Ovo morate pročitati! Zbog Marije je zakasnio na brod iz Australije. Stvari su otišle, a on je ostao cijeli život

Da ima i da je bilo svakakvih kraljeva na svijetu, to je stara stvar. Ali da postoji kralj rajčica, to baš i nije tako poznato. Pa ipak, takva titula pripala je jednom našem Dalmatincu, iz Igrana, koji je od 1930-ih živio u Australiji. Kako je Jack Lulic, o kojem je riječ, postao “King of Tomatoes”, […]

On je naime duboko bio potresen nesrećom broda Volturno, kao i tegobama koje su Hrvati podnosili na putu do Amerike pa je nemili događaj dobio mjesto u njegovim Sabranim pripovijestima iz američkog hrvatskog života.

U pripovijesti Put u Ameriku Brozović prepričava uzbudljive doživljaje jednog od nekoliko hrvatskih putnika. On se naime, kao i mnogi naši ljudi prije i poslije tog vremena, u potrazi za boljim životom brodom uputio prema Americi.

Siromašniji putnici koji su uglavnom bili iz Hrvatske, u tijesnom i zagušljivom potpalublju na lošoj i jednoličnoj hrani, mučno su preživljavali krstarenje preko velike bare. Dvorana za prehranu bila je ustvari ogromna šupa s nekoliko drvenih stolova sastavljenih od običnih dasaka.

“Svaki od nas sa šalicom je krenuo do kuhinje gdje smo dobili juhu i kruh. Zatim smo ručak donijeli na svoje ‘stolove’, nijemo se pogledali i pitali: ‘Što se to s nama događa?'”

Tijekom putovanja na brodu je buknuo katastrofalan požar! Da nesreća bude veća, dogodio se u olujnoj noći, nedaleko od mjesta gdje je u travnju 1912. godine potonuo Titanic. Već sama žestina oluje kojoj je morao prkositi krcat, ali malen i trošan brod, značila je opasnost. Osim zadivljujućeg opisa spašavanja putnika s gorućeg plovila, jednako je zanimljivo sjećanje kako su Hrvati krijumčareni do broda u rotterdamskoj luci koji ih je trebao odvesti prema spasonosnom pristaništu s druge strane oceana.

Prema Brozoviću, od 567-ero putnika, njih 130-ero bili su Hrvati. Unatoč koordiniranoj akciji spašavanja, većina nije preživjela. Nesreća se dogodila sredinom listopada 1913. godine.

Magazin Independent tragediju je nazvao događajem tjedna. Tužna je to pripovijest koja oslikava jednu epizodu iz povijesti iseljavanja Hrvata u bijeli svijet.

Doček hrvatske dijaspore 1927. u New Yorku: Hotel je rasvijetljen s električnom rasvjetom, a upravitelj je Hrvat

Hrvatski etnički institut u Chicagu u svom bogatu arhivu čuva brojne zanimljive oglase iz 20. stoljeća koji se odnose na hrvatsku dijasporu. Među njima je i jedan iz 1927. godine – Transatlantic hotela iz New Yorka, u kojem je upravitelj Hrvat Dragutin Brešan, a putnicima se nude razne usluge – od smještaja i preuzimanja prtljage […]

U Hrvatskom biografskom leksikonu zapisano je: “Iako poznat kao novinar i iseljenički pisac, umire u zaboravu i bijedi”.

Neka ovaj skroman tekst oživi uspomenu na Stjepka Brozovića.

Hrvatska matica iseljenika