavljena je treća zbirka pjesama pod naslovom „Zastani pred Kristom i ostani s Njim, Ljubi Krista srca čista“, autora Marka Jukića. Djelo su predstavili Marko Jukić, predsjednik Matice hrvatske u Münchenu, fra Dario Mican, fra Jozo Župić i autor knjige. Marko Jukić, predsjednik Matice hrvatske, najprije je pozdravio […]

Događaj su zajednički organizirali Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice, okupivši brojne ugledne goste i zainteresiranu publiku iz akademske zajednice grada Zagreba.

“Odjel za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika od početka sudjeluje u manifestaciji Noć knjige, čiji se programi odvijaju u više od 250 gradova i mjesta diljem Hrvatske – ukazujući na bogatstvo i značaj knjiga, a osobito onih posvećenih Hrvatima izvan domovine. Matičina uloga u proteklih 15 Noći knjige, iako skromna, učinila je vidljivom iseljeničku knjigu svih žanrova od poezije, drame do proze. Inozemna se Croatica, uz hrvatski jezik, pojavljuje na desetak jezika svijeta, a najčešće na španjolskome, engleskome i njemačkom, uključujući jezike iz našeg europskog susjedstva. Hrvatska matica iseljenika u okviru Noći knjige redovito promovira autore iz dijaspore i domovine koji pišu znanstvene knjige o Hrvatima izvan Republike Hrvatske s područja sociologije, etnologije, povijesti migracija, ali i izazova suvremene mobilnosti u Hrvata”, istaknuo je ravnatelj mr. sc. Zdeslav Milas.

Okupljene je pozdravio i dr. sc. Milan Bošnjak, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića…

“Vlada RH i nadalje će podupirati brojne aktivnosti hrvatskih zajednica diljem svijeta, a na poseban način podupiremo, a podupirat ćemo i dalje, znanstveno tematiziranje hrvatskih zajednica, bitnih fenomena za Hrvate izvan RH, bitnih osoba i događaja kroz povijest. Jedno od takvih djela zasigurno je veliki projekt Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji ima veliki značaj posebno kad to rade ovako zauzeti pojedinci. Dozvolite mi da u ime predsjednika Vlade čestitam Slavenu Bačiću i njegovom timu što već godinama čine i ne odustaju”, naglasio je dr. sc. Bošnjak.

Jasna Vojnić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, zahvalila je dr.sc. Slavenu Bačiću na posvećenom vremenu pri stvaranju 17. svezaka…

“Ova djela su svojevrsni kompas svima onima koji se ponekad izgube na putu identiteta da se znaju vratiti. Jako je važno da u ovom svesku, kao i ostalih 16,, jasno stoje opisani Hrvati u Vojvodini i da znamo točno tko smo i što smo. Ovo je projekt kojim se mogu ponositi ne samo Hrvati u Srbiji već i cijela Hrvatska i svesrdno želim da se ovaj projekt dovrši do kraja”, ustvrdila je Jasna Vojnić.

U Johannesburgu predstavljena knjiga o prvom vrhbosanskom nadbiskupu Josipu Stadleru

Knjiga „Priča o Josipu Stadleru, prvom vrhbosanskom nadbiskupu“, autora apostolskog nuncija u Južnoj Africi mons. Henryka M. Jagodzińskog, predstavljena je prošli tjedan u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Johannesburgu. Riječ je o prijevodu djela s poljskog jezika „Opowieśċ o Josipie Stadlerze, pierwszym arcybiskupie Sarajewa“, objavljenog u Krakovu 2020. godine. Novo izdanje, u hrvatskom prijevodu Ivane […]

O novom svesku Leksikona govorili su izv. prof. dr. sc. Mario Bara, dr. sc. Milan Bošnjak te glavni urednik izdanja dr. sc. Slaven Bačić. Program je moderirala Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika. Promotori i recenzenti doktori znanosti Bara i Bošnjak naglasili su važnost ovoga izdanja za očuvanje identiteta i kulturne baštine Bunjevaca i Šokaca, kao i njegov doprinos hrvatskoj leksikografiji u cjelini.

Izv. prof. dr. sc. Mario Bara tako je istaknuo kako ovaj Leksikon “vrlo detaljno donosi sadržaje, saznanja i informacije o Hrvatima koji svjedoče upravo o toj dugoj ukorijenjenosti u tom ravničarskom panonskom prostoru”. Dodao je kako Leksikon nije resurs samo za suvremenike koji žive u Republici Srbiji i Republici Mađarskoj nego je to Leksikon za buduće generacije.

Dr. sc. Milan Bošnjak u svom je predstavljanju govorio o tome kako je znanje najveća moć te da publikacije poput Leksikona tome svakako pridonose…

“U današnje vrijeme nije problem doći do informacija jer ih imamo možda i previše, a koje nisu potpuno pouzdane. Upućuje nas na to da je potrebno imati sigurne točke i mjesta na kojima možemo nedvojbeno utvrditi što je istina i na osnovi toga graditi kako našu sliku o prošlosti, tako naše djelovanje u sadašnjosti, ali i planove o budućnosti”, potvrdio je Bošnjak.

Na kraju promocije, o samom Leksikonu govorio je i urednik dr. sc. Slaven Bačić koji je najavio kako već rade na sljedećem svesku, onom slova P. Zahvalio je svim dosadašnjim suradnicima te izrazio želju da se tijekom sljedećih godina ovaj hvalevrijedan projekt i završi. Do sada je objavljeno 17 svezaka koji obuhvaćaju 21 slovo abecede (od A do O), s ukupno 2169 stranica i 2351 natuknicom. Posebna vrijednost Leksikona leži u njegovu regionalnom pristupu, koji kroz biografske i tematske članke osvjetljava povezanost pojedinaca s kulturnim i društvenim životom podunavskih Hrvata, na prostoru između Dunava i Tise.

Predstavljeni sedamnaesti svezak Leksikona, objavljen 2025. godine u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, obuhvaća natuknice za slova N, Nj i O – od članka „nacija” do glasila Otac Gerard. Na 154 stranice donosi ukupno 148 priloga koje je oblikovalo četrdesetak autora, uz 21 uputnicu i 95 ilustracija.

U svesku je obrađen veći broj pojmova i izvedenica od riječi nacija (nacionalizam, nacionalna manjina, nacionalna zajednica, nacionalni identitet, nacionalnost itd.) i narod (narodni preporod, Narodnosni dom u Kaćmaru, Narodnosni dom Bačko-kiškunske županije, narodnost…). Obrađen je velik broj novina i časopisa (dvije novine istog imena Narod, Narodna rič, dva istoimena lista Narodne novine, Narodni glas, dva godišnjaka istoga imena Narodni kalendar), kao i drugih listova i časopisa (Napred, Naš kalendar za Bunjevce – Šokce – Hrvate, Naš kalendar, Naša domovina, Naša pozornica, tri lista koja su nosila naslov Naše novine, Naše slovo, Naši radovi, najznačajniji list južnougarskih Hrvata Neven te istoimeni podlistak budimpeštanskih Narodnih novina, Nova pošta, Nova riječ, Novo uredjeni lirski kalendar iliti Svetodanik, Novog stolića glasnik, Njiva, Obchenski ilirski kalendar, Otac Gerard itd.), udruge i ustanove (Nacionalna organizacija Bunjevaca i Šokaca, Naša djeca, NIU Hrvatska riječ, Omladinsko društvo Jugoslavija, OKUD Ivan Goran Kovačić, OKUD Mladost), toponimi (Naseobina Staniše, Neorčića Tapše, Nenadić, Nova Kula, Nova Subotica, Novi Sad, Novi Žednik, Novo Selo – mjesto i subotička četvrt, Odžaci, Ostrogon), etnografski pojmovi (naćve, kartaška igra nasluge, obara, obojak, obranac, oce itd.), biografije značajnih osoba iz prošlosti i sadašnjosti bačkih Hrvata (osobito iz porodica Nimčević, Orčić i Ostrogonac) te nekoliko makropedijskih natuknica (nacija, nacionalna svijest, narodna vijeća, optant, orlovski pokret).

U Münchenu prikazana nadahnuta priča o jednom od najuspješnijih vatikanskih diplomata današnjice

U kapeli bl. Alojzija Stepinca u Münchenu proteklog je vikenda pred brojnim okupljenim vjernicima prikazan dokumentarni film „Tiha moć“, redatelja Jakova Sedlara. Djelo donosi nadahnutu priču o životu i djelovanju nadbiskupa Nikole Eterovića, apostolskog nuncija u Njemačkoj i jednog od najistaknutijih hrvatskih crkvenih diplomata. Uoči projekcije okupljeni su poslušali izjavu redatelja Sedlara koji je nadbiskupa […]

Potporu izlasku i ovoga sveska Leksikona pružili su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice te Grad Subotica. Uredništvo potpisuje, uz glavnog urednika i pravnog povjesničara Slavena Bačića, renomirani stručnjaci s područja sociologije, kulturne antropologije, jezikoslovlja, književnosti i historiografije kao što su Mario Bara, Ladislav Heka, Eduard Hemar, Stevan Mačković i Petar Vuković.

Željka Sablić Odrljin

Što je to Tjedan Hrvata izvan Hrvatske?

Svake godine, posljednjeg tjedna u svibnju, održavat će se Tjedan Hrvata izvan Hrvatske. Cilj je da se u hrvatskoj javnosti poveća vidljivost Hrvata izvan domovine, ojača međusobno povezivanje te dodatno razvije hrvatsko zajedništvo. Ovu Odluku Vlada RH predložila je Hrvatskom saboru u čijoj je to nadležnosti… “Uspostavom ove prakse jača se institucionalna i društvena povezanost […]

Svečana akademija održana je u dvorani Matis u Zagrebu, uz prisutnost više od 250 uzvanika iz političkog, kulturnog, znanstvenog i društvenog života. Događaj je okupio predstavnike državnih institucija, diplomatskog zbora, hrvatske nacionalne manjine te brojne prijatelje i suradnike Matice.

Obljetnica je obilježena upravo na datum osnutka Matice iseljenika Hrvatske – 12. veljače 1951. godine – čime je dodatno naglašena povijesna trajnost i važnost njezina djelovanja.

Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuo je kako je Hrvatska matica iseljenika kroz desetljeća ostala temeljna poveznica između Hrvatske i njezinih zajednica u svijetu. Naglasio je da je Matica, unatoč povijesnim promjenama i brojnim izazovima, zadržala svoju prepoznatljivu ulogu izvorišta hrvatskog kulturnog i jezičnog identiteta među Hrvatima izvan domovine.

Milas poručio: I dalje snažna potpora Hrvatima u Sjevernoj Makedoniji

U Ministarstvu vanjskih poslova i vanjske trgovine u Skopju jučer je održana Sedma sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za praćenje provedbe Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o zaštiti prava dviju manjina. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a makedonsko Zoran Dimitrovski, zamjenik ministra vanjskih […]

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, uzvanicima se obratila mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uputivši čestitku povodom obljetnice te naglasivši važnost kontinuiranih programa koje provodi Hrvatska matica iseljenika čime učvršćuje osjećaj pripadnosti Hrvatima izvan domovine.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman podsjetio je na povijesni značaj Matice od osnutka, istaknuvši doprinos naraštaja njezinih djelatnika koji su, često u složenim političkim okolnostima, djelovali kao tihi hrvatski patrioti i čuvari nacionalnog zajedništva.

Mr. sc. Zdeslav Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, u svom je govoru posebno naglasio suvremenu ulogu Matice kao institucije koja povezuje ljude, iskustva i identitet kroz naraštaje…

„Naša je zadaća biti trajni most između domovinske i iseljene Hrvatske, čuvati hrvatski jezik, kulturu i osjećaj pripadnosti jedinstvenom narodu, osobito među mladima, jer upravo oni predstavljaju jamstvo budućnosti hrvatskoga identiteta u svijetu“, poručio je Milas.

Večer hrvatskih povratnika: Podaci napokon pokazuju da je trend preokrenut!

U Hotelu Westin u petak je održana 4. Večer hrvatskih povratnika koja je okupila više od 400 uzvanika iz Hrvatske i inozemstva, među kojima je bilo najviše hrvatskih povratnika iz svih dijelova svijeta, uz prisustvo predstavnika državnih institucija, akademske zajednice, političkog, društvenog i gospodarskog života. Večer je bila posvećena jačanju veza između domovine i iseljeništva, […]

Izlaganje o bogatoj i slojevitoj povijesti Matice održao je dr. sc. Ivan Tepeš iz Instituta za istraživanje migracija, osvrnuvši se na razdoblje od 1951. godine do danas. Istaknuo je kako je institucija kroz različita društveno-politička razdoblja ostala trajna kulturna i identitetska poveznica hrvatskog naroda izvan granica Republike Hrvatske.

Od osnutka kao kulturno-prosvjetnog društva, Matica je razvila niz prepoznatljivih programa – od škola hrvatskog jezika i folklora, preko kulturnih manifestacija i suradnje s hrvatskim zajednicama u svijetu, do snažne izdavačke djelatnosti i digitalne prisutnosti prilagođene novim naraštajima.

U sklopu Svečane akademije održana je i promocija novog Matičina ljetopisa Hrvatskoga iseljeničkog zbornika čija je urednica voditeljica Odjela za nakladništvo mr. sc. Vesna Kukavica.

Zbornik radova predstavili su prof. dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija i dr.sc. Ivan Hrstić, znanstveni savjetnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Zbornik donosi 29 raznorodnih bogato ilustriranih autorskih priloga iseljeničke tematike. Posrijedi je popularno znanstveno ukoričeno djelo u kojem je skupina odabranih kroatista, jezikoslovca, etnologa te povjesničara umjetnosti, etnologa, povjesničara i sociologa obradila odabrano stvaralaštvo Hrvata izvan RH kroz prošlost i sadašnjost, uključujući recentne interkulturalne manifestacije u kojima sudjeluju ljudi hrvatskih korijena u 25 zemalja svijeta. Građa ovogodišnjeg Matičina ljetopisa, raspoređena je na 404 stranice.

Useljavanje potomaka iz zemalja Južne Amerike jedan je od prioriteta i Nacionalne razvojne strategije!

Promocija Hrvatskog iseljeničkog zbornika održat će se u četvrtak u sklopu Svečane akademije povodom 75. obljetnice utemeljenje Hrvatske matice iseljenika. Uz mr. sc. Zdeslava Milasa, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika i dr. sc. Ivana Tepeša, o građi novog sveska Matičina ljetopisa govorit će dr. sc. Ivan Hrstić, znanstveni savjetnik s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i […]

Obilježavanje 75. obljetnice još je jednom potvrdilo da Hrvatska matica iseljenika ostaje trajno mjesto susreta, suradnje i zajedništva, s jasnom vizijom budućnosti: povezivati hrvatski narod bez obzira na granice, njegovati kulturnu baštinu te pružati potporu Hrvatima diljem svijeta u očuvanju njihove povezanosti s domovinom.

Milas poručio: I dalje snažna potpora Hrvatima u Sjevernoj Makedoniji

U Ministarstvu vanjskih poslova i vanjske trgovine u Skopju jučer je održana Sedma sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za praćenje provedbe Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o zaštiti prava dviju manjina. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a makedonsko Zoran Dimitrovski, zamjenik ministra vanjskih […]

Večer je bila posvećena jačanju veza između domovine i iseljeništva, poticanju povratka te stvaranju pozitivnog društvenog i gospodarskog okruženja za one koji su odlučili svoju budućnost graditi u Hrvatskoj.

Svečani dio programa otvoren je pozdravnim govorima organizatora i visokih uzvanika koji su u svojim obraćanjima naglasili važnost očuvanja nacionalnog identiteta, jačanja povjerenja u institucije te kontinuirane podrške povratnicima.

Denis Gudasić, predsjednik Udruge Hrvatska Uzdanica, poručio je da je preseljenje iz grada u grad veliki korak, preseljenje iz jedne države u drugu još veći, a a da je posebno veliki korak preseliti se s jednog kontinenta na drugi…

“Povratak nije samo dolazak, to je odluka da se doprinosi zajednici i budućnosti zemlje koju se zove domovinom”, dodao je, istaknuvši da niti jedna Vlada nije poduzela konkretne korake za povratak kao što to čini ova Vlada.

Nikola Meteš novi predsjednik ACAP-a

Udruga hrvatsko-američkih stručnjaka ACAP za svog novog predsjednika izabrala je Nikolu Meteša koji je član organizacije od 2016. godine, a dosad je obnašao uloge tajnika i potpredsjednika… „Misija ACAP-a i dalje je utjecajna i inspirativna. Naši članovi prepoznaju se i identificiraju s onim što gradimo, a to nam govori da ne trebamo stati. Danas povezivanje […]

Zdeslav Mislav, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, istaknuo je kako su večer uveličali povratnici ne samo koji su došli devedesetih godina prošloga stoljeća, nego i oni su se vratili u Hrvatsku prije deset, pet ili godinu dana…

„Podaci napokon pokazuju da je trend preokrenut! Sve se više Hrvata i njihovih potomaka vraća svojim korijenima i nas u Hrvatskoj matici iseljenika, čija je misija povezanost domovinske i iseljene Hrvatske, to iznimno veseli”, naglasio je Mislav.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, izrazio je veliku radost što su se povratnici još jednom okupili u ovako velikom broju. Kao rođeni Vukovarac napomenuo je da razumije što to znači novi početak, dodavši kako Državni ured svojim radom skrbi za Hrvate izvan domovine te da će se to i nastaviti.

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, osvrnuo se na 1991. godinu kada je s trudnom suprugom došao u Hrvatsku sa željom da mu se prvo dijete rodi u slobodnoj i samostalnoj domovini.

Želiš li biti najljepša Hrvatica u narodnoj nošnji izvan domovine? Evo kako se možeš prijaviti!

Udruga za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini Stećak i Hrvatska matica iseljenika s još nekoliko suradnika organiziraju 13. Reviju tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske. Događaj će se održati od 6. do 12. srpnja 2026. u Tomislavgradu, u Bosni i Hercegovini, a cilj je […]

Govornici su posebno istaknuli važnost stvaranja uvjeta za održivi povratak, zapošljavanje, poduzetništvo i aktivno uključivanje povratnika u društveni život.

Na večeri su mnogi sudionici dijelili osobne priče o povratku, izazovima prilagodbe i ponovnom pronalasku doma u Hrvatskoj. Emocije, prisjećanja i zahvalnost isprepletali su se s optimizmom i vjerom u budućnost, stvarajući snažnu poruku nade i zajedništva.

Brojni susreti obilježeni su dugim razgovorima, zagrljajima i idejama o novim suradnjama, potvrđujući da povratak nije samo promjena adrese, već i povratak osjećaju pripadnosti domovini, ali i velikih poslovnih prilika koje Hrvatska kao zemlja pruža.

Uz bogat kulturno-zabavni program i nastup Tamburaškog sastava Kas iz Osijeka, večer je protekla u ozračju zajedništva, otvorenog dijaloga i međusobnog uvažavanja.

Neformalni dio programa nastavljen je druženjem uzvanika, razgovorima i povezivanjem sudionika iz različitih dijelova svijeta.

Na simboličnoj razini, večer je pokazala da je Hrvatska priča o uspjehu priča o zemlji koja svojim ljudima pruža priliku za novi početak, razvoj i ostvarenje osobnih i profesionalnih ciljeva, bez obzira na to odakle dolaze.

Dva važna datuma u Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden

Hrvatska katolička misija Mittelbaden proslavit će 10. veljače blagdan blaženog Alojzija Stepinca, svog zaštitnika, a već sljedeći dan obilježit će spomendan Gospe Lurdske i ujedno Svjetski dan bolesnika. Ovogodišnje slavlje Stepinčeva ima posebno značenje jer misija ujedno obilježava i 20. obljetnicu svog postojanja pa će središnje i svečano misno slavlje biti održano u crkvi sv. […]

Događaj su organizirali Hrvatska matica iseljenika i Udruga Hrvatska Uzdanica, uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.

Bio je računalni genij u Jugoslaviji kojem je bilo zabranjeno imati – računalo i stan. U Australiji je ostvario svjetski uspjeh!

Ovih su dana, točnije 16. siječnja 2026., u Zagrebu dodijeljene godišnje nagrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika za postignuća u protekloj godini. Nagradu za životno djelo primio je Tomislav Mikulić, s višedesetljetnom australskom adresom, pionir u području računalne grafike, animacije i digitalne umjetnosti, dok je Robertu Šimraku, slikaru, grafičaru i profesoru Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu […]

Gosti iz Mađarske upoznali su ravnatelja Milasa s aktualnim kulturnim aktivnostima hrvatske manjine u Mađarskoj, uručivši mu pri tome i najnovija kalendarska izdanja budimpeštanske Naklade Croatica. Ravnatelj Milas gostima je poželio što bolji uspjeh u budućim aktivnostima, razmijenivši s njima primjerke novih svezaka mjesečnika „Matica“ i godišnjaka „Hrvatskog iseljeničkog zbornika“.

Glavni povod radnom susretu u utorak u Hrvatskoj matici iseljenika bila je donacija književnika i povjesničara mr. sc. Đure Vidmarovića cjelokupne pismohrane slavnog pjesnika i znanstvenika iz Mađarske Josipa Gujaša Đuretina Hrvatskoj državnoj samoupravi i Znanstvenom zavodu Hrvata u Mađarskoj te Kulturnom i sportskom centru Josip Gujaš Đuretin, koji će u Pečuhu otvoriti memorijalnu zbirku ove godina. Radnome sastanku prigodom donacije knjižne i arhivske građe o Đuretinu prisustvovala je i Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika.

Podsjetimo, književni povjesničar Vidmarović u posjedu je vrijedne Đuretinove arhivske građe i rukopisa budući je priređivao sabrana djela Josipa Gujaša Đuretina „Mene su ljepote ostavile“, koja je 2019. objelodanila zagrebačka naklada Acumen d.o.o. u sunakladništvu s Hrvatskom maticom iseljenika. Četiri je desetljeća Đuro Vidmarović istraživao opus pjesnika i znanstvenog analitičara društvenih fenomena Hrvata u Mađarskoj, profesora budimpeštanske gimnazije što je rezultiralo opsežnom knjigom naslovljenom po stihu iz njegove predsmrtne pjesme.

Ukoričena sabrana Đuretinova djela Vidmarović je u knjizi podijelio u dvije cjeline. U prvoj na književno-teorijskoj razini analizira Gujaševu nedovoljno poznatu poetsku ostavštinu i znanstvene interese vezane uz vlastiti manjinski identitet aktualiziran u Đuretinovoj doktorskoj disertaciji. Spomenimo Đuretinovu suradnju s književnikom iz matične mu zemlje Milivojem Slavičekom te arhivsku i filološku građu koju je priređivaču ustupila pokojna Gujaševa supruga Vera Grunčić. Sada će ta vrijedna arhivska građa velikog filološkoga značaja, zahvaljujući Đuri Vidmaroviću, biti sređena i muzeološki obrađena te trajno izložena svekolikoj javnosti u Kulturnom i sportskom centru koji nosi slavno pjesnikovo ime, obećali su predsjednik Ivan Gugan i teoretičar književnosti dr. sc. Silvestar Balić iz Pečuha.

Obogaćena leksikografska građa vojvođanskih Hrvata

U sedamnaestom svesku Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji obuhvaća slova N, Nj i O, to jest od natuknice nacija do glasila Otac Gerard, četrdesetak autor napisalo je ukupno 148 članaka, koje prati 21 uputnica i 95 ilustracija. U ovu je brojku uvršten i nešto veći broj priloga na kraju sveska (25 članaka […]

Arhivska građa koju je donirao Đuro Vidmarović te knjiga sabranih djela Josipa Gujaša Đuretina (1936. – 1976.), javnosti će u Mađarskoj biti prezentirana u spomen na 90. obljetnicu pjesnikova rođenja i u prigodi 50. obljetnice njegove prerane smrti. Tako će biti trajno sačuvana uspomena na život i djelo tog hrvatskoga intelektualca rođenoga 1936. u Gornjim Martincima.

Đuretin je ustvari obiteljski nadimak po djedovu imena Đuro, Đureta. Onodobno pjesnik Gujaš je studirao u Segedinu pa u Pečuhu i na kraju u Pešti i to dvopredmetno – povijest i hrvatski jezik s jugoslavenskim književnostima. Diplomirao je 1961., a u dobi od 29 godina je doktorirao na Sveučilištu u Budimpešti disertacijom „Politika nasilne asimilacije u Evropi i Mađarskoj (Pomađarivanje u županijama Somogy i Zala — Međimurje) i nacionalna obrana Mađara u Slavoniji za vrijeme dualizma“. Zapamćen je kao odličan profesor na Hrvatsko-srpskoj gimnaziji u Budimpešti. No, teško obolijeva i 1971. odlazi u invalidsku mirovinu. Preminuo je vrlo bolestan, siromašan i bez posla u četrdesetoj godini života.

Valja iskazati veliku zahvalnost donatoru prikupljene arhivske i knjižne filološke građe priređivaču i književnom povjesničaru Đuri Vidmaroviću budući je on vrstan poznavatelj književnih ostvarenja hrvatske nacionalne manjine iz europskoga nam susjedstva…

„Po svom talentu, pjesničkom senzibilitetu i posebno književnom obrazovanju Gujaš se odvojio od ostalih narodnosnih pjesnika. Svojim stvaralaštvom postao je predvodnik u borbi za prihvaćanje suvremenih književnih tijekova, za potpunu autonomiju književnog rada, za pisanje bez straha i ograničenja. Bio je svjestan da narodnosno pjesništvo stagnira u nekoj svojoj historijskoj čahuri, da zaostaje za suvremenim tijekovima, kako mađarske, tako i (onodobne) jugoslavenske poezije“, pojasnio nam je povjesničar književnosti i donator Đuro Vidmarović.

U Hrvatsku se ove godine vratilo više od 1360 osoba

U našem je narodu običaj da se pred Božić nastoje izmiriti svi dugovi! Raseljeni hrvatski narod, doima se, taj dug svojoj domovini vraća višestruko, dok domovina nastoji olakšati povratak u rodni kraj onima koji to žele. Više je potvrda da je suradnja između iseljeništva i domovinskih institucija sve učinkovitija. Tako trenutačni iseljenički val u Republici […]

Nadalje, teoretičari književnosti Hrvata u Mađarskoj Đuretinovo pjesništvo smatraju najznačajnijom pojavom od 1918. godine do danas. U antologiji hrvatske poezije „U kolo“, objavljenoj prije šest desetljeća u Mađarskoj, Đuretin je zastupljen s 24 pjesme od kojih je veći dio uvršten u Gujaševu postumno objavljenu zbirku pjesama „Povratak u Podravinu“ (1977), inače prvu objelodanjenu knjigu u književnosti Hrvata u Mađarskoj. Kažimo i to da je književniku Vidmaroviću ova donacija i knjiga sabranih Đuretinovih radova vrhunac samopregalačkog rada na inkorporiranju rasute europske baštine hrvatske provenijencije u našu književnost.

Vlada RH proglasila četiri projekta od strateškog značaja za Hrvate izvan Lijepe Naše

Vlada Republike Hrvatske proglasila je jučer četiri projekta od strateškog značaja za Hrvate izvan Lijepe Naše. Riječ je o izgradnji Kulturno-pastoralnog studentskog centra Petrićevac Franjevačkog samostana Presvetog Trojstva Petrićevac u Banja Luci, Hrvatskom kulturnom centru u Ljubljani za potrebe Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, izgradnji paviljona u Hrvatskom parku – Milwaukee Hrvatske Središnjice u Wisconsinu […]

Digitalna epoha mijenja kulturu čitanja i načine okupljanja

Sudionicima se u uvodu obratio mr. sc. Zdeslav Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, osvrnuvši se na promjene u kulturi čitanja i važnost prilagodbe knjižnica digitalnom naraštaju. Naglašeno je da se pred hrvatskim manjinskim zajednicama otvara prostor za daljnji razvoj suvremenih knjižničnih modela koji objedinjuju tradicionalne zbirke i digitalne resurse.

Ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman dodao je kako digitalne platforme nadopunjuju tradicionalne oblike prijenosa jezika i kulture te omogućuju veću dostupnost sadržaja hrvatskim zajednicama u raznim državama.

Vedran Iskra, izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa, naglasio je važnost Foruma kao dugogodišnje platforme suradnje i razmjene iskustava između manjinskih zajednica i institucija.

Za Hrvate u BiH osigurano 2,9 milijuna eura

Ministarstvo gospodarstva objavilo je Javni poziv za provedbu Programa potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu, čime se otvara ciklus prijava projekata usmjerenih jačanju gospodarskog razvoja lokalnih zajednica u Federaciji BiH. Osigurano je 2,9 milijuna eura za razvoj poduzetništva i gospodarske infrastrukture u županijama Federacije BiH. Nepovratna sredstva namijenjena su jedinicama regionalne samouprave, […]

U znanstvenom dijelu Foruma istaknuta je ključna uloga jezika kao temeljnog identitetskog stupa hrvatskih manjina. Dr. sc. Domagoj Vidović podcrtao je povijesnu ulogu jezika u održavanju zajedničkog identiteta među Hrvatima, dok je dr. sc. Silvestar Balić predstavio kontinuitet i značaj nakladništva Hrvata u Mađarskoj kao važnog dijela ukupne hrvatske pisane baštine.

Knjižnice između baštine i digitalnih inovacija

Prvi panel bio je posvećen ulozi knjižnica koje su u manjinskim zajednicama tradicionalno čuvari jezika, knjige i kulturne memorije. Istaknuti su projekti poput digitalne Biblioteca Croatica, topoteke „Baština Hrvata u Srbiji“, zbirki starih hrvatskih knjiga u Slovačkoj te „knjižnih kutaka“ u hrvatskim društvima u Sloveniji. Nacionalna i sveučilišna knjižnica predstavila je rad na digitalnom objedinjavanju zbirke Croatica, čime se značajno povećava dostupnost hrvatske građe. Sudionici su naglasili da se knjižnice sve više pretvaraju u hibridne prostore – mjesta koja kombiniraju fizičke zbirke, digitaliziranu građu i okupljanje zajednice, a time postaju i važno uporište u sprječavanju asimilacije.

Društvene mreže kao prostori okupljanja i stvaranja identiteta

Drugi panel bavio se ulogom društvenih mreža koje danas djeluju kao novi digitalni prostori okupljanja hrvatskih manjina. Predstavljeni su primjeri iz Austrije, Mađarske, Italije, Sjeverne Makedonije i Srbije: online časopisi, videoplatforme, internetski radiji, Instagram arhivi kulturnih udruga te inicijative usmjerene prema mladima koji tek stvaraju svoj odnos s jezikom i baštinom. Stručnjaci su naglasili da društvene mreže ne služe samo kao komunikacijski alat, nego i kao virtualni arhiv, dokumentirajući aktivnosti, običaje i svakodnevni život zajednica.

Online radionica poučavanja hrvatskog jezika u Latinskoj Americi

Hrvatska matica iseljenika tijekom studenog je uspješno provela treći ciklus online radionica HOLA – Poučavanje hrvatskog jezika u Latinskoj Americi. Program predstavlja novi oblik nekadašnjeg projekta HOLA, koji je Matica provodila od 1998. do 2017. u državama Latinske Amerike. Nakon ispitivanja interesa učitelja, nastavnika i lektora koji predaju hrvatski jezik u Argentini, Boliviji i Čileu, […]

Potpora institucija i zaključno promišljanje

U završnom obraćanju naglašeno je da knjižnice i digitalne platforme, premda različite po formi, zajedno stvaraju suvremeni identitetski krajobraz hrvatskih manjina. Forum je potvrdio svoju ulogu važnog mjesta dijaloga, suradnje i planiranja zajedničkih kulturnih i obrazovnih projekata i još jednom potvrdio da se hrvatske manjinske zajednice, unatoč različitim izazovima, nalaze u stalnom dijalogu s matičnom domovinom.

Skup je zaključen predstavljanjem knjige „450 ljet Hrvati i Hrvatice u Novom Selu“ autora Petra Tyrana.

Hrvat iz Australije dobio prestižno priznanje Svjetskog vijeća za olimpijsku umjetnost

Svjetsko vijeće za olimpijsku umjetnost sa sjedištem u Ženevi u Švicarskoj, održalo je proslavu 30. obljetnice svoje Osnivačke povelje u sjedištu UNESCO-a u Parizu. Ovaj povijesni događaj obilježio je tri desetljeća izvanrednih postignuća od osnutka Povelje 1995. godine, ističući ključnu ulogu WOAC-a u poticanju integracije globalne umjetnosti i ljudske civilizacije. Proslava je okupila predstavnike iz […]

Naime, prema riječima Mije Marića, Matica je svojim programima te stručnim i složnim timom susretište domovine i Hrvata izvan Republike Hrvatske i upravo takvu naslijedit će je novi ravnatelj Milas…

„U svijetu danas živi više od tri i pol milijuna Hrvata i njihovih potomaka, od iseljenika u Europi i prekomorskim zemljama do hrvatskih manjina u susjednim državama. Svi čine neraskidiv dio jedinstvenoga hrvatskoga nacionalnog bića; čuvari su jezika, tradicije i kulturne baštine, bez kojih naša samobitnost ne bi bila potpuna. Poseban je pak položaj, a onda i naš odnos prema Hrvatima koji su u Bosni i Hercegovini najstariji konstitutivni narod. U tom smislu, Hrvatska matica iseljenika u ovom razdoblju modernoga hrvatskog suverenizma ima posebnu i nezamjenjivu ulogu: biti most između domovinske i izvandomovinske Hrvatske, povezivati srca i ljude, prenositi znanja i iskustva, čuvati i promicati ono što nas čini Hrvatima; naš jezik, našu kulturu, našu vjeru i našu pripadnost jedinstvenome hrvatskom narodu.

Svjesni smo da pripadnost hrvatskome narodu nadilazi granice formalnog državljanstva. Hrvat je svatko tko nosi hrvatske korijene, bilo da je potomak iseljenika druge, treće ili četvrte generacije, bilo da tek otkriva svoju vezu uz jezik, kulturu ili osjećaj zajedništva. Mi smo u tom smislu samo simbol uvijek pružene ruke domovinske Hrvatske svima koji žele produbiti svoju povezanost sa svojim iskonskim naslijeđem i vrijednostima. Tu poglavito mislimo na mlade, koji su naša budućnost i jamstvo očuvanja hrvatstva u svijetu“, rekao je prilikom primopredaje dužnosti ravnatelj Milas.

Nakon primopredaje dužnosti ravnatelj Milas susreo se s voditeljima podružnica HMI-ja Split, Dubrovnik, Rijeka, Pula i Vukovar te zaposlenicima Matice s kojima je proveo vrijeme u ugodnom druženju i informiranju o njihovu dosadašnjem radu.

Mr. sc. Zdeslav Milas rođen je 1969. u Zagrebu, a od 1975. do 1991. živio je i školovao se u Beču, gdje je maturirao u katoličkoj gimnaziji Schulbrüder Strebersdorf. Diplomirao je novinarstvo, a znanstveni stupanj magistra znanosti stekao je 2010. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru iz znanstvene grane odnosi s javnošću. Kao povratnik iz Austrije, početkom 1990-ih bio je suosnivač i prvi predsjednik Hrvatskoga međunarodnog zbora mladeži (HMZM), udruge koja je okupljala mlade hrvatske iseljenike i povratnike. U tom okviru pokrenut je projekt „Task Force“, koji je od 1995. prešao pod okrilje Hrvatske matice iseljenika kao današnji Eco-Heritage Task Force.

Milas je od 2013. prodekan za akademske poslove na Veleučilištu Algebra Bernays, koje je u postupku integracije sa Sveučilištem Algebra Bernays te je pročelnik Sveučilišnog odjela komunikacijskih znanosti. Predaje kolegije iz područja odnosa s javnošću i korporativne komunikacije. Autor je prve knjige o korporativnoj komunikaciji na hrvatskome jeziku. Član je Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj RH. Kao vanjski suradnik predaje komunikologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2020. do 2024. bio je predsjednik Suda časti Hrvatske udruge za odnose s javnošću, a jedan je od autora novoga Hrvatskoga etičkog kodeksa za odnose s javnošću (2023.) koji regulira profesionalnu etiku komunikacijskih praktičara u Hrvatskoj. Obnašao je i dužnost potpredsjednika i člana Izvršnog odbora granske Udruge poslodavaca u obrazovanju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (2017. – 2024.).

Završena sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Evo nekih zaključaka

U petak je završila četvrta sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske koja se održala na Plitvičkim Jezerima. Drugog radnog raspravljalo se o demografiji, povratku i useljavanju te novim perspektivama i ulogama članova Savjeta u odnosima s Hrvatima izvan RH. Državni tajnik Zvonko Milas u svome je završnom izlaganju uputio […]

Milas je društveno, strukovno i politički angažiran. Počasni je predsjednik Hrvatske akademske zajednice, najveće studentske i akademske organizacije u Hrvatskoj, čiji je nacionalni predsjednik bio od 2016. do 2022. godine. Član je Zakladne uprave Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja”, Matice hrvatske, European Public Relations Research Association (EUPRERA), Kulturno-umjetničkog društva Dikovača iz Zmijavaca, Hrvatskoga seljačko-pjevačkog društva Podgorac iz Gračana i Šahovskog kluba Posavac iz Ruščice. Od listopada 1989. član je Hrvatske demokratske zajednice, osnivač je Kroatische Demokratische Gemeinschaft in Österreich (HDZ u Austriji), a trenutačno obnaša dužnost glavnog tajnika Zajednice utemeljitelja HDZ-a „Dr. Franjo Tuđman“.