Objavljen Natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku

S ciljem unaprjeđenja hrvatske suvremene drame, povećanja mogućnosti profesionalnog angažmana mladih autora/autorica, jačanja hrvatskoga zajedništva te očuvanja hrvatskoga jezika, kulture i identiteta, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspisalo je javni natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 […]

U Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ističu da sufinancirani projekti i aktivnosti na ovom natječaju obuhvaćaju obnovu ili izgradnju komunalne i socijalne infrastrukture, izgradnju ili opremanje gospodarskih objekata te nabavu opreme i strojeva za potrebe obrta, poljoprivrede i malog poduzetništva.

Sufinancirat će se i oni projekti koji se odnose na obnovu ili izgradnju i opremanje socijalnih i sakralnih objekata kao i objekata u kojima se pruža medicinska i socijalna skrb te programi za socijalno osjetljive skupine.

Iznos potpore po pojedinom projektu ne može biti veći od 80 posto ukupne vrijednosti projekta i ne može prelaziti iznos od 60 tisuća eura.

Dostupno 1,8 milijuna eura za programe i projekte Hrvata izvan RH. Evo koji su uvjeti prijave…

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva zbog ostvarenja financijske potpore za 2026. godinu. Na Javni natječaj mogu se javiti organizacije hrvatskog iseljeništva (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i ostale organizacije) koje su se opredijelile za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su predmet financiranja… […]

Prijave za dodjelu financijske potpore mogu podnijeti pravne osobe i fizičke osobe registrirane za poljoprivrednu djelatnost u Bosni i Hercegovini, uključujući: jedinice lokalne samouprave, komunalna poduzeća u njihovom vlasništvu, javne ustanove neprofitnog karaktera čiji su osnivači crkva, nevladine organizacije ili lokalne jedinice, registrirana poduzeća, mali gospodarski subjekti ili poljoprivredna gospodarstva (OPG, PG, obrti, zadruge i trgovačka društva te fizičke osobe registrirane za poljoprivredne djelatnosti), obrazovne i znanstvene institucije, zdravstvene i socijalne ustanove te druge pravne osobe, ističu u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ministarstvo demografije i useljeništva: Cilj nam je vratiti Hrvate iz Njemačke i Irske, ali i potomke naših iseljenika iz Južne Amerike!

Ministarstvo demografije i useljeništva predstavilo je znanstveni savjet za izradu Zakona o demografskoj obnovi, čiji cilj je uspostaviti cjelovit okvir za provedbu demografskih mjera na svim razinama vlasti. Poseban naglasak stavlja se na pronatalitetne politike, poticanje povratka hrvatskog iseljeništva te uključivanje demografske perspektive u ključne javne politike. Demografija koja je istaknuta kao jedan od prioriteta […]

Podnositelji prijava moraju biti pravne osobe registrirane u Bosni i Hercegovini najmanje dvije godine, odnosno fizičke osobe registrirane za poljoprivredne djelatnosti najmanje šest mjeseci prije objave Javnog poziva. Također, moraju djelovati na području Bosne i Hercegovine te svojim aktivnostima promicati interese i zaštitu Hrvata u BiH. Jedan prijavitelj može podnijeti najviše jednu prijavu.

Rok za prijavu je do 7. svibnja ove godine, a više informacija doznajte ovdje…

Knjige iz dijaspore na ovogodišnjem Interliberu

Međunarodni sajam knjiga 47. Interliber, na kojemu je u Zagrebu ove jeseni od 11. do 16. studenoga svoje novitete predstavilo oko 360 izlagača, potaknuo je u Lijepoj Našoj rekordan interes čitatelja za svijet knjige. Interliber uobičajeno bilježi stotine tisuća posjetitelja, među kojima su bile i pojedine učeničke ekskurzije iz hrvatske dijaspore. Na otvorenju naše najznačajnije […]

Tako trenutačni iseljenički val u Republici Hrvatskoj donosi, suprotno očekivanjima statističara, dvojake koristi našoj ekonomiji kako u prijenosu znanja tako i u značajnim osobnim doznakama. Podaci Svjetske banke za prošlu godinu pokazuju kako su vrijednosti osobnih iseljeničkih doznaka iz inozemstva u Republiku Hrvatsku iznosile 6,739,238.33 milijardi eura.

S druge strane, mi smo se zapitali što domovina čini za svoje suvremene pečalbare i ima li rezultata Ministarstvo demografije i useljeništva u inicijativama povratništva, gdje počiva naša sveopća nada u demografski i gospodarski rast Lijepe Naše. Demografska obnova Hrvatske više nije pitanje izbora, već imperativ vremena i izraz nužnosti kako su brojna hrvatska naselja opustjela osobito u rubnim istočnim područjima naše zemlje. Uz poticaje za veći broj novorođenih, država računa i na povratak iseljenih Hrvata, nudeći im financijske olakšice i podršku kroz Ministarstvo demografije i useljeništva.

Poznato je kako je aktualni iseljenički val od ulaska RH u EU najviše pogodio Zagrebačku županiju i grad Zagreb te Slavoniju, Baranju i Srijem. Slijedom tih statističkih pokazatelja ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić sudjelovao je tako na 20. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja se održala ovih predblagdanskih dana na krajnjem istoku Lijepe Naše u Iloku. Na području pet slavonskih županija provedeno je, prema ocjeni Savjeta, gotovo 165.000 raznih infrastrukturnih projekata čija je ukupna vrijednost dosegnula 4,9 milijardi eura, a koji neupitno stvaraju znatno prikladnije uvjete za održivi povratak iseljenika.

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić u svom je izlaganju na Savjetu istaknuo kako je Ministarstvo u 2025. godini za demografske mjere izdvojilo rekordnih 698 milijuna eura, dok u 2026. godini proračun raste na 822 milijuna eura, što je povećanje od 18 posto…

„Prema projekcijama, proračun Ministarstva u 2027. i 2028. godini iznosit će 844, odnosno 845 milijuna eura, što jasno pokazuje dugoročnu predanost Vlade Republike Hrvatske za demografsku revitalizaciju“, pojasnio je ministar gorljivu želju domovinskih struktura za jačanjem povratništva.

Govoreći na Savjetu za Slavoniju, Baranju i Srijem o provedenim projektima, istaknuo je kako je gradovima i općinama uoči blagdana dodijeljeno još 22,2 milijuna eura za ulaganja u dječje vrtiće i igrališta, pri čemu je značajan dio sredstava usmjeren upravo na Slavoniju, Baranju i Srijem, ukupno 6.9 milijuna eura za novih 180 projekata.

Nadalje, Šipić je dodao kako je Ministarstvo osiguralo 1,2 milijuna eura za projekte udruga usmjerene podršci roditeljstvu od kojih je 304.000 eura za zaklade s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Ova ulaganja izjednačavaju razvoj istočnog područja Republike Hrvatske, gdje se očekuje veći broj povratnika raseljenih tijekom Domovinskoga rata diljem EU-a. Kada je u pitanju povratništvo Vlada RH i Ministarstvo useljeništva i demografije doista su napravili velike iskorake. Ministar se osvrnuo i na mjere za povratnike te revitalizaciju depopuliranih područja kroz jačanje gospodarske aktivnosti.

Prema njegovim naglascima podsjećamo kako su od 1. siječnja 2025. povratnici oslobođeni poreza na dohodak na razdoblje od pet godina, a Ministarstvo ima za tu mjeru zaprimljeno već više od 11 tisuća prijava…

„Uz to, kroz suradnju s HAMAG-BICRO-om naše domovinske vlasti na državnoj i lokalnoj razini potiču poduzetništvo u potpomognutim siromašnijim područjima kako bismo demografsku obnovu povezali s gospodarskim razvojem“, istaknuo je ministar Šipić.

Zaključno, ministar je najavio sljedeće korake Ministarstva demografije i useljeništva: „Radimo na Zakonu o demografskoj revitalizaciji kojim ćemo povezati sve razine vlasti u jedinstvenu demografsku politiku, a paralelno analiziramo novi model doplatka za djecu. Naš cilj je jasan – stvoriti uvjete u kojima će svako dijete u Hrvatskoj imati jednaku podršku, a svaka obitelj sigurnost“.

Ovo su Hrvatice i Hrvati iz dijaspore koji su diljem svijeta branili čast domovine

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“, kojom je u tri dana oslobođeno 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja Lijepe Naše, veličanstvena je pobjeda u Domovinskome ratu devedesetih prošloga stoljeća u kojoj se praktično ostvarila kruna jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. „Oluja“ je započela 4. kolovoza 1995. godine u zoru, a već do 7. kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila […]

Prvi rezultati Vladinih mjera vraćaju desetke tisuća raseljenih Hrvata

O demografskoj obnovi govorio je također ovih dana i državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš. On je istaknuo kako se mjerom koju provodi Vlada RH „Biram Hrvatsku“ u zemlju vratilo ove godine više od 1360 osoba. Pokrenuli su svoj posao, osiguravaju lijep život svojim obiteljima te pri tome zapošljavaju i nove radnike. Prema njegovim riječima, građevina je najpopularnija branša za pokretanje posla u Hrvatskoj, ali tu je i cijeli niz drugih industrija poput rastućeg lukrativnoga IT sektora. Ono što svakako veseli je da ima onih povratnika koji posjeduju visoko sofisticirana znanja, mnogo je takvih primjera prijenosa znanja iz tehnološki naprednijih zemalja, dodao je. Trend povratka je primjetan u svim dijelovima Hrvatske, ali svakako prednjače Zagreb i Slavonija…

„Prije svega i mi u RH učimo s vremenom koje su potrebe naših državljana iz inozemstva, tako da kreiramo i cijeli niz usluga koje su njima potrebne. Vrtić, škola, mogućnost učenja hrvatskog jezika djece rođene u višejezičnim sredinama hrvatskih dijasporskih zajednica diljem svijeta na čemu je ministarstvo s partnerima iznimno puno radilo. Tako da sad imamo učenje hrvatskog jezika potpuno za naše povratnike do C1 razine. Zatim tu imamo pitanje reguliranja boravka u smislu državljanstva. Godišnje se u Hrvatsku vrati oko deset tisuća iseljenika, što nas posebno veseli budući da je riječ o višečlanim obiteljima”. otkrio je.

Državni tajnik Vidiš istaknuo je višestruka pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu te neospornu statističku činjenicu kako hrvatsko gospodarstvo raste već 19 kvartal za redom. Ukazao je na činjenicu kako u Hrvatskoj napokon rastu i plaće te se s gospodarskim napretkom otvaraju i nova radna mjesta. Naveo je da je na nedavnoj sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća predstavljeno koliko Hrvatska ulaže u mjere aktivne politike zapošljavanja, uključujući i mjeru samozapošljavanja.

Osjećaju se snažne promjene u trendovima, jer je doista malo država koje nude 20.000 eura bespovratnih sredstava za pokretanje vlastitog posla. Podsjetimo kako su hrvatski građani najviše odlazili iz zemlje do 2017. godine, kada je prosječna plaća iznosila oko 700 eura u današnjoj vrijednosti, a minimalna plaća bila ispod 3.000 kuna. Prema općoj ocjeni situacija se pred kraj tekuće godine znatno promijenila, i dočekujemo Božić s rekordno niskom nezaposlenošću, rekordno visokom zaposlenošću i plaćama koje su primjerenije nego ranije, što jasno upućuje na preokret trendova – stvarajući optimistično ozračje i realnije nade za daljnji rast u 2026. godini. Hrvatska prema statistikama već nekoliko godina bilježi pozitivan migracijski saldo. Istina, taj saldo ne proizlazi isključivo iz povrataka hrvatskih državljana, ali je povratak hrvatskih građana ipak snažno vidljiv i u podatku kako se na godišnjoj razini prosječno vraća oko deset tisuća naših sugrađana.

Ozračje dobrosusjedstva

Vlada Republike Hrvatske pred blagdane je usvojila Odluku o trogodišnjem Programu potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2025. – 2027. godine, osiguravši iz Državnog proračuna RH ukupno 8,7 milijuna eura (2,9 milijuna eura na godišnjoj razini) u svrhu poticanja gospodarskog razvoja lokalne zajednice. Ova Odluka potvrđuje trajnu predanost Vlade RH jačanju položaja Hrvata u BiH, s primarnim ciljem stvaranja novih poslovnih prilika i povećanja zaposlenosti, kao jedinih bitnih preduvjeta za ostanak i povratak hrvatskog naroda na tim područjima.

Provedbom Programa Vlada Republike Hrvatske nastoji doprinijeti stvaranju poticajnog poslovnog okruženja u susjedstvu, razvoju obrtništva i malog gospodarstva, otvaranju novih radnih mjesta, jačanju gospodarske infrastrukture i unapređenju lokalnih razvojnih kapaciteta. Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem natječajnih procedura županijama/kantonima u BiH i bit će usmjerena na poticanje mikro, malih i srednjih tvrtki. To uključuje potpore za ulaganja u modernizaciju poslovanja, digitalizaciju, energetsku učinkovitost, te razvoj poduzetničke infrastrukture i prekogranične gospodarske suradnje.

Filmska priča pariškog Slavonca u Firenci do početka studenog

U povodu Svjetskoga dana audiovizualne baštine, koji se na prijedlog UNESCO-a tradicionalno obilježava 27. listopada, ove sezone uočili smo hvalevrijedan napor istarske udruge ArtRencontre, bračnoga para poduzetnikā Tamare i Kristijana Floričića, koja s velikim entuzijazmom predstavlja zanemarene umjetnine hrvatskoga slikara i kipara međunarodnoga ugleda s polustoljetnom pariškom adresom – Slavka Kopača (Vinkovci, 21. VIII. 1913. […]

Eto razloga da i vi razmislite o mogućem povratničkom pothvatu ma gdje trenutačno slavili Božić, koji vam od srca čestitamo.

Predsjednik Milanović na Danu Hrvata u Pečuhu: Drago mi je što mladi naraštaji uče hrvatski jezik!

„Drago mi je što održavate veze s domovinom i što mladi naraštaji uče hrvatski jezik. Posebno naglašavam značaj programa učenja hrvatskog jezika koji je od temeljne važnosti za očuvanje hrvatskog identiteta“, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović na svečanosti povodom obilježavanja Dana Hrvata u Mađarskoj. Sudjelovanjem, zajedno s mađarskim predsjednikom Tamásom Sulyokom, na obilježavanju Dana […]

Osigurano je 2,9 milijuna eura za razvoj poduzetništva i gospodarske infrastrukture u županijama Federacije BiH.

Nepovratna sredstva namijenjena su jedinicama regionalne samouprave, točnije, županijama i kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje u okviru svojih razvojnih planova provode projekte usmjerene poticanju poduzetničke aktivnosti i ukupnog gospodarskog rasta.

Program obuhvaća područje cijele Federacije BiH, uključujući županije od Unsko-sanske i Posavske preko Tuzlanske, Zeničko-dobojske, Bosansko-podrinjske, Srednjobosanske, Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke pa sve do Sarajevske i Hercegbosanske županije, koje su pozvane prijaviti projekte koji će doprinijeti razvoju njihovih sredina.

Istraživanje pokazalo zanimljive rezultate: Čak 46 posto iseljenih Hrvata razmišlja o povratku u domovinu

Obilaskom gradilišta jedinstvenog Centra gaming industrije te izletom u Park prirode Lonjsko polje, ovoga je vikenda u Novskoj završila dvodnevna međunarodna konferencija MEETING G2.11. Vodeći međunarodni skup koji puno desetljeće poslovno povezuje domovinsku i iseljenu Hrvatsku, s ciljem jačanja gospodarske suradnje, povećanja ulaganja u Hrvatsku kao i izvoza iz Lijepe Naše, u Novskoj je u […]

Sredstva za provedbu programa osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva gospodarstva, čime se nastavlja sustavna i stabilna potpora hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, kaže se u priopćenju ministarstva.

Vlada Republike Hrvatske posljednjih godina je, kako se navodi, znatno povećala potporu projektima za Hrvate u Bosni i Hercegovini, potvrđujući tako svoju trajnu predanost jačanju njihovog položaja.

Ovo su novi članovi Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH

Na zatvorenom dijelu jučerašnje, 127. sjednice Vlade Republike Hrvatske, među ostalim, donesena je Odluka o imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izan RH. Spomenutim izmjenama razrješuju se i imenuju članovi Savjeta, kao predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, predstavnici hrvatskih nacionalnih manjina i hrvatskog iseljeništva. Novim članovima Savjeta, kao predstavnici Hrvata iz Bosne […]

Ministarstvo gospodarstva očekuje da će program doprinijeti stvaranju poticajnog poslovnog okruženja, razvoju obrtništva i malog gospodarstva, otvaranju novih radnih mjesta, jačanju gospodarske infrastrukture i unapređenju lokalnih razvojnih kapaciteta.

Više informacija doznajte na ovoj poveznici…

San Jose domaćin pastoralnog susreta hrvatskih svećenika SAD-a i Kanade

Ovogodišnji pastoralni susret hrvatskih svećenika SAD-a i Kanade održan je od 13. do 16. listopada u San Joseu. Fra Marko Domazet Lošo i župljani Hrvatske katoličke župe Uznesenja Blažene Djevice Marije bili su odlični domaćini, primivši 15-ero pastoralnih djelatnika sa sjevernoameričkog kontinenta. Moderator i organizator susreta bio je fra Nikola Pašalić, delegat Hrvatske inozemne pastve […]

Vodeći međunarodni skup koji puno desetljeće poslovno povezuje domovinsku i iseljenu Hrvatsku, s ciljem jačanja gospodarske suradnje, povećanja ulaganja u Hrvatsku kao i izvoza iz Lijepe Naše, u Novskoj je u dva dana okupio više od 250 sudionika iz preko 20 država sa svih strana svijeta, od Argentine, Brazila, Venezuele, Perua i Kanade, preko Nizozemske, Slovenije, Austrije, BiH, Švicarske i Njemačke, sve do Australije.

Organizatori iz Udruge Meeting G2 posebno ističu poslovnu delegaciju od desetak australskih Hrvata te 45 mladih iz 15 zemalja koji u Hrvatskoj kroz program „Croaticum“ već mjesecima uče hrvatski jezik. Osim iz gotovo svih država Južne Amerike, među gostima MG2.11 našli su se tako i mladi iz Japana, Novog Zelanda i Kanade.

Ovogodišnja konferencija održana je pod geslom „Život je igra – Hrvatska je tvoje igralište“, jer je u središte sadržaja postavljena sve snažnija industrija videoigara koja u Novskoj postaje središnja točka razvoja. Kako je objasnio predsjednik Udruge Meeting G2 Antun Krešimir Buterin, „gaming“ je poslužio kao temelj programa koji je predstavio neke od najboljih hrvatskih kompanija, startupa i stručnjaka u drugim tehnološkim temama kao što su umjetna inteligencija, dronovi, robotika, svemirske tehnologije te IT u poljoprivredi.

S pozornice Poduzetničkog inkubatora PISMO2 u Novskoj publici se obratilo 40 vrhunskih govornika i panelista iz Hrvatske i svijeta, među kojima su bili i prvi dogradonačelnik švedskoga Malmoa Roko Kursar, cijenjena švedska znanstvenica hrvatskog porijekla dr. Katarina Gospic, stručnjakinja za AI i istraživanja mozga, te veleposlanik Hrvatske u Švedskoj i Latviji dr. Siniša Grgić. S drugoga kraja svijeta, iz daleke Argentine, stigao je i najviše pozicionirani Hrvat u argentinskoj vladi – Nicolas Bronzovich, ravnatelj Nacionalnog instituta za tehnologije u poljoprivredi INTA.

Udruga Meeting G2 na konferenciji je ekskluzivno predstavila i rezultate svoga globalnog anketnog istraživanja hrvatskog iseljeništva u kojemu je sudjelovalo oko 500 poslovnih ljudi hrvatskog porijekla sa svih strana svijeta. Istraživanje su, uz Buterina, proveli ekonomski analitičar Velimir Šonje te profesor na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sociolog Ivan Burić koji je održao i prezentaciju rezultata.

Najzanimljiviji dio odnosi se na podatak da oko 46 posto ispitanih navodi da razmišljaju o povratku u Hrvatsku u sljedeće dvije godine, dok njih oko 9 posto ističe da je povratak potpuno siguran ili jako vjerojatan.

Knjige koje donose presjek aktualnog društvenog i kulturnog života Hrvata izvan Republike Hrvatske

Hrvatska matica iseljenika i Matica hrvatska pozivaju sve zainteresirane na svečanu promociju dvoknjižja pod naslovom „Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske“ i „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“ autora dr. sc. Milana Bošnjaka. Promocija će se održati u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika na Trgu Stjepana Radića 3 u Zagrebu s početkom u 13 […]

Istraživanje otkriva snažnu povezanost između poboljšanja poslovne klime i veće stope useljavanja, pri čemu Hrvatsku vrlo privlačnom doživljavaju ponajviše iseljenici iz Južne Amerike, zatim oni koji žive u Sjevernoj Americi, a nešto manje oni iz Europe i Australije.

Sigurnost života i niske stope kriminala univerzalni su faktori privlačnosti Hrvatske, dok su socijalna sigurnost, međuljudski odnosi te briga za djecu i obitelj osobit faktor privlačnosti za iseljenike u SAD-u i Kanadi. Ispitani iseljenici pokazuju iznimno jaku emocionalnu povezanost s Hrvatskom, koja je znatno veća od emotivnih veza spram zemalja u kojima trenutačno žive, što je čimbenik koji Hrvatska treba bolje iskoristiti, posebno kad ga se poveže s jačanjem gospodarstva.

Otvarajući Konferenciju, izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske i zamjenica savjetnika Predsjednika RH za ekonomiju Martina Ciglević poručila je da se održivi gospodarski rast mora temeljiti na ulaganjima u inovacije, tehnologiju i digitalizaciju, stvaranju nove dodane vrijednosti i konkurentnog gospodarstva…

„Od Sjeverne i Južne Amerike do Australije postoje znatni potencijali u znanju, iskustvu i kapitalu koje možemo iskoristiti za gospodarski rast Hrvatske. Male, otvorene ekonomije poput hrvatske ne mogu si priuštiti da budu samo promatrači globalnih kretanja – naše gospodarstvo mora postati aktivan nositelj razvoja kroz izvoz, internacionalizaciju poslovanja te ulaganje u znanje i izvrsnost“, istaknula je.

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes istaknula je da Novska postiže iznimne uspjehe te dokazuje da i manji gradovi mogu ostvariti velike pomake: „Poduzetnik je kralježnica gospodarstva – gospodarstvo diže ili ruši društvo. Hrvatska je danas u najvećem zamahu i među najbrže rastućim gospodarstvima EU, što pokazuje i rast BDP-a. Iseljena Hrvatska, naši dragi poduzetnici – vaša pomoć, suradnja i savjeti potrebniji su nam više nego ikad“.

Izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, naglasio je važnost povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske te ulaganja u mlade, obitelj i nove tehnologije: „Hrvatska nikad nije bila bliža i dostupnija svojoj dijaspori, a dijaspora nikad nije bila uključenija u svakodnevni život Hrvatske. Omogućavamo povratak onima koji se još dvoume – ostati u Europi ili iskoristiti val i vratiti se kući – jer Hrvatska danas ostvaruje znatne makroekonomske rezultate: nikad veće plaće, nikad više radnih mjesta i nikad veće potpore za pokretanje vlastitog posla“.

Ministar je dodao i da se negativni trend iseljavanja zaustavio 2022. godine: „Dosta je priče o iseljavanju – vrijeme je da Hrvatska postane zemlja useljavanja“.

Predsjednik Udruge Meeting G2, Antun Krešimir Buterin, istaknuo je kako nije slučajno što se konferencija održava upravo u Novskoj: „Ovdje gdje se susreću tradicija i inovacija, Meeting G2 pokazuje našim gostima i prijateljima iz iseljeništva da Hrvatska nije mala, nego velika zemlja velikih mogućnosti. Naša je misija od prvog dana jasna – povezati Hrvate iz cijelog svijeta kroz posao, ulaganja, poduzetništvo i inovacije. Ako naši nogometaši i drugi sportaši, rođeni u domovini i dijaspori, mogu ujedinjeni doći do svjetskih medalja, vjerujemo da to možemo i u poslovnom sektoru“.

Za potrebe i projekte Hrvata izvan domovine dostupno 1,8 milijuna eura

U cilju promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Lijepe Naše, očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoć ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, Središnji državni ured za Hrvate izvan […]

Konferenciju je izvođenjem hrvatske himne, ali i svoga velikog hita pjesme „Igra“ otvorila popularna ženska pop skupina MERITAS, inače povratnice iz Njemačke, dok su sam kraj MG2.11 obilježili emocijama nabijeni govori neustrašive daljinske plivačice Dine Levačić te mirotvorca Marijana Gubine, po čijoj je životnoj priči iz Domovinskog rata nedavno snimljen igrani film „260 dana“ koji uskoro stiže u kina.

U prvih 10 godina konferencija Meeting G2 okupila je oko 2000 sudionika iz 35 zemalja svijeta.

Dan će doći! Oh, i ja ću tada
Pohrliti kući hrabrom nogom,
Al do onda ‒ zbogom, mili dzome,
Hrvatska, oj divna majko, zbogom!

Antun Gustav Matoš

Ovih dana prisjećamo se jedne od najvažnijih obljetnica naše domovine – 30. godine vojno-redarstvene operacije Oluja, pobjede koja je promijenila tijek Domovinskog rata i hrvatsku povijest. Proslavili smo je veličanstvenim Thompsonovim koncertima u Zagrebu i Sinju te Svečanim vojnim mimohodom i mimoplovom. To je dan kada s ponosom i emocijama gledamo unatrag na hrabre branitelje koji su žrtvovali svoj život za slobodu domovine i događaje koji su odlučili sudbinu naše zemlje i oslobodili okupirane dijelove Republike Hrvatske.

Što je to tako privlačno u Thompsonovim nastupima i kakve to veze ima s hrvatskim iseljeništvom?

Ovaj tekst pišem nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu održanog pred više od 500 tisuća njegovih simpatizera. Ovoliko razdragani ljudi svih uzrasta, osobito divne hrvatske mladosti, oduševljenja i ponosa nisam još nikada vidjela. Što je to tako privlačno u Thompsonovim nastupima što njegovi kritičari ne razumiju, osuđuju ili ga se pribojavaju? Kakva je […]

No, to je i trenutak kada se okupljamo svi, bez obzira na to gdje živimo, i prisjećamo na snagu zajedništva koje nas veže s našom domovinom, bilo da smo na tlu Hrvatske ili negdje u svijetu. Naši sunarodnjaci diljem svijeta ove su godine slavili na najrazličitije načine – od dirljivih susreta, komemoracija, do poruka punih ponosa i vjere u bolju budućnost.

Primjeri iz Australije i Čilea, koje ću spomenuti, nisu samo individualne priče, već simboli duboke povezanosti dijaspore s domovinom. U Adelaideu je hrvatska zajednica prigodom obilježavanja 30. obljetnice Oluje organizirala komemorativnu večer u Hrvatskom domu. Djeca su pjevala domoljubne pjesme i recitirala domoljubne stihove dok su stariji članovi zajednice dijelili svoja sjećanja na ratne dane i trenutak kada su doznali da je Knin oslobođen od okupatora. I diljem drugih gradova Australije okupljao se hrvatski narod u crkvama, a svečanim misnim slavljima i klubovima na zabavama i proslavama.

Iz Čilea, pak, stiže na španjolskom jeziku poruka na Facebooku od članice udruge Croactivas: “Oluja nije samo podsjetnik na našu povijest, već i prilika da potvrdimo svoju predanost miru, jedinstvu i razvoju Hrvatske kao prosperitetne i raznolike nacije. Neka nas ova prekretnica nadahne da nastavimo zajednički raditi za budućnost u kojoj prevladavaju pravda i međusobno poštovanje. Sretna 30. obljetnica Oluje! Krenimo naprijed, gradeći jaču i ujedinjeniju Hrvatsku”.

U ovoj čestitki osobito je značajna posljednja rečenica: „Krenimo naprijed, gradeći jaču i ujedinjeniju Hrvatsku”. To je poruka koja se nekome možda čini tek lijepo sročena misao, a možda se i pita što te čileanske žene imaju s našom sudbinom. Ta poruka, međutim, odaje snažnu emotivnu vezu naših sunarodnjaka s drugog kraja svijeta s domovinom predaka, a takvih primjera ima na svim stranama svijeta. Oni koji nikad nisu napustili svoju domovinu jednostavno ne razumiju tu ljubav potomaka naših iseljenika spram zemlje u kojoj nikada nisu živjeli. Ovi primjeri podcrtavaju jedno – da je ljubav i pripadnost domovini i dalje snažno prisutna u srcima hrvatskih ljudi, iako su fizički udaljeni od nje. Oni su dokaz da veza s domovinom ne gubi na snazi, i da bez obzira na kilometre, osjećaj pripadnosti i želja za zajedničkim napretkom ostaju neuništive.

Kakvo značenje ima domovina čovjeku kad se i među potomcima iseljenika njeguje tako snažan sentiment spram Hrvatske, iako ona nije njihova prava domovina? Domovinu najčešće zamišljamo kao zemljopisni prostor ispunjen emotivnim sadržajima koji nas vežu za naše porijeklo, bliske osobe, prijatelje i susjede, tradiciju, događaje i dom. To je prostor naših prvih utisaka i doživljaja okoline, upijanja prvih spoznaja o životu, o nama samima, stjecanja prvih struktura odnosa s bližnjima i zajednicom, formiranja naše osobe, jezika, vrijednosnih sudova, prijenosa baštine, kulturnih obrazaca i moralnih vrijednosti.

Hrvatska dijaspora na putu od ushićenja do razočaranja

Padom Berlinskog zida u noći između 9. i 10. studenoga 1989. godine pokazalo se da je sazrelo vrijeme velike promjene na svjetskoj društvenoj i političkoj sceni poznato kao novi svjetski poredak. Komunizam se urušio pred očima suvremenika, a ljudi iza željezne zavjese pohitali su u veliku avanturu života u nadi da ih na drugoj strani […]

Metafora domovine kao majke poznata je u mnogim kulturama. Spomenimo samo često korištenu figuru iz ruske književnosti „Majka Rusija“ ili slučaj Indijaca koji domovinu nazivaju „Bharat Mata“. Francuzi su joj tepali „la Mère-Patrie“. Španjolska je u kolonijalno doba za pripadnike naroda koje je kolonizirala bila la „Madre Patria“ dok su narodi u sklopu Ujedinjenog Kraljevstva Britaniju smatrali “Majkom” svih naroda pod njezinom krunom. Osim toga što je domovina mnogim narodima bila majka zemlja (motherland), izvorno je ipak predstavljala patrijarhalni princip opstojnosti, hrabrosti, snage što je ostavilo traga u nekim drugim jezicima (patria, ojczyzna, fatherland ili otadžbina), ali je uvijek označavala vezu između čovjeka, njegovih roditelja i fizičkoga mjesta njegova rođenja.

Figura domovine kao majke simbolizira kontinuitet, najdublju emotivnu i fizičku blizinu dvaju bića, prijenos tradicije, jezika, kulture, običaja te u pjesničkoj imaginaciji najsnažnije zamjenjuje pojam domovine u kojoj se njeguju vrline i vrijednosti zajedništva, održivosti, pomaganja, zaštite i baštine. Međutim, ta „majka“ domovina nekima je u različitim situacijama postala maćeha. Nepoznati autor iz Kalifornije javio se pred koju godinu pismom u jedan hrvatski časopis navodeći da on Hrvatsku doživljava kao zlu maćehu jer mu je sve oduzela i potjerala ga pa joj to ne može oprostiti. Drugi Hrvat rođen u Australiji ispričao mi je kako mu je otac bio toliko razočaran time što je morao otići iz domovine zbog teške ekonomske situacije da je odlučio nikada više zakoračiti na hrvatsko tlo, a isto je zahtijevao od svoga sina.

Nijedna domovina nije savršena, ni u jednoj ne teče med i mlijeko za svakoga. I oni koji su cijeli životni vijek proživjeli negdje u tuđini, bez obziran na to što su domovini imali štošta zamjeriti, u nekom času priželjkuju povratak pa barem samo da budu sahranjeni uz svoje pretke i rođake. U jednoj televizijskoj emisiji povratnik iz Australije izjavio je da je cijeli život silno patio za svojim selom, prijateljima i susjedima. U žudnji je prolazilo vrijeme i na kraju se vratio kući. Drugi, pak, poručuje svome sinu u domovini: „Iako ti nije uspelo me povratiti živa, bar neka bude mrtva. I svojom rukom da bi me ukopa s mojim roditeljima u mojem lipom mistu…i još lipšoj zemlji mojoj Hrvackoj”.

Simone Weil u djelu Ukorijenjenost (1949.) ističe da svaki član društva ima moralna dužnost spram domovine. Domovina ne mora biti idealno mjesto za život, ali od svakoga s pravom očekuje njegov doprinos cjelokupnom napretku zajednice, empatičnost, odricanje i nastojanje za opće dobro, pogotovo ako ga je ta zajednica “postavila na noge”, školovala, dala mu kruh. Domoljublje je osjećaj bliskosti, odanosti i obaveze spram domovine. Taj odnos spram domovine ima takve razmjere da je žrtvovanje života za njezinu obranu samo po sebi razumljiv čin: “Ako domovinu ne želimo braniti, ništa osim domovine nećemo izgubiti, ali izgubimo li domovinu, to će biti neprocjenjiv gubitak, jer je obveza spram domovine neupitna”.

Hrvatske dijasporske zajednice možemo podijeliti na tri velike formacije: I to su dvi moje šizofrenije. To su dvi osobe

Kad putuješ u ZelanduI u druge svijeta strane,Svuda kaži da si Hrvat,Moj mileni, slatki brajane! Pučki list, Novi Zeland 1903. U prethodnom prilogu pokušala sam približiti čitateljima značenje pojma dijaspora koji je u suvremenoj znanstvenoj literaturi postao nezaobilazan fenomen izučavanja. Još 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća teoretičari društva navodili su da u svijetu postoji […]

Potrebu za domovinom najčešće počinjemo shvaćati kada je izgubimo. Tada se susretnemo s neugodnim iskustvom stranca. Bez obzira na to što je svijet postao globalno selo, a putovanja dostupna bez većih napora i troška, i nomadski način života sve prisutniji, naša glad za sigurnošću, toplinom poznatoga, spontanošću ophođenja na materinskom jeziku, uspomenama iz djetinjstva ničim se ne daju nadomjestiti. Zahvaljujući sposobnosti ljudskih bića da se prilagode novim životnim uvjetima, kulturama i običajima ti se negativni osjećaji s vremenom prevladaju i ljudi počinju graditi novi dom u novom okruženju. Kad zavirite u te domove većinom otkrivate niz detalja, slika, artefakata koji ispunjaju prostor novog ambijenta duhom stare domovine.

Djevojka rođena u Boliviji ispričala mi je kako njezina obiteljska kuća u La Pazu odiše drugačijim životom od kuća njezinih susjeda, kako vanjskom formom tako i unutarnjim prostorom. Zemljopisna karta hrvatske resila je zid njezine kuće, a mirisi iz kuhinje vabili su je hrvatskim receptima.

Pojam domovine često je povezan s državom i nacijom. Pripadnici iste nacije su svi građani jedne države, što čini njihov politički identitet, iako mogu pripadati različitim etničkim skupinama i većinskom narodu te države. Identitet koji baštinimo kao pripadnici hrvatskog naroda i kulturno nasljeđe manjina koje s nama žive pod istim krovom predstavljaju blago koje nam je povjereno na čuvanje. To je nasljedstvo po kojemu se razlikujemo od drugih, a koje se ne otuđuje niti odbacuje, već je najbolje sačuvano u jeziku, religiji i kulturi. Smijemo li dopustiti da se zbog naše nebrige i uspavane savjesti, zbog nesposobnih i neodgovornih čimbenika u vlasti to blago rastepe? Da sutra, kao narod više ne prepoznamo vlastitu domovinu, da se svedemo na manjinu u vlastitoj kući? A takva opasnost postoji. Svi to dobro znamo. Zato treba učiti iz vlastite povijesti koja će nam otvoriti oči za budućnost.

Isticanju nacionalnog identiteta često se, kod neupućenih, lijepi etiketa jednoumnog nacionalizma. Međutim, patriotizam ili nacionalizam pozitivnog predznaka nije nikakvo zlo, već je okvir za stabilan razvoj svakog zdravog demokratskog društva. Takav nacionalizam ili patriotizam podrazumijeva građanstvo koje temelji svoje djelovanje na principima poštivanja manjina, uz garancije za punu slobodu i razvoj njihovih posebnosti, dok od manjina očekuju poštivanje prava većinskog naroda na punu samorealizaciju, poštivanje njezinih ideala i vrijednosti i podršku zajedničkom napretku. Prosvijećeni nacionalizam, odnosno „ustavni patriotizam“, ono je što bi svaki lojalan građanin trebao gajiti, bez obzira kojoj etničkoj skupini pripada. Nažalost, u Hrvatskoj to još uvijek nije jasno, pa je pozdrav „Za dom spremni“ i dalje kamen smutnje umjesto poticaj na istinsko domoljublje i odgovornost spram naroda i domovine. S tim pozdravom na usnama ginuli su hrvatski branitelji.

Zaključimo s porukom čileanske Hrvatice s početka teksta: „Oluja nije samo podsjetnik na našu povijest, već i prilika da potvrdimo svoju predanost miru, jedinstvu i razvoju Hrvatske kao prosperitetne i raznolike nacije”.

U domovinu se vraćam u potragu za prošlošću

Sukladno navodima iz mojih ranijih kolumni o iseljeničkim valovima koji su odnosili Hrvate u svijet od 15. stoljeća na ovamo, a osobito od sredine 19. stoljeća i tijekom cijelog 20. stoljeća, u vremenima političkih previranja, gospodarskih kriza i ratnih sukoba, potrebno je reći nešto i o emotivnim krizama i identitetskim dilemama koje su utjecale na […]

Da bismo ostvarili te vrijednosti i opstali na ovom prelijepom hrvatskom tlu, važno je da se i vi, drage Hrvatice i Hrvati, počnete vraćati u domovinu, baš kao što su se u nedavnoj prošlosti Irci vratili na svoja ognjišta. Vratite se, kako bismo snagom zajedništva, ostvarili projekt prosperitetne i ponosne domovine.

Vratili se iz Švedske među magarce: Motivacija za opet novi početak je neobjašnjiva

Imati farmu životinja zahtjevan je posao koji nema radno vrijeme, a najbolje to zna i mlada obitelj s Raba koja je odlučila napraviti svoju farmu – magaraca. Ova važna, ali zanemarena vrsta u Hrvatskoj dobila je priliku upravo uz Doru Šimičić i Kristiana Perezu. Njihovu četveročlanu obitelj krasi i činjenica što se radi upravo o […]

Dolaskom u Stuttgart početkom 1969. godine Josip i Jagica odmah su „pronašli“ i Hrvatsku katoličku misiju Stuttgart i do danas ostali vjerni jedno drugome, svojoj hrvatskoj katoličkoj misiji i Katoličkoj Crkvi.

Tijekom 56 godina u Stuttgartu nedjeljna misa bila im je u središtu njihova kršćanskoga života. Tu bi susreli Gospodina uskrslog, slušali Njegovu riječ i hranili se za Njegovim stolom.

‘U Hrvatskoj se lijepo živi. U Kanadi bih samo radila’

Noć prije nego što je obitelj Tomislave Francisković Vitez iz Osijeka trebala otputovati u Kanadu, predstavnik stanara im je dao uputu da u slučaju uzbune moraju otići u podrum. Ta ljetna večer 1991. godine ipak je protekla mirno, kao i sljedeće jutro, no ono što tada nisu znali je da su otišli u vrijeme kada […]

“Neka ih Gospodin i dalje prati svojim blagoslovom! Draga Jagice i Josipe, hvala vam na divnom svjedočenju kršćanskog življenja u našoj misiji! Sretan put i mirne dane u Novskoj”, javili su iz Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart.

Otvoren novi natječaj za prijavu posebnih potreba i projekata

S ciljem promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoć ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike […]

Na Javni poziv mogu se prijaviti neprofitne organizacije, organizacije hrvatskog iseljeništva i fizičke osobe (pojedinci) kako bi dobili financijsku potporu za projekte od interesa za povratnike i useljenike iz hrvatskog iseljeništva.

Ministarstvo je spremno financijski poduprijeti projekte suradnje s hrvatskim iseljeništvom zbog poticanja povratka, zatim projekte iz kulture, obrazovanja, zapošljavanja, gospodarstva i sporta kojima se potiče povratak i integracija hrvatskog iseljeništva, kao i projekte kojima se potiče prijenos znanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku.

Najniži iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je 700 eura, a najviši 20 tisuća eura.

Nova porezna olakšica namijenjena povratnicima u domovinu. Evo tko sve ima pravo i pod kojim uvjetima

Početkom 2025. godine uvedena je nova porezna olakšica namijenjena povratnicima u Republici Hrvatskoj. Cilj ove mjere je poticanje povratka iseljenika i rješavanje aktualnih demografskih izazova. Olakšica omogućuje povrat poreza na dohodak iz plaćanja tijekom pet godina. Tko ima pravo na oslobođenje? Prema podacima Porezne uprave, pravo na poreznu olakšicu imaju sljedeće kategorije osoba: Hrvatski iseljenici […]

Prijave na Javni poziv na propisanim obrascima podnose se isključivo na hrvatskom jeziku, a prijavne obrasce kao i propisane uvjete možete pronaći na internetskoj stranici Ministarstva demografije i useljeništva…

Plenković: Ova Vlada zalaže se za jednaka prava Hrvata u Srbiji kao što imaju Srbi u Hrvatskoj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u subotu na primanju Srpskog narodnog vijeća povodom pravoslavnog Božića te je tom prilikom čestitao blagdan okupljenima, kao i svim vjernicima koji ga slave po julijanskom kalendaru. Naglasio je da je u srcu je svakog društva, pa tako i hrvatskoga, bogatstvo različitosti te da pravoslavni Božić građanima Hrvatske pruža […]

Istaknuo je zadovoljstvo što je prvi put u svom mandatu predsjednika Vlade posjetio i zapadnu obalu SAD-a, gdje u okrugu Los Angelesa, osobito u San Pedru, žive deseci tisuća Hrvata.

Posjetio je i Župu sv. Ante koja ima više od sto godina tradicije, i naglasio kako je to bio jedan prekrasan trenutak iskazivanja poštovanja i komunikacije s Hrvatima koji žive u Americi i koji su itekako međusobno povezani, čuvaju hrvatski identitet, njeguju hrvatsku kulturu te sudjeluju vrlo odgovorno i kvalitetno u američkom društvu i gospodarstvu.

Što se tiče dojmova s predavanja na USC-u, premijer je naglasio da je u publici bio veliki broj mladih ljudi zainteresiranih za Hrvatsku i naše poglede na globalna zbivanja. Zanimala ih je, dodao je, i hrvatska stambena politika i porezna reforma, u kontekstu poticaja za Hrvate koji se žele vratiti.

Ugledni članovi hrvatske dijaspore pisali premijeru Plenkoviću

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu protivi se uklanjanju zgrada 59, 60 i 61, kako je predviđeno Arhitektonskim projektom Državnog hidrometeorološkog zavoda, Građevinskim projektom uklanjanja Državnog hidrometeorološkog zavoda i točkom V. prvostupanjske Građevinske dozvole Grada Zagreba. To se ističe u Apelu protiv uklanjanja zgrada na kampusu Borongaj, koji je Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta […]

Što se tiče ratifikacije sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, premijer je otkrio kako je nastao problem između izvršne i zakonodavne vlasti u SAD-u, a hrvatska strana očekuje da se te nedoumice koje imaju riješe što prije kako bi sporazum stupio na snagu.

Upitan o demografskoj politici, u kontekstu povratka iseljenika, Plenković je istaknuo je da je Hrvatska uvijek otvorena za to da se svi oni koji žele, iz bilo kojeg dijela svijeta, vrate u domovinu.

“I novi krug porezne reforme nudi olakšice u pogledu poreza na dohodak upravo za povratnike što je itekako poticajno”, ustvrdio je.

Što se tiče onih ljudi starije dobi koji se žele vratiti, premijer je naveo da se u Hrvatskoj trenutno ulaže u 18 velikih centara za starije osobe, u svim županijama koje su izrazile želju da takve centre imaju.

Iz europskih fondova, podsjetio je, bilo je sredstava dovoljno za osam takvih centara, a Vlada je odlučila dodatno uložiti u njih još deset.

Plenković s dijasporom u New Yorku: Doprinos Hrvata izvan Hrvatske pridonosi napretku, ali i promociji zemlje

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje će se danas obratiti Općoj skupštini UN-a. Prvog dana boravka u New Yorku sudjelovao je na prijemu za hrvatsku zajednicu u SAD-u. Obraćajući se prisutnima, zahvalio im je na iskoracima koje su napravili kako bi pomogli domovini te ih upoznao s Vladinim nastojanjem da […]

Prije posjeta Župi sv. Ante, premijer Plenković održao je predavanje na USC-u, na temu europskog pogleda na globalne izazove, ali i pogleda Hrvatske, kao najmlađe članice EU-a.

Ministar Grlić Radman ovoga vikenda s Hrvatima u Crnoj Gori

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravit će ovog vikenda u Crnoj Gori. U subotu će se ministar susresti s potpredsjednikom Općine Tivat Jovanom Brinićem i potpredsjednikom općine Kotor Nebojšom Ševaljevićem. Zatim će održati sastanak s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Filipom Ivanovićem, dok će se paralelno potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan […]

Grlić Radman sastao se s Dianom Mondino, ministricom vanjskih poslova, međunarodne trgovine i bogoštovlja Argentine, a razgovarali su o tome kako sklopiti neki sporazum vezan uz tržište rada.

Ministar je istaknuo i važnost pristupanja Hrvatske OECD-u…

„Dijelimo iste vrijednosti u pogledu demokracije, slobodnog tržišta i ljudskih prava, obje naše zemlje su na putu ulaska u OECD oko čega možemo razmjenjivati iskustva“, istaknuo je Grlić Radman.

Ministar Grlić Radman boravio među Hrvatima u Rimu: Nadam se još boljoj suradnji

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman posjetio je jučer u Rimu Hrvatsku crkvu sv. Jeronima i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima. U Papinskom zavodu ministar se susreo s rektorom velečasnim Markom Đurinom koji ga je upoznao s radom zavoda te prikazao povijesnu važnost i vrijednost ovih ustanova za sve hrvatske hodočasnike u Rimu. […]

Ministar je napomenuo kako je Hrvata na južnoameričkom kontinentu najviše u Argentini te da 300 tisuća stanovnika te zemlje vuče podrijetlo iz Hrvatske…

„Tu je veliki biološki bazen i veliki potencijal ili povratka ili useljenja, ovisno koja generacija“, dodao je hrvatski šef diplomacije, napomenuvši kako se „već puno liječnika uselilo u Hrvatsku koji su podrijetlom Hrvati“.

S ministricom Mondino razgovarao je i o energetskoj suradnji. Argentina se, otkrio je ministar Grlić Radman, želi pozicionirati na europskom tržištu po pitanju izvoza nafte, litija i plina, uključujući izvoz ukapljenog plina putem LNG terminala na Krku…

Ministar Grlić Radman, ministrica Brnjac i zastupnica Petir posjetili Zavod sv. Jeronima

U sklopu službenog posjeta Svetoj Stolici prigodom 30. obljetnice diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice, jučer su ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te saborska zastupnica Marijana Petir posjetili i Papinski hrvatski Zavod svetog Jeronima te su u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima sudjelovali […]

„Važno je za Argentinu pronaći određene prihvatne luke, a među njima je svakako Rijeka pa smo i u tom smislu razmijenili određena iskustva i mišljenja“, ustvrdio je, dodavši da je s argentinskom kolegicom razgovarao i o tome kako unaprijediti trgovinsku suradnju te rekao da je pripremljen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ministar Grlić Radman u Crnoj Gori: Dvije države dužne su skrbiti o bogatoj kulturno-povijesnoj baštini Hrvata Boke kotorske

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravio je protekli vikend u radnom posjetu Crnoj Gori, gdje se susreo sa svojim crnogorskim kolegom Rankom Krivokapićem, kao i s predstavnicima hrvatske nacionalne zajednice. Sastanak između dvojice ministara bio je prigoda za razmjenu mišljenja o aktualnostima – ratu u Ukrajini i geoekonomskim preslagivanjima, europskoj budućnosti zemalja […]

Ministar je po dolasku u New York, gdje će sljedeći tjedan sudjelovati na 77. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, posjetio Hrvatsku katoličku misiju blaženog Ivana Merza te prisustvovao svetoj misi u crkvi Predragocjene krvi Kristove u njujorškoj četvrti Astoria.

Tijekom susreta ministar je istaknuo snažan doprinos zajednice u očuvanju hrvatskog identiteta i naglasio kako Vlada Republike Hrvatske nastavlja pružati potporu i snažiti suradnju s iseljeništvom.

Kao dokaz predanosti Vlade RH na jačanju veza domovinske i iseljene Hrvatske Grlić Radman je istaknuo pridruživanje Republike Hrvatske Programu izuzeća od viza (Visa Waiver Program).

FOTO I VIDEO: Ministar Grlić Radman uručio Živku Knezoviću hrvatsko državljanstvo

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, jučer je u Chicagu posjetio Hrvatski etnički institut i Hrvatsku franjevačku kustodiju Svete obitelji. Tom prigodom ministar se sastao s fra Jozom Grbešom, kustosom hrvatskih franjevaca za Sjedinjene Američke Države i Kanadu, koji ga je upoznao sa stogodišnjom franjevačkom prisutnošću na sjevernoameričkom kontinentu i sa […]

„Ostvarenje ovog važnog vanjskopolitičkog cilja potvrda je odličnog partnerstva između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država te će pridonijeti jačanju naših odnosa“, rekao je ministar, istaknuvši također važnost dogovora oko sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, čije postizanje se uskoro očekuje.

“Sporazum o ukidanju dvostrukog oporezivanja vitalni je sporazum koji će najviše pomoći poslovnim ljudima. Ojačat će suradnju i komunikaciju u poslovanju, uspostavit će se bolje veze poslovne zajednice te će pomoći Hrvatima koji se vraćaju u Hrvatsku, poglavito umirovljenicima”, naglasio je Grlić Radman. Istaknuo je i da postoji veliki interes zajednice američkih Hrvata za povratak i doseljavanje.

Ministar Grlić Radman obećao potporu Hrvatima u Kanadi

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se u nedjelju s članovima hrvatske zajednice u Mississaugi. U svom obraćanju naglasio je važnu ulogu hrvatskih župa u očuvanju i njegovanju hrvatskog nacionalnog identiteta – jezika, kulture i tradicije. Župu Hrvatskih mučenika u Mississaugi istaknuo je kao jedan od najboljih primjera privrženosti očuvanju i promicanju […]

„Hrvatska zajednica u SAD-u najbrojnija je hrvatska dijaspora u svijetu i jedna od najorganiziranijih i najaktivnijih. Puno je učinila za Hrvatsku i nastavlja to činiti. Naše zajedništvo nikada nije bilo više vidljivo nego upravo u najtežim vremenima, poput Domovinskog rata i borbe za međunarodno priznanje Hrvatske, ali i razornih potresa koji su 2020. godine pogodili Zagrebačku i Sisačko-moslavačku županiju“, zaključio je ministar, priopćilo je Ministarstvo.