Dok sve počasti dolaze i prolaze, njezina umjetnička djela ostaju

Papa Ivan Pavao II. je 1999. napisao: „Umjetnici, društvo vas treba. Društvu u kojem živimo potrebna je ljepota kako ne bi očajavalo. Ljepota, baš kao i istina, donosi radost čovjekovu srcu”. Osoba koja se puno prije ovog papina poziva odazvala glasu Božjem i donosila radost ljudskim srcima bila je i vrlo poznata čileanska umjetnica hrvatskih […]

Horvat je rođen u Srijemskim Karlovcima 29. studenog 1895. godine. Pohađao je klasičnu gimnaziju u rodnom gradu, a maturirao je u Vinkovcima. Studije geodezije završio je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je kasnije bio profesor, potom i dekan fakulteta. Od godine 1944. do 1945. bio je rektor zagrebačkog sveučilišta. U svibnju 1945., s tisućama drugih Hrvata, povlači se pred jugo-komunističkim hordama u Austriju, potom dolazi u izbjeglički logor u Italiji, a zatim nastavlja živjeti i raditi u dalekoj Argentini.

Horvat (s još nekoliko hrvatskih geodeta i šumarskih inženjera) svojim znanjem i radom dao je velik obol razvoju argentinske geodezije. Među ostalim, Horvat je bio znanstveni savjetnik argentinskoga Vojnogeografskog instituta u čijim je publikacijama objavio više od 50 stručnih radova i sudjelovao na mnogim međunarodnim znanstvenim skupovima (Rim 1954., Oxford 1973. i drugdje).

Argentinsko društvo geofizičara i geodeta proglasilo ga je svojim počasnim članom 1979. godine, a Vojnogeografski institut je otkrio spomen-ploču (2004.) na ulazu u svoju središnju zgradu u Buenos Airesu u počast Stjepanu Horvatu kao znak zahvalnosti za njegov doprinos geodetskoj znanosti.

Upoznajte veliku obitelj Čondić koja je obogatila Ameriku. Zasad se može pohvaliti s više od 70 potomaka

Mali je broj Hrvata koji su se obogatili u Americi, ali zato je velik broj hrvatskih obitelji koje su zaista obogatile Ameriku. Jedna je od njih i vrlo poznata obitelj Čondić u Chicagu iz koje potječe naš Joseph, ili kako smo ga zvali, Jozo. Davno je to bilo kada je u Ameriku došao Jozin otac […]

Dok je živio u Hrvatskoj, Horvat je objavio mnogo znanstvenih članaka i bio urednik časopisa Geodetski list i Hrvatska državna izmjera. Također, bio je voditelj Odsjeka za državnu izmjeru i član Glavnog komasacijskog povjerenstva, ali nažalost, u Hrvatskoj se o njemu ne samo malo zna, nego i njegova slika nije smjela visjeti među slikama bivših rektora Sveučilišta u Zagrebu! Zbog njegova domoljublja htjelo se zanijekati i njegovo postojanje.

Stjepan Horvat imao je više talenata koje je svojim upornim radom uspješno gajio. Objavio je knjigu Pisma hrvatskim intelektualcima (1944.), napisao je Memorandum rektora Hrvatskog sveučilišta (1945.), objavljivao je pjesme, komponirao skladbe za mješovite zborove i kantate, a skladao je i Misu blažene Djevice Marije, koju je posvetio sada blaženom Alojziju Stepincu. Bio je višestruko djelatan i u kulturnom životu hrvatske emigracije.

Za vrijeme boravka u izbjegličkom logoru u talijanskom mjestu Fermo utemeljio je mješoviti pjevački zbor Jadran i bio njegov prvi dirigent. A godine 1948. Stjepan Horvat i zbor su nastavili s radom u Buenos Airesu; Horvat na kulturnom i znanstvenom polju, a Jadran prenoseći i čuvajući bogatstvo hrvatske glazbe na nove naraštaje Hrvata u Argentini.

Hrvati u Hollywoodu: George Beban glumio je u nijemim filmovima prije više od 100 godina

Danas najpoznatiji hrvatski glumac u Americi zasigurno je Goran Višnjić. Ali Hrvati su bili (i ostali) prisutni u Hollywoodu od početka (1910.) filmske industrije u tom danas očaravajućem središtu blještavih filmskih i tv zvijezda. Među ostalim to su bili Laura La Plante (1904. – 1996.), super zvijezda nijemog filma; John Miljan (1892. – 1960.), glumio […]

Stjepan Horvat preminuo je u Buenos Airesu 12. ožujka 1985. godine, do smrti sanjajući i radeći za slobodu svog naroda i domovine Hrvatske.