Povratkom u Hrvatsku ispunila san svoga oca: Mjesec dana sam samo plakala

Nakon godina slušanja o zemlji svojih predaka, rodom Čileanka Dragica Vukelić posvetila se promicanju hrvatske zajednice i kulture u dalekom Santiagu de Chile. Uz povremene dolaske u Hrvatsku prema kojoj gaji jake emocije, Dragica je prije nekoliko godina i ispunila obećanje svog preminulog oca Jose: na 300-ak stranica napisala je knjigu nadahnutu njegovim životom. U […]

Iako je imao dobar posao u Njemačkoj, a uz to je zarađivao i od nogometa, Mato nam je u sklopu serijala o povratnicima ispričao zašto i kako je odustao od “obećane zemlje” za brojne Hrvate i što mu je to donijelo u Hrvatskoj…

“Moram priznati da sam imao predivno djetinjstvo. Možda sam jedan od posljednjih naraštaja gdje su djecu morali tjerati u kuću, a ne tjerati ih da se izađu igrati van. Sjećam se kako sam često dobivao kazne jer bih uvijek zakasnio na dogovoreno vrijeme do kada smijem biti na igralištu s prijateljima. Bilo je tu puno smijeha, toplina doma, veliko društvo, prve simpatije, prve vratolomije, i često me obuzme osjećaj nostalgije kada se svega sjetim, nostalgije, ali i zahvalnosti jer smatram da su to dragocjeni biseri. Ponekad bih se volio vratiti tamo pa barem na jedan dan. Nismo imali puno, ali smo imali sve”, ispričao nam je Mato o svom djetinjstvu provedenom u Čepinu kojeg jako voli…

Dolaskom u Njemačku s obitelji, naš sugovornik je priznao kako od jezika nije znao niti osnove. Puno su mu pomogli tečajevi koje je tamo pohađao, a ubrzo je potpisao i prve ugovore s lokalnim nogometnim klubovima. Zaposlio se u jednoj ljekarni i sve je krenulo nekim svojim tokom…

“Uvijek sam naglašavao ono lijepo što sam doživio u Njemačkoj, takva iskustva su prevladavala i bio bih neiskren kada bih rekao drugačije. Uvijek sam se vodio time da je čovjek čovjek i da u istome treba to i vidjeti. Bez obzira na to što u početku nisam znao jezik, bio sam izvrsno prihvaćen. Među dečkima s kojima sam igrao i trenirao osjećao sam se kao na svome i nije se osjetila velika razlika. Igrao sam za nekoliko klubova, kako u Njemačkoj tako i u Švicarskoj, uvijek je bilo sve onako kako je i dogovoreno, no nevoljko sam znao spomenuti jedno ružno iskustvo iz Švicarske s obzirom na to da mi direktor kluba nije želio isplatiti novce, i to u trenutku kada mi je taj novac bio prijeko potreban. Sve je to bila jedna životna škola, a i pokazatelj da svugdje, bez obzira na državu i kulturu, postoje ljudi koji čine onako kako ne treba. Tako da se može zaključiti da nigdje nije baš sve tako sjajno i bajno”, otkrio je naš sugovornik.

No, ubrzo se počela buditi ideja, i to ona o povratku u Hrvatsku. U međuvremenu je Mato počeo i objavljivati svoj život na YouTube kanalu, a prije četiri i pol godine odlučio je: vraća se u Hrvatsku gdje će krenuti iznova…

Nakon filmskog života u Lihtenštajnu poručio svim Hrvatima u svijetu: Vratite se čim prije da ostarimo zajedno gdje smo se rodili

“Stajao sam jednog lijepog dana pred HNK-u u Zagrebu, gledao preko puta ŠPU u kojoj sam završio slikarski smjer. Stajao sam praznih šaka u praznim džepovima hlača. Nakon što sam radio dvije i pol godine kao pismoslikar u maloj pismoslikarskoj radionici na Trešnjevci, i kratko kao pomoćni restaurator u HAZU, bio sam bez posla, egzistencije, […]

“Osnovni plan mi je bio doći, boriti se, iz ničega nešto stvoriti jer nikad nisam iza sebe imao nekoga tko bi me gurao. Za početak mi je bilo važno što se posla tiče pronaći što god, a onda se lagano profilirati i posvetiti se svojim idejama i projektima. Bavim se uz posao govorništvom, pisanjem, stvaranjem sadržaja na digitalnim platformama gdje pokušavam utjecati na boljitak pojedinca i društva. Povratak i isticanje onih bitnih i temeljnih vrijednosti, ljubavi prema domovini, čovjeku i Bogu bez kojeg nemamo ništa. Trenutačno na YouTube kanalu moj rad prati preko 23 tisuće ljudi i sretan sam što su mnogi prepoznali ono što radim”, ispričao je, a veliku pažnju dobio je upravo video koji je prije četiri godine objavio, a u kojem je ispričao svoje iskustvo povratka iz Njemačke.

I nakon toga Mato je nastavio s objavama videa. Nedavno se i ponovno osvrnuo na svoj “novi-stari” život u Hrvatskoj. Je li se njegov stav promijenilo u ovih gotovo pet godina od njegovog povratka?

“Stajalište mi je u istom smjeru, kod nas je puno teže, no za onoga tko ima viziju, volju, sposobnost, spremnost na trud i znoj, pronaći će i način. Ipak je naše naše, ipak je osjećaj pripadnosti i doma nešto što se ne može zamijeniti, to je nešto što mene pokreće, želja da učinim sve da si tu osiguram dom, sigurnost za jednog dana svoju obitelj, da tu ostanem”, istaknuo je.

Ako će misao vodilja određenog čovjeka biti kako će otići u Njemačku i za godinu dana zaraditi velike novce, kupiti auto i stan onda je svakako u krivu, mišljenja je Mato koji smatra kako brojni odsele s krivom predodžbom, zbog čega opet onda krive druge jer se razočaraju. Naš sugovornik je mišljenja kako Njemačka više nije raj za strane radnike, no i dalje je puno ispred Hrvatske…

“Toga treba biti svjestan, ali nije sve tako crno. Često znamo od ljudi koji rade u Njemačkoj čuti ono njihovo poznato ‘štres’. Svaki dan im je na poslu ‘štres’, izvan posla ‘štres’, u Njemačkoj samo ‘štres’. Na to se samo blago nasmijem, jer ako ćemo uzeti u obzir da je gotovo ista radna satnica u Hrvatskoj kako i Njemačkoj, ako na gotovo isti način čovjek može iskoristiti svoje slobodno vrijeme, onda mi ta teza jednostavno ne može držati vodu. Neki znaju reći, joj ali mi radimo dva-tri posla, nemamo vremena, no ako će netko i u Hrvatskoj isto toliko raditi, činjenica je da neće postojati puno viška vremena, nisu baš svi svakodnevno po kavama. U Hrvatskoj sam uz splet okolnosti započeo u call centru, no s vremenom, radom i rezultatima, dovelo me je do toga da radim kao voditelj jednog odjela gdje mogu prenijeti svoje znanje, ali ga i dodatno brusiti. Naravno, još uvijek ostaje ta razlika u plaćama, to je ono što sam najviše osjetio, no s vremenom sam se uspio izboriti da svoja primanja približim primanjima kakva bih imao i u Njemačkoj. Teško je, ali moguće”, objasnio je.

Vratila se zbog Božića, a ostala zbog domoljublja

Postupno i neplanski – tako bi se mogao okarakterizirati povratak više hrvatskih iseljenika s kojima smo razgovarali u sklopu serijala o povratnicima. Među njima je i Marina Deur, Hrvatica rođena u São Paulu koja je podijelila svoja iskustva o povratku 1990., nakon što ju je na preseljenje potaknuo Zagreb kojeg vidjela u svom punom sjaju, […]

“Konačni cilj mi je osigurati si siguran i perspektivan život u svojoj zemlji, kako za sebe, tako i jednog dana za svoju obitelj, a time jednog dana i pomoći mnogim drugima”, zaključio je Mato Topić.

urednik projekta: Ivan Ril

Hrvati u Luzernu proslavili svetkovinu svog nebeskog zaštitnika: I danas smo pozvani ovom svijetu kazati i posvjedočiti da je Isus živ

Za proslavu svoga nebeskog zaštitnika sv. Franje Asiškoga vjernici Hrvatske katoličke misije Luzern pripremali su se prigodnom trodnevicom koja je održana u crkvi sv. Karla od 29. rujna do 1. listopada. Svaku večer bila je prilika za ispovijed, molila se krunica i pobožnost sv. Franji, slavila sveta misa i organizirano je euharistijsko klanjanje ili čašćenje […]

Odazvalo se četrdesetak osoba, a nekolicina se ispričala. Uz njih na susretu je sudjelovalo i nekoliko članova misijskog vijeća.

Voditelj misije fra Branko Radoš upoznao je novopridošle s radom zajednice, udruga i sportskih klubova, kao što su: Hrvatska dopunska škola, HKDU Kolovrat, NK Croatia, KK Croatia, HSD Zrinski, MK Sokolovi, MK Škorpioni…

Uređenje prostorija Hrvatske katoličke misije Luzern

Nakon što su u unutrašnjosti Hrvatske katoličke misije Luzern postavljene velike tapete crkve sv. Marka u Zagrebu, nastavljeno je postavljanje dekorativnih plisea koji ujedno štite od sunca, a završeno je i vizualno uređenje ulaznih vrata. Na vratima prema dvorani postavljena je zaštitna folija koju je osmislio inženjer Mišo Tomić. Za izvedbu se pobrinuo Goran Vukadin. […]

Cilj susreta bio je novopridošlima dati potrebne informacije kako bi se što lakše i brže integrirali u hrvatsku zajednicu. Druženje je završilo prigodnim domjenkom.

Švicarsku zamijenila Hrvatskom: Ovdje je kvaliteta života puno bolja, ljudi imaju naviku dijeliti stvari…

Vedra, inspirativna, svestrana, svjetska putnica s mnoštvom zanimljivih priča – tako bi se ukratko moglo opisati mladu Švicarku hrvatskih korijena Tihanu Janu Vukić. Autorica je Little Life Talesa, projekta kojim u kratkoj videoformi priča životne priče raznih ljudi… Što te ponukalo da dođeš živjeti u Hrvatsku, odakle su i tvoji korijeni? Moja mama je Riječanka. […]

Vlasnica obrta Lola Dream i romantičnog Bed & Breakfast apartmana u staroj krčkoj jezgri godinama je radila u jednoj od vodećih banaka u Švicarskoj, no ostvarila je svoj san preselivši se u Hrvatsku i pokrenuvši obrt za organizaciju i dekoraciju vjenčanja i evenata.

Rođena 1964. u Kutini, s 18 godina otišla je u Švicarsku, a 2017. vratila se u Hrvatsku. Za 50. rođendan kupila je u starom gradu u Krku malu nekretninu od 40 četvornih metara i preuredila u B & B. Za otvorenje u travnju 2017. došlo joj je 30 prijatelja iz Švicarske koji su joj pomogli krečiti i pripremiti kolače za otvorenje. Ima potporu svojih sestara koje joj nedostaju, ali na Krku ima kumče i tamo želi ostarjeti…

PRIZNANJE HTZ-a

Na Krk nije došla samo živjeti, nego i aktivno se uključiti, kaže. Predsjednica je radnog odbora za ravnopravnost spolova i članica, jedna od glavnih aktera udruge Žene za otok gdje u suradnji s lokalnim poduzetnicama štiti njihovu autentičnost i bogatstvo koje predstavljaju.

Poslom, tvrdi, potiče rad drugih, napuni hotel, da posao vizažistici, aranžeru cvijeća, fotografu… i tako uključi deset drugih. Za Krk se odlučila jer je tamo svake godine ljetovala. Veza s baštinom Krka ogleda se u svim obnovljenim komadima namještaja, lustera, ukrasa, sitnica kojima je njezin ljupki B & B ispunjen. Domaćinski pristup s pozitivnim ozračjem tajna je njezina uspjeha.

Lola Dream Bed & Breakfast u Istarskom prolazu 5, Krk, nagrađen je 2019. kao najbolji privatni iznajmljivač u natječaju Hrvatske turističke zajednice, u suradnji s Novim listom i Glasom Istre u kategoriji povezanosti s tradicijom grada.

U travnju ove godine zajedno s Udrugom očeva organizirala je Dadathlon u Puntu, a njezine kreativne ruke zaslužne su za dekoraciju i organizaciju nedavno održanog eventa Žene – krila i korijeni u Kaštelu.

„Došla sam sa strane, nisam opterećena sredinom i ne bojim se što će tko reći i misliti. Švicarska je bolje uređena, ali moralnu pomoć koju sam dobila od ljudi u Hrvatskoj, te topline u Švicarskoj nema“, naglasila je ova povratnica.

„Ljudi se žele vratiti i najveći pokretač za povratak je ta toplina. Mlađi naraštaji ne poznaju taj osjećaj i treba im ga ponuditi i da mogu raditi uz more, spojiti lijepo s korisnim, da mogu imati dobru kvalitetu obiteljskog života. Priroda je ovdje još uvijek očuvana. Ja sam putovala i vidjela mora i mora, ovi borovi uz more, nema puno primjera da su šume i more blizu. Ti mirisi…, naše more je posebno lijepo“, istaknula je naša sugovornica.

Predsjednik poručio Hrvatima u Švicarskoj: Učite i čuvajte hrvatski jezik, gradite identitet…

Dvodnevni službeni posjet Švicarskoj Konfederaciji predsjednik Republike Zoran Milanović započeo je u srijedu u Ženevi susretom s predstavnicima hrvatske zajednice koji žive i rade u Švicarskoj Konfederaciji, poručivši im da čuvaju i grade svoj identitet te da uče i čuvaju hrvatski jezik, javio je Ured predsjednika. Prisjetivši se svojih prethodnih dolazaka u Ženevu, predsjednik Milanović […]

PUNO JE POTENCIJALA OVDJE

O svojim novim počecima u Hrvatskoj kaže da je otvorila obrt bez EU poticaja i da je najteže doći do informacija kako registrirati obrt, administracija je otežavajuća, zbunjujuća, ljudi se osjećaju kao stranci u vlastitoj zemlji, lijeva ruka ne zna što radi desna, sustav administracije je zastario. Isto tako žali se na dvostruko oporezivanje jer, kako kaže, većina iseljenika čeka vani mirovinu da bi se mogli vratiti i trošiti je u Hrvatskoj. Osvrnula se i na protekle dvije teške godine kada nije bilo posla zbog pandemije.

O odlasku mladih iz Hrvatske ističe da još uvijek postoji ideja da vani pada novac s neba…

„Žao mi je što mladi odlaze, Hrvatska ima puno potencijala, naši ljudi rade i žive u lošim uvjetima stanovanja u Njemačkoj, srame se. Nijemci i Austrijanci odlaze raditi u Švicarsku. U Švicarskoj od jedne rupe naprave hotel od pet zvjezdica, a u Hrvatskoj hoteli propadaju“, usporedila je Milena.

A koji je njezin savjet za povratak naših iseljenika?

Treba im ponuditi administrativnu potporu, više informacija i naći im posao u sklopu stranih tvrtki za mlade povratnike, dati mladima nadu, ‘kockicu šećera’, da vjeruju u ovaj sustav, u ovu državu. Mladi bi došli, ali bi željeli aktivno sudjelovati. Treba im dati mogućnost da otvore svoje obrte, treba paziti da se ne zagađuje okoliš, da mogu raditi nešto i za dušu.

A za ostanak naših mladih?

Treba vidjeti obrt i zanat kao umjetnost, zanatlijama dati važnost i djeci potporu da uče zanate, da mogu biti izvrsni keramičari, ličioci, uključiti i djecu s margine, vratiti ih na dobar put. Biti kuhar je nešto veliko! Dok sam uređivala interijer jednog hotela, primijetila sam u kuhinji jednu djevojku na praksi i ona je stalno samo rezala luk pa sam razgovarala s glavnim kuharom i zamolila ga neka je nauči sve što zna, a ne da samo reže luk. Održala sam predavanje u srednjoj strukovnoj školi u Krku 2021.

Prenosimo dio predavanja:

Gdje se kriju vaše snage? Vaša mogućnost da zasjate i probudite se baš svako jutro kao Vi? Naći ćete posao, partnera, kuću, automobil i nešto drugo. Samo ne požurujte taj proces; imajte u njega povjerenja. Imajte povjerenja u sebe i u svoje snove.

Svi smo se rodili s nekim talentima, a ako ih ne aktiviramo tijekom života, nesretni smo, radite ono što volite. Okružite se ljudima koje volite i cijenite. Radite s ljudima koje poštujete i kojima vjerujete. Sadašnji trenutak je svijet beskrajnih mogućnosti.

Povratnica iz Švicarske pobijedila na Festivalu kršćanske glazbe u Poljskoj

Mlada hrvatska pjevačica duhovne glazbe Vanessa Mioč pobijedila je s pjesmom “Vjerujem” na Festivalu kršćanske glazbe “Luminous Side of Force”. Mioč je pobjednica prvoga dana festivala na kojem se natjecalo osam mladih umjetnika iz cijeloga svijeta u kategoriji za najbolju kršćansku pjesmu. Ova povratnica iz Švicarske u Hrvatsku pobijedila je glasovanjem natjecatelja. Festival je trajao […]

Koji je Vaš savjet našim mladima?

Da budu izravni, da kažu što žele, da se ne boje. Dobro se dobrim vraća, mladi su nestrpljivi da se dobro vrati, ali mi stariji znamo koje je to zadovoljstvo. Odvažno je bilo preseliti se u Hrvatsku, napraviti prvi korak prema uspjehu, odbiti biti zarobljenik okruženja u kojem sam se prvobitno našla i napraviti prve male iskorake u nepoznato i slijediti svoj san, ali vrijedilo je.

Renata Garbajs, Hrvatska matica iseljenika

Ministar Grlić Radman obećao potporu Hrvatima u Kanadi

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se u nedjelju s članovima hrvatske zajednice u Mississaugi. U svom obraćanju naglasio je važnu ulogu hrvatskih župa u očuvanju i njegovanju hrvatskog nacionalnog identiteta – jezika, kulture i tradicije. Župu Hrvatskih mučenika u Mississaugi istaknuo je kao jedan od najboljih primjera privrženosti očuvanju i promicanju […]

Ministar je istaknuo dobre i prijateljske odnose Hrvatske i Švicarske, “čvrsto usidrene na europskim vrijednostima, čemu svakako pridonosi i hrvatska zajednica u Švicarskoj”.

Zahvalio je ministru Cassisu na donaciji 20 potpuno opremljenih mobilnih stambenih jedinica i 12 sanitarnih kontejnera koje je Švicarska uputila potresom pogođenim područjima na Banovini. U tom pogledu spomenuta je mogućnost daljnje suradnje nadležnih službi obje zemlje u području civilne zaštite.

Pozdravio je odluku Saveznog vijeća Švicarske od 1. listopada 2021. godine kojom, nakon pet godina primjene Protokola III. Sporazuma o slobodi kretanja sklopljenog s Europskom unijom, Švicarska Konfederacija neće zatražiti daljnje produženje prijelaznog razdoblja u kojem je bio ograničen pristup hrvatskih državljana švicarskom tržištu rada. Time će hrvatski državljani od 1. siječnja 2022. biti izjednačeni s državljanima ostalih država članica Europske unije na švicarskom tržištu rada, što će dati novi zamah bilateralnim hrvatsko-švicarskim odnosima.

FOTO I VIDEO: Ministar Grlić Radman uručio Živku Knezoviću hrvatsko državljanstvo

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, jučer je u Chicagu posjetio Hrvatski etnički institut i Hrvatsku franjevačku kustodiju Svete obitelji. Tom prigodom ministar se sastao s fra Jozom Grbešom, kustosom hrvatskih franjevaca za Sjedinjene Američke Države i Kanadu, koji ga je upoznao sa stogodišnjom franjevačkom prisutnošću na sjevernoameričkom kontinentu i sa […]

Na sastanku je izraženo obostrano zadovoljstvo dosadašnjom provedbom švicarsko-hrvatskog programa suradnje koji će se, kroz različite projekte, provoditi do kraja 2024. godine, a i nakon toga kada Švicarska bude isplatila drugi financijski doprinos kohezijskoj politici EU. Ministri su razgovarali i o ukupnim odnosima EU-a i Švicarske.

Razgovarali su, također, o reguliranju radnog statusa učiteljica hrvatske nastave u Švicarskoj.

„Hrvatska nastava je od iznimne važnosti za održavanje i njegovanje, osim jezičnog, i hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta mlađih naraštaja hrvatskih iseljenika u Švicarskoj“, istaknuo je Grlić Radman.

Tijekom posjeta Švicarskoj ministar je iskoristio prigodu i sastao se s predstavnicima hrvatske zajednice.

Ministar Grlić Radman s Hrvatima u Hamiltonu: Ovdje ste utkali neizbrisiv trag hrvatske kulture, tradicije, jezika, pjesme, plesova i hrane

Sudjelovanjem na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje s hrvatskom zajednicom u Hamiltonu, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman započeo je u četvrtak svoj posjet Kanadi. “Danas se prisjećamo žrtava Vukovara i Škabrnje – mjesta koje smo ponovno izgradili, i žrtava Domovinskog rata, u […]

„Obilježavanje 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa sljedeće godine bit će prigoda za daljnje produbljivanje i proširenje švicarsko-hrvatskih bilateralnih odnosa“, zaključio je Grlić Radman.