Tko je bio kapetan Karlo? Među engleskim vojnicima kružila je priča da mu puščano zrno ne može probiti kožu

Ispričat ću vam koju o čovjeku, Hrvatu, čije znamo samo ime, Karlo, i da je bio profesionalni vojnik. Ne bismo mi o njemu ništa znali, ta bilo je na tisuće hrvatskih profesionalnih vojnika koji su ratovali diljem Europe, da nam nije jedan malo poznatiji engleski plemić o Karlu zapisao zanimljivu pričicu. Naime, engleski plemić John […]

Rođen je u Županji 17. svibnja 1909. godine. Gimnaziju je završio u Osijeku, a studij prava u Zagrebu. Studirao je pravo da bi osigurao „kruh svagdanji“, ali glazba mu je bila pravo zvanje. Zato je privatno učio violončelo i potom studirao harmoniju, orgulje i skladanje kod poznatog skladatelja Franje Dugana u Zagrebu. Već u mlađim godinama objavio je skladbe: Hrvatska misa, Ave Maria, Oče naš i druge. Bio je član Hrvatskog katoličkog pokreta i jedan od urednika novina Hrvatska straža i, potom, Hrvatski glas.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata i pada NDH, našao se s drugim izbjeglicama u Austriji. I u tim teškim okolnostima nastavio se baviti glazbom te u logoru utemeljio hrvatski pjevački zbor. Godine 1948. otišao je u Buenos Aires, i tamo uz svoje dnevne poslove u građevinskoj tvrtki neumorno nastavio skladati i raditi na čuvanju i širenju hrvatske glazbene baštine. U njegove skladbe često su ugrađeni elementi hrvatske narodne glazbe. Među Degrelove najpoznatije skladbe spada i Pastoralna uvertira, koju je više puta izvodio i simfonijski orkestar argentinskog glavnog grada i mogla se čuti na nacionalnom radiju.

Uz skladanje Degrel je više od 20 godina bio dirigent poznatog hrvatskog pjevačkog zbora Jadran u Buenos Airesu. Objavljivao je brojne studije i članke o glazbi i o društvenim i političkim problemima u više hrvatskih publikacija. Njegova knjiga “Kobna 1918. – Rasap tisućuljetnog hrvatskog Kraljevstva” (1970.), izvrsna je analiza svega što se događalo oko ulaska Hrvata u državnu zajednicu sa Srbima i posljedice tog kobnog događaja.

Godinama nakon njegova dolaska u Argentinu pridružili su mu se supruga i dvije kćeri. One su se poslije udale za Hrvate i žive u Kanadi.

Dok su drugi odlazili i odlaze iz Hrvatske zbog boljeg života, ovog čovjeka povukla je – znatiželja. Danas njegovo ime nosi nekoliko ustanova i ulica, a bio je i poglavica Indijanaca

Hrvati i njihovi potomci rasuti su po svijetu kao zvijezde po nebeskom svodu. Neki od njih vidljiviji su od drugih, kao i zvijezde, barem za neko vrijeme. Za vas sam prikupio crtice iz života onih koje sam tako rekavši „u hodu“ zapazio i o njima iz raznih izvora ponešto zabilježio. Poneke sam od njih i […]

Taj divan čovjek i odličan glazbenik, njegova obitelj i mnogi drugi, zbog „kobne 1918.“ obogatili su tuđi svijet, a ne Hrvatsku, i u tom dalekom svijetu ostavili svoje zemne ostatke. Degrel je preminuo 27. svibnja 1976. godine i pokopan je u Buenos Airesu.

Razmišljanje jednog dječaka u dijaspori: Nikada neću zaboraviti majčino selo i bakino lice

U Hrvatskom etničkom institutu čuva se sastavak “Zima u Hrvatskoj”, napisan 20. rujna 1984. godine u Chicagu. U njemu se jedan dječak, polaznik Hrvatske škole, prisjeća bakinih prženih krumpirića i djedova kaputa. Sastavak je ocijenjen s odličnim, a njegovu presliku i prijepis donosimo u nastavku… “Iako mi je bilo samo četiri godine kada sam posjetio […]

Sadržaj ove poruke objavljujemo u cijelosti, bez osobnih podataka aktera koji su poznati redakciji Dijaspore.

“Traži se: J.M. iz sela Pazarevaca, kotar Perušić (Lika), koji je za nekoliko godina nakon pada Nezavisne Države Hrvatske sudjelovao u ‘narodnoj’ administraciji Perušića i kao takav odnosio ‘viške’ dobara od obitelji po okolnim selima.

Oženio se bivšom zaručnicom jednog Titovog ‘narodnog heroja’ koji je pao u borbama. J.M. se sada nalazi negdje u U.S.A (navodno u Clevelandu).

Umoljava se svakoga, tko o njemu zna pobliže, da to javi na sljedeću adresu. D.G. u Chicago”.