Otvorene prijave za ignacijanske duhovne vježbe u HKM-u Mittelbaden

Sredinom lipnja predstavnici zajednice Injigo iz Zagreba predstavili su mladima u Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden program ignacijanskih duhovnih vježbi. Ignacijanske duhovne vježbe oblikovao je sv. Ignacije Loyolski u 16. stoljeću. One predstavljaju put molitve, razmatranja i duhovnog razlučivanja, s ciljem dubljega upoznavanja Boga, sebe i vlastitoga životnog poziva. Vježbe se temelje na Svetom pismu, osobnoj […]

Neprofitnim organizacijama i ostalim prihvatljivim prijaviteljima odobravaju se financijska sredstva za provedbu projekata u sljedećim područjima financiranja:

• povezivanja s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u cilju očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine,
• suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u cilju poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, razvoja kulturnih djelatnosti na hrvatskom jeziku, poticanja kulturne, obrazovne, znanstvene, sportske i gospodarske suradnje s Republikom Hrvatskom i međusobno,
• pružanja socijalne, razvojne i humanitarne potpore ugroženim pojedincima i zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Ukupno planirana vrijednost Javnog poziva je 3.300.000,00 eura.

Najniži iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je 800,00 eura, a najviši iznos po pojedinom projektu je 30.000,00 eura, dok je najniži iznos jednokratne financijske potpore ugroženim pojedincima pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske 300,00 eura, a najviši 3.500,00 eura.

Proračun za Hrvate izvan RH narastao u 10 godina sa 16 na 200 milijuna eura

U Samostanu Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Bijelom Polju kod Mostara u utorak je održana svečanost potpisivanja 600 ugovora o financijskoj potpori za provedbu programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ukupne vrijednosti gotovo 36 milijuna eura. Sredstva su namijenjena projektima koji obuhvaćaju različita područja života hrvatskih zajednica diljem […]

Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave Javnog poziva i traje zaključno do 7. listopada 2026. godine.

Više informacije doznajte na ovoj poveznici…

Najljepša je Hrvatica iz Argentine

Narodna nošnja puno je više od svečanoga ruha. U svakom njezinu vezu, naboru i ukrasu sačuvani su tragovi obiteljske povijesti, zavičaja i identiteta koji su hrvatski iseljenici desetljećima brižno prenosili na nove naraštaje, objavila je Hrvatska matica iseljenika. Upravo je zato 13. Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske, […]

Osnivanje prvog Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske povijesni je iskorak u stvaranju prostora za aktivno sudjelovanje mladih Hrvata iz cijeloga svijeta u oblikovanju budućih politika, inicijativa i programa usmjerenih prema mladim Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Prvi put mladi predstavnici hrvatskog naroda iz Bosne i Hercegovine, pripadnici hrvatske nacionalne manjine u europskim državama te mladi iz hrvatskog iseljeništva dobivaju zajednički savjetodavni forum putem kojega će iznositi svoje prijedloge, potrebe i ideje te pridonositi jačanju veza s Republikom Hrvatskom.

Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade Republike Hrvatske koje okuplja 65-ero mladih predstavnika hrvatskog naroda iz Bosne i Hercegovine, pripadnika hrvatske nacionalne manjine u europskim državama te mladih iz hrvatskog iseljeništva. Vlada Republike Hrvatske osnovala je Savjet mladih s ciljem jačanja hrvatskog identiteta među mladim naraštajima hrvatskog iseljeništva, poticanja povezivanja i suradnje između hrvatskih zajednica diljem svijeta, promicanja kulturnih, obrazovnih i poslovnih mogućnosti u Republici Hrvatskoj te osnaživanja mladih za povratak u domovinu.

Objavljen detaljan program Iseljeničkih igara zajedništva

Svečano otvorenje međunarodnog događaja “Diaspora Friendship Games – Iseljeničke igre zajedništva” najavljeno je za 16. srpnja 2026. godine u 19.30 sati u splitskoj Galerija Meštrović. Program će okupiti sudionike, uzvanike i predstavnike hrvatskog iseljeništva iz cijeloga svijeta u ozračju zajedništva, prijateljstva i ponosa na hrvatsku baštinu. Svjetske Iseljeničke igre predstavljaju jedinstveni projekt hrvatskog iseljeništva i […]

Kroz svoj rad Savjet mladih će predlagati inicijative, davati mišljenja i preporuke te pridonositi oblikovanju kvalitetnijih politika usmjerenih prema mladim Hrvatima izvan Republike Hrvatske, uz poseban naglasak na očuvanje hrvatskog identiteta, jezika, kulture i trajne povezanosti s Republikom Hrvatskom.

Konstituirajuća sjednica zatvorena je za javnost, osim njezina svečanog otvorenja. Otvorenje će započeti pozdravnim govorom Zvonka Milasa, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, obraćanjem najstarijeg člana Savjeta mladih Ivana Ćavara te pozdravnim govorima visokih uzvanika. Nakon toga slijedi usvajanje dnevnog reda i Poslovnika o radu, predstavljanje članova Savjeta, izbor predsjednika i četiri potpredsjednika te službeno konstituiranje prvog saziva Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Program se nastavlja u četvrtak edukativnim sadržajima namijenjenima mladim predstavnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske – kroz prezentacije o mogućnostima projektne suradnje u okviru programa Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, radionicu razvoja projektnih prijedloga, kroz predavanja i panel-rasprave posvećene ulozi mladih u očuvanju hrvatskog identiteta, razvoju zajednica i jačanju povezanosti s domovinom.

Novu knjigu Hrvoja Mandića recenzirao Luka Mišetić: Djelo služi kao nezamjenjiva referenca istražiteljima ratnih zločina

Nova knjiga dr. sc. Hrvoja Mandića “Hrvati u logorima Armije BiH: Dokumenti i svjedočanstva 1993. – 1994.” donosi detaljan povijesni pregled hrvatsko-bošnjačkog sukoba, nastojeći popuniti historiografsku prazninu o stradavanjima hrvatskih civila. Recenziju djela dao je odvjetnik Luka Mišetić, poznat po obrani generala Ante Gotovine, koji je istaknuo kako su iskustva hrvatskih civila u logorima kojima […]

Poseban naglasak bit će stavljen na umrežavanje mladih Hrvata iz različitih dijelova svijeta, razmjenu iskustava, razvoj međunarodne suradnje te poticanje novih inicijativa kojima će mladi aktivno pridonositi budućnosti hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

Dva lica hrvatske izvandomovinske književnosti u Europi

Na završetku ovog pregleda o hrvatskim piscima izvan domovine objavljivanog u nastavcima u nekoliko kolumni ističem da nije bilo moguće, s obzirom na njihovu bogatu književnu ostavštinu, obuhvatiti veći broj autora koji su stvarali na hrvatskom i drugim jezicima u razdoblju od završetka Drugog svjetskog rata do danas. To nam i nije bio cilj. Mnogi […]

Ovaj se članak bavi samo jednim, posebno važnim segmentom spomenute Strategije. Točnije, riječ je o Nacionalnom planu razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske do 2027. godine. Taj je srednjoročni akt izrađen u okviru Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske usvojila ga je u srpnju 2022. godine.

Svakako treba pozdraviti činjenicu da je nakon dva neuspjela pokušaja uspostave ministarstva koje bi brinulo o Hrvatima u iseljeništvu i dijaspori (Ministarstvo iseljeništva 1990. – 1992. te Ministarstvo povratka i useljeništva 1995. – 1999.), 2024. godine konačno osnovano Ministarstvo demografije i hrvatskog useljeništva kao samostalno tijelo državne uprave.

Iz samoga je naziva vidljivo da je misija ovog Ministarstva demografska revitalizacija zemlje. Ona bi se teško mogla ostvariti bez poticanja povratka hrvatskih iseljenika u domovinu i useljavanja novijih generacija pripadnika hrvatske dijaspore. U vezi s tim, Ministarstvo je pokrenulo više projekata te izradilo Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine. To je ujedno prvi akt strateškog planiranja povezan s demografskim izazovima nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

ANALIZA NACIONALNOG PLANA: DEKLARATIVNOST VS. PRAKSA

Strategija demografske revitalizacije ne sadrži konkretne mjere demografskog oporavka i useljavanja hrvatskih iseljenika i potomaka Hrvata iz dijaspore, već postavlja strateške ciljeve i smjernice za javne politike. Konkretne aktivnosti obuhvaća drugi akt – Nacionalni plan razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske do 2027. godine. Njime se kroz konkretne mjere, projekte i strategije nastoji unaprijediti odnose, ojačati veze te očuvati identitet naših sunarodnjaka izvan granica domovine. Također se nastoji osnažiti položaj Hrvata u BiH i hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama, potaknuti osjećaj zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske te osigurati uvjeti za povratak i useljavanje. Nacionalni plan obuhvaća pet kategorija: Hrvate u BiH, hrvatsku nacionalnu manjinu, hrvatsko iseljeništvo/dijasporu, povratnike i useljenike iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore te građane RH.

Prvi put u ovako važnom strateškom dokumentu hrvatsko iseljeništvo i dijaspora prepoznati su kao dva ključna čimbenika u projektu demografske obnove. Zbog toga je potrebno razmotriti pozitivne i negativne karakteristike ovog dokumenta, koji je u provedbi od 2022. godine, kako bi njegova primjena u praksi bila što učinkovitija i donijela očekivane plodove. U dijelu Nacionalnog plana u kojem su odeđeni posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, naglašava se potreba za globalnom prepoznatljivošću RH te jačanjem njezina međunarodnog položaja i uloge. Taj bi sadržaj trebao biti u domeni djelovanja hrvatskih iseljenika, dok bi demografska revitalizacija bila u domeni povratništva i useljeništva. Time se veliki dio planiranja demografske obnove stavlja na leđa upravo ovih dviju kategorija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Vizija Hrvatske prema tom srednjoročnom planu do 2027. godine glasi: Hrvatska je, ili bi trebala biti, „konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.“ Unutar te vizije zanima nas kakav je stvarni odnos i koje se mjere provode prema hrvatskom iseljeništvu danas, pri kraju planiranog razdoblja.

Ako su, kako se navodi u Nacionalnom planu, hrvatsko iseljeništvo i dijaspora konačno „integralni i punopravni dio hrvatskog društva i kulture te punopravni dio jednoga i nedjeljivoga hrvatskog naroda bez obzira na njegovu rasprostranjenost diljem svijeta“, postavlja se pitanje kako se to ogleda u praksi.

Kada govorimo o povratku, najprije moramo ukazati na činjenicu da ne postoji zakonska definicija pojma „povratnik“. Naime, država priznaje trend povratka i u skladu s tim donosi mjere i projekte, ali zanemaruje činjenicu da veliki kontingent ljudi hrvatskih korijena ne pripada povratničkoj populaciji. Oni pripadaju isključivo kategoriji useljenika (iako imaju hrvatske korijene), što zahtijeva sasvim drukčiji pristup problemu – točnije, riječ je o useljeničkoj politici spram pripadnika hrvatskog naroda iz trećih zemalja.

To se prvenstveno odnosi na veliki bazen pripadnika druge i kasnijih naraštaja potomaka iseljenika u zemljama Južne Amerike. Hrvatska država u njima vidi potencijalne doseljenike, ali Nacionalni plan ne predviđa učinkovito i brzo rješavanje niza njihovih gorućih pitanja. To su: zdravstveno i mirovinsko osiguranje, smještaj, dječji vrtići, školovanje, priznavanje i vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija, intenzivni tečajevi jezika te uredi za prihvat i informativni pultovi. Nepostojanje bilateralnih ugovora između Hrvatske i niza južnoameričkih zemalja ostavlja potencijalne useljenike na brisanom prostoru. Zbog toga veći broj njih, nakon dolaska u Hrvatsku i eventualnog pohađanja tečaja jezika, s hrvatskim dokumentima jednostavno odlazi u Španjolsku ili Portugal.

Nije moguće jasno postaviti ciljeve reintegracije i repopulacije ako nije zadovoljen osnovni kriterij pri poticanju useljavanja potomaka Hrvata iz Južne Amerike, a to je jasna diferencijacija kategorije useljenika od klasičnih „povratnika“. To iziskuje rješavanje cijele palete ranije navedenih potreba radi lakše i brže integracije u hrvatsko društvo. U tom bi se paketu mjera trebale naći i jedinice lokalne samouprave koje bi, u suradnji sa središnjom vlašću, jasno odredile potrebe i mogućnosti svojih sredina (posao, stambeno pitanje, škole, vrtići, tečajevi jezika, zdravstvena i socijalna skrb).

Za takav iskorak u planiranju useljavanja kao zasebne kategorije Hrvata izvan RH potrebno je uzeti u obzir čimbenike šireg spektra: ljude u fertilnoj dobi, stupanj njihova obrazovanja, veličinu obitelji, tehnološku pismenost, stupanj financijske neovisnosti te njihova osobna očekivanja. U toj populaciji treba računati na one koji žive u zemljama s lošijim životnim prilikama i ne govore hrvatski jezik, ali i na neznatan broj onih koji materijalno ne oskudijevaju, već imaju osobne, specifične pa i avanturističke motive za doseljavanje.

Sudbina hrvatske žene u dijaspori

U velikim odselidbama Hrvata u potrazi za zlatom i boljim životom tijekom 19. i početnom 20. stoljeća uglavnom su sudjelovali mladi muškarci. Među njima našla bi se i pokoja žena. Tako je zabilježeno da je jedna od prvih doseljenica iz Hrvatske, Višanka Perina Rocci stigla u Australiju već 1886. godine. Žene iz hrvatskih pasivnih krajeva […]

GENERACIJSKI JAZ, INFRASTRUKTURA I BIROKRATSKI KOSTUR

Što se tiče populacije hrvatskih iseljenika i članova dijaspore koji ostaju živjeti izvan Lijepe Naše, Nacionalni plan bi također trebao unaprijediti strategiju pružanja pomoći tim zajednicama. Povijest nas uči da su hrvatski iseljenici sami, bez pomoći iz domovine, izgradili tisuće domova, crkava i klubova po svijetu, opremali ih, osnivali folklorna društva i kupovali instrumente te organizirali gostovanja, nimalo ne oviseći o pomoći izvana.

Danas jedan dio društava i udruga za svoje programe prima simboličku pomoć od Republike Hrvatske. To je pohvalna gesta hrvatske države kojom podupire skrb o nacionalnom identitetu svojih iseljenika, no nije dobro da se Nacionalni plan temelji isključivo na očuvanju bazične kulturne autonomije kroz potpore tradicionalnim institucijama (Crkva, folklor, sport). Novi naraštaji iseljenika brojne su aktivnosti i mreže prebacile u virtualni svijet, gdje vrlo agilno promoviraju Republiku Hrvatsku i njezin kulturni identitet. S druge strane, klasični klubovi i društva u iseljeništvu polako se gase te je sve manje potrebe za održavanjem tradicionalnih dijasporskih središta za okupljanje.

Postojeći Nacionalni plan najveću pozornost posvećuje mjerama usmjerene na tradicionalne udruge, dok su mlađi naraštaji, tehnološki stručnjaci i visokoobrazovani povratnici zanemareni. Ne pridaje se dovoljno pažnje generacijskom i tehnološkom jazu između stare i nove dijasporske zajednice. Mladi se danas služe novim tehnologijama te se povezuju na virtualnim mrežama, nimalo ne oviseći o financiranju tradicionalnih udruga koje polako odumiru i gube svoju centripetalnu funkciju u globaliziranom društvu. Čak i tamo gdje država osigurava potpore za prijavu projekata, praksa na terenu pokazuje da su procedure previše komplicirane, birokracija prespora, a isplate sredstava često kasne. To se izrazito negativno odražava na likvidnost i sposobnost provedbe planiranih programa.

Područje informiranja zaseban je problem koji zahtijeva snažniji i sveobuhvatniji pristup potencijalnim korisnicima. Danas su informacije fragmentirane i pasivno pozicionirane na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Zagrebu, umjesto da se proaktivno i digitalno plasiraju u 38 država u kojima Hrvati žive. Pritom se često zaboravlja i na izraženu jezičnu barijeru s kojom se susreću pripadnici trećeg i četvrtog naraštaja iseljenika.

Ipak, najveća slabost Nacionalnog plana njegova je pretjerana usklađenost s UN-ovim ciljevima održivog razvoja (SDG – Sustainable Development Goals) i općim smjernicama Europske unije o slobodi kretanja radnika. To rezultira tromom administracijom, dezorijentiranošću tražitelja i nedostatkom pravodobnog informiranja. Trenutačni Nacionalni plan odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske postavljen je previše deklarativno i reaktivno. Iako točno mapira heterogenost dijaspore i povratnika, on pati od kroničnog nedostatka konkretnih zakonodavnih rješenja i pretjeranog, pasivnog oslanjanja na opće politike Europske unije.

KOMPARATIVNI PRIMJERI: IRSKA, PORTUGAL I IZRAEL

S obzirom na to da Hrvatska proživljava najteži demografski slom i krizu radne snage u svojoj modernoj povijesti, dosadašnji “tržišno neutralni” pristup unutar pravila EU-a više nije dovoljan. Pravila europskog zajedničkog tržišta i zabrana državnih potpora pisana su iz pozicije bogatih zemalja primateljica radne snage, poput Njemačke ili Irske. Za te zemlje slobodna fluktuacija znači dobitak, dok za Hrvatsku predstavlja trajni gubitak biološkog i ekonomskog supstrata.

U tom se smislu treba ugledati na zemlje koje su dokazale da je radikalne demografske mjere moguće provesti usprkos krutim pravilima Europske unije. To izravno demantira kreatore hrvatske javne politike koji uporno tvrde da su radikalni demografski i povratnički potezi „nemogući“.

Za Nikolića je emigracija bila tragedija nametnuta silom. Evo što se još događalo u Argentini na planu književnog stvaralaštva

Salve Argentina! Ne povrijedi ranu,Budi dobra s nama, al nam ne daj groba:Moramo mi natrag u žuđenu danu!(Vinko Nikolić: Salve Argentina, 1978: 98). Nakon sažetog pregleda književnog stvaralaštva hrvatskih potomaka u Čileu, koji su pisali na španjolskom jeziku i od kojih su pojedinci stekli svjetsku slavu svojim djelima, pogledajmo što se tijekom 20. stoljeća događalo […]

Irska je devedesetih godina prošlog stoljeća bila u sličnoj poziciji u kakvoj je Hrvatska danas. Umjesto pasivnog promatranja odljeva mozgova, uveli su agresivnu poreznu politiku. Država je osnovala posebne agencije koje su ciljano mapirale irsku dijasporu u SAD-u i Velikoj Britaniji, nudeći im povratak uz jamstvo zaposlenja u novoosnovanim tehnološkim sektorima koji su imali povlaštene porezne stope (stopa poreza na dobit od samo 12,5 posto). Irska je iskoristila svoje pravo na porezni suverenitet unutar EU kako bi preko vlastite dijaspore privukla globalne tehnološke divove.

Portugal je tešku ekonomsku krizu i masovno iseljavanje mladih iskoristio kako bi unutar europskih okvira progurao izvanredne nacionalne mjere. Pokrenuli su program (poznat kao Program Regressar) koji povratnicima nudi čak 50 posto popusta na porez na dohodak tijekom prvih pet godina od povratka. Dodatno, država izravno isplaćuje fiksne financijske potpore za troškove preseljenja, nostrifikaciju diploma i putne troškove za cijelu obitelj. Iako je Portugal krajem 2023. godine modificirao svoj opći porezni režim za nerezidente (NHR), odmah je uveo nove, ciljane poticaje za stručnjake i povratnike, a EU nikada nije kaznila Lisabon jer su ove mjere brendirane kao ključni alati ekonomske i demografske stabilizacije zemlje.

Hrvatska je tek nedavno počela pratiti ove trendove uvođenjem mjere petogodišnjeg oslobođenja od poreza na dohodak za povratnike. Međutim, problem ostaje u tome što te mjere u praksi kaskaju za administrativnim i integracijskim potrebama na terenu, čineći ih tek djelomično učinkovitima.

Izrael je najradikalniji i najuspješniji svjetski primjer rješavanja demografskog opstanka kroz suradnju s dijasporom. Izraelska je država donijela povijesni Zakon o povratku i integracijsku košaricu. Svaki pripadnik izraelskog naroda u dijaspori ima automatsko pravo na državljanstvo, a država ne čeka da se povratnik sam snađe. Useljenik već po dolasku u zračnu luku dobiva „Košaricu integracije“ (Sal Klita) – izravnu financijsku pomoć za prvih šest mjeseci života, besplatno i obvezno učenje jezika (Ulpani), porezne olakšice na kupnju nekretnine i automobila te u potpunosti subvencionirano visokoškolsko obrazovanje.

PREPORUKE ZA RADIKALNI ZAOKRET JAVNE POLITIKE

Budući da je Hrvatska demografski među najugroženijima, ona u Bruxellesu mora izboriti status iznimke. Politika privlačenja vlastite dijaspore i povratnika ne smije se tretirati kao “diskriminacija na tržištu rada EU-a”, već kao legitimna mjera nacionalne sigurnosti i opstanka države. Oslanjanje na EU fondove opće namjene neće vratiti ljude; za to su potrebne agresivne, ciljane i nacionalno osmišljene povlastice. Administracija mora postati proaktivni menadžer, a ne birokratska kočnica.

A. Ekonomske i porezne povlastice (Suverene mjere izvan standardnog EU okvira)

Preporuka 1: Uvođenje „Hrvatske povratničke ekonomske zone“ (po uzoru na Portugal i Irsku). Potrebno je izboriti i implementirati pravo na višegodišnje potpuno oslobođenje od poreza na dohodak i poreza na dobit za povratnike (i njihove potomke) koji otvaraju proizvodne pogone ili start-up tvrtke u RH. Ako druge članice EU na to gledaju s nesimpatijom, RH se mora pozvati na ugovore o EU koji dopuštaju izvanredne mjere u slučaju ugrožavanja vitalnih nacionalnih interesa (demografski slom).

Preporuka 2: Agresivni stambeni poticaji u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave [JLP(R)S]. Država mora, mimo standardnih EU pravila o tržišnom natjecanju, izravno subvencionirati gradnju kuća i dodjelu građevinskog zemljišta isključivo za obitelji povratnika i useljenika iz dijaspore, kao i za mlade obitelji u demografski opustošenim regijama.

B. Hitno zakonodavno i diplomatsko djelovanje

Preporuka 3: Hitna kodifikacija i „Lex povratnici“ (po uzoru na Izrael). Donijeti jedinstveni zakon koji uklanja sve administrativne prepreke za dobivanje državljanstva potomcima iseljenika do bilo kojeg koljena, uz automatsko priznavanje inozemnih diploma u roku od maksimalno 7 dana.

Preporuka 4: Jednostrani zdravstveni i mirovinski „premostivi fond“. Za povratnike iz zemalja s kojima RH nema potpisane ugovore (poput Južne Amerike), država mora iz proračuna jednostrano preuzeti i osigurati prijelazna prava na zdravstvenu skrb i minimalnu nacionalnu mirovinu, umjesto da se čekaju višegodišnji tromi diplomatski pregovori.

C. Digitalna transformacija i modernizacija potpora za udruge na terenu

Preporuka 5: Radikalno pojednostavljenje pri odobravanju novčanih potpora. Uvesti sustav mikro-vaučera za organizacije Hrvata izvan RH. Umjesto stotina stranica birokratskih izvještaja za odobrenih nekoliko tisuća eura, potrebno je uvesti digitalno izvještavanje kroz brzu, desetominutnu formu. Financiranje se mora obavljati unaprijed (predujam), a ne retroaktivno, kako bi se očuvala likvidnost udruga.

Preporuka 6: Digitalni „One-Stop-Shop“ i virtualni mentori. Izraditi aplikaciju i portal preko kojeg potencijalni povratnik rješava sve dokumente prije nego što uopće kroči na tlo RH, uz dodijeljenog osobnog administrativnog koordinatora (mentora).

ZAKLJUČAK

Provođenje demografske i useljeničke politike prema pravilima namijenjenima stabilnim zapadnim ekonomijama autoput je u vlastiti nestanak. Republika Hrvatska u odnosima s Hrvatima izvan RH mora prestati biti puki administrativni izvršitelj europskih smjernica i postati agresivni menadžer vlastitog povratka.

Tuga Tarle predstavlja zaboravljene čuvare hrvatskog jezika u Sjevernoj Americi i Kanadi

„Kriv sam jer sam jedino u službi Hrvatske, koju volim kao majku, čiji likje tako duboko zapisan u mojem srcu da ga je nemoguće odvojiti od mene;njene nevolje i patnje me tište kao da su moje osobne!…(Ante Kadić) Hrvatska književna prisutnost u Sjevernoj Americi i Kanadi predstavlja fascinantan mozaik glasova koji se protežu od vrhova […]

Primjeri Portugala, Irske i Izraela dokazuju da države koje su preživjele duboke krize nisu čekale dopuštenje međunarodnih tijela, već su same nametnule svoje prioritete. Privlačenje i integracija dijaspore jedini je preostali bazen za spas hrvatske države i gospodarstva, a ovaj tekst nudi jasan, artikuliran i odlučan hodogram za ostvarenje tog povijesnog cilja.

Vlada RH za pet strateških projekata izdvojila 3,55 milijuna eura. Među njima i Hrvatski etnički institut iz Chicaga

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske potpisao je ugovore o potpori za pet strateških projekata vrijednih ukupno 3,55 milijuna eura, namijenjenih obnovi sakralne i kulturne baštine te razvoju infrastrukture hrvatskih zajednica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o projektima koji se u najvećem dijelu provode preko crkvenih institucija: […]

Tijekom dva sadržajna i radna dana održani su stručni paneli i rasprave posvećeni ključnim temama od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na očuvanje hrvatskog identiteta, jačanje suradnje s domovinom te mogućnošću povratka, useljavanja i uključivanja u društveni i gospodarski život Republike Hrvatske.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske zahvalio je članovima Savjeta i svim sudionicima na aktivnom doprinosu u radu sjednice, ali i na sudjelovanju u bogatom programu prvog Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske…

„Od srca zahvaljujem svima na svemu što smo zajedno ostvarili proteklih dana – od otvorenja Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske, Šetnice kulture i brojnih okruglih stolova do svih sadržaja koji su nas povezali i dodatno učvrstili veze između domovinske i iseljene Hrvatske. Vaš dolazak i sudjelovanje potvrda su važnosti zajedništva koje gradimo“, poručio je Milas.

Državni tajnik je rekao kako vjeruje da će novi saziv Savjeta nastaviti uspješno zastupati interese Hrvata izvan Republike Hrvatske te svojim radom pridonijeti daljnjem razvoju suradnje između hrvatskih zajednica i institucija Republike Hrvatske. Naglasio je kako očekuje nastavak otvorenog dijaloga i zajedničkog rada na pitanjima važnima za Hrvate izvan domovine.

Dodijeljeno 2 tisuće stipendija pripadnicima hrvatskoga naroda izvan domovine

Donesena je konačna Odluka o dodjeli dvije tisuće stipendija studentima – pripadnicima hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske za akademsku godinu 2025./2026. Dodjeljuje se 31 stipendija pripadnicima hrvatskog iseljeništva koji studiraju u Republici Hrvatskoj, 57 stipendija pripadnicima hrvatske nacionalne manjine koji studiraju u Republici Hrvatskoj te 212 stipendija pripadnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji […]

Govoreći o potpori Republike Hrvatske Hrvatima izvan domovine, Milas je naglasio kako hrvatske institucije kontinuirano pokazuju poštovanje i brigu za Hrvate izvan Hrvatske…

„Vlada Republike Hrvatske stoji uz vas. Potpora koju pružaju predsjednik Vlade, Hrvatski sabor i druge državne institucije potvrđuje koliko su Hrvati izvan domovine važan dio našeg nacionalnog bića. Posebno je značajno što su ove godine na otvorenju sjednice Savjeta sudjelovali najviši predstavnici državnih institucija, šaljući snažnu poruku zajedništva i međusobnog uvažavanja“, istaknuo je.

Osvrćući se na završnicu Savjeta Vlade Republike Hrvatske, podsjetio je kako su sveta misa za domovinu i završni koncert povodom Dana državnosti dio programa te izrazio zadovoljstvo što upravo oni zaokružuju dane zajedništva i susreta…

„Misa za domovinu jedan je od najljepših trenutaka ovoga tjedna, a vjerujem da će i završni koncert biti dostojan završetak našeg okupljanja. Želim da ove dane pamtite po novim prijateljstvima, razmijenjenim iskustvima i osjećaju pripadnosti jednom narodu bez obzira na to gdje živimo“, ustvrdio je.

Na kraju je svim sudionicima poželio sretan povratak kućama te izrazio uvjerenje da će se suradnja nastaviti tijekom cijele godine…

„Veselim se našim budućim susretima, kako u Hrvatskoj tako i u zemljama u kojima živite. Pred nama je još mnogo posla, ali i mnogo prilika da zajedno radimo za dobrobit hrvatskog naroda. Hvala vam na svemu što činite za Hrvatsku i hrvatski identitet diljem svijeta“, zaključio je Milas.

Milas: U 2024. u Hrvatsku uselilo 13 300 hrvatskih državljana

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske otkrio je danas, predstavljajući Saboru prošlogodišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima s Hrvatima izvan RH, da je u 2024. u Lijepu Našu uselilo 13 300 hrvatskih državljana, dok se za 2025. očekuje i veći broj, javila je HINA. “Godinu 2025. obilježili su […]

Zahvaljujući članovima Savjeta na ukazanom povjerenju, novoizabrani predsjednik četvrtog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Mile Baričević istaknuo je važnost zajedničkog djelovanja svih članova Savjeta te nastavka rada na jačanju veza između Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica diljem svijeta.

Doktorirao na temu Gregorijanskog pjevanja

Fra Marko Hrgota, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene, na Papinskom institutu za crkvenu glazbu u Rimu stekao je akademski status doktora iz područja Gregorijanskog pjevanja, javilo je Svjetlo riječi. Uspješno je obranio doktorski rad pred komisijom koju su činili dekan P. Robert Mehlhart, OP, dodekan Silvano Presciuttini, moderator prof. dr. Franz Karl Prassl, prof. Inga […]

Dodjeljuje se 31 stipendija pripadnicima hrvatskog iseljeništva koji studiraju u Republici Hrvatskoj, 57 stipendija pripadnicima hrvatske nacionalne manjine koji studiraju u Republici Hrvatskoj te 212 stipendija pripadnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji studiraju u Republici Hrvatskoj.

Čak 1572 stipendije dodijeljene su pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji studiraju u Bosni i Hercegovini, 3 stipendije pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji studiraju u Crnoj Gori, 5 stipendija pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji studiraju u Republici Sjevernoj Makedoniji i 120 stipendija pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji studiraju u Republici Srbiji.

Visina stipendije u iznosu od 175,00 EUR mjesečno dodjeljuje se dobitnicima stipendije za akademsku godinu 2025./2026., odnosno za razdoblje od 10 mjeseci u ukupnom iznosu od 1.750,00 EUR jednokratno.

Predstavljen Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske

U Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske održano je javno predstavljanje Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske, novog nacionalnog i trajnog obilježavanja koje se, temeljem odluke Hrvatskoga sabora, održava svake godine u posljednjem tjednu u svibnju. Ovogodišnje prvo izdanje održat će se od 25. do 31. svibnja 2026. u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Cilj […]

Ovdje pogledajte cijelu odluku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske…

Na jednom mjestu okupljen važan segment hrvatske baštine

Bibliografija radova Bogdana Radice sabrana među korice jedne knjige kapitalan je doprinos hrvatskoj političkoj i kulturnoj misli 20. stoljeća iz pera tog našeg znamenitog mislioca i disidenta s višedesetljetnom američkom adresom. Djelo na više od tri stotine stranica donosi cjelovit pregled radova jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualca 20. stoljeća – povjesničara, književnika i publicista, a […]

Nositelj programa je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u suorganizaciji s Hrvatskom maticom iseljenika i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske. U provedbi su sudjelovali Vedran Iskra (SDUHIRH), Lada Kanajet Šimić (HMI) i Katarina Telesmanić (MZOM), uz podršku Andree Katić Bruno, koordinatorice hrvatske nastave u SAD-u.

Prvo odredište programa bila je Hrvatska škola Boston, koju već 19 godina vrlo uspješno organizira i provodi proaktivna hrvatska zajednica. Posjet je održan u nedjelju, 26. travnja. Škola ima tri dječje i jednu odraslu skupinu, a s njima rade četiri mlada učitelja za koje su pripremljena posebna izlaganja i radionice kako bi ih se upoznalo s različitim metodičkim pristupima koje će moći primijeniti u radu sa svojim učenicima.

Nakon toga uslijedio je interaktivni program koji je vodila ravnateljica škole Andrea Katić Bruno, tijekom kojega su djeca predstavila svoju školu i programe koji su se provodili. Posebno veselje izazvao je dio programa u kojem su zajedno s roditeljima, svojim učiteljima i učiteljima iz Hrvatske zaigrali kviz.

Razigrana atmosfera nastavila se i tijekom nastave, gdje su učenici sa zanimanjem sudjelovali u različitim aktivnostima i igrama te učili nove riječi i izraze.

Uz seminare i radionice održan je i sastanak s članovima hrvatske zajednice na kojem su predstavljeni programi i projekti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika.

Nakon Bostona, program seminara i radionica nastavljen je 29. i 30. travnja u Clevelandu, jednom od važnijih središta hrvatskoga iseljeništva u SAD-u. Hrvatska škola u Clevelandu već 50 godina okuplja nove naraštaje učenika koji njeguju povezanost s hrvatskim korijenima, a danas je vodi Marijeta Domazet.

Bleiburška tragedija i britanska obmana

Predstavljanje dvojezične knjige povjesničara dr. sc. Ante Čuvala „Bleiburška tragedija i britanska obmana – Svjedočanstva bivših britanskih časnika” održano je u srijedu u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu, okupivši brojne ugledne goste i mnogobrojnu zainteresiranu publiku. Program je vodio dr. sc. Božo Skoko, prorektor Sveučilišta Algebra Bernays, koji je istaknuo kako sama knjiga […]

Ove školske godine upisano je 60-ak učenika, a nastavu provode tri učiteljice. Tijekom dvodnevnoga programa učenici su pokazali motivaciju i kreativnost, posebno u interaktivnim zadacima, dok su učitelji istaknuli kako su radionice donijele konkretne ideje za osuvremenjivanje nastave te ih dodatno potaknule na rad i napredak.

Stručni tim iz Hrvatske posjetio je i Hrvatski muzej i knjižnicu, ustanove posvećene prikupljanju i očuvanju hrvatske povijesti, kulture te izvornih materijala i artefakata, gdje su se susreli i s vodstvom hrvatske zajednice u Clevelandu.

Završni dio programa održan je u Chicagu, gdje djeluju tri hrvatske škole: Hrvatska škola pri Hrvatskom kulturnom centru, Hrvatska škola Kardinal Stepinac te Hrvatska škola Presveto Srce Isusovo.

U sklopu pripremljenoga programa djeca su učila hrvatski jezik kroz interaktivne sadržaje, dok su učiteljima kroz prezentacije pruženi savjeti, upute i nove ideje za provođenje nastave. Programu u Chicagu prisustvovala je i generalna konzulica Sanja Laković.

Stručni tim susreo se i s voditeljima triju hrvatskih župa i misija — fra Antonijem Musom iz Župe sv. Jeronima, fra Gabrielom Schibolom iz Župe Presvetog Srca Isusova te fra Markom Puljićem iz misije bl. kardinala Alojzija Stepinca, u sklopu kojih su škole organizirane. Također su prisustvovali nedjeljnoj svetoj misi u župi Presvetog Srca Isusova.

Zaključno, u programu seminara i radionica namijenjenome učiteljima i učenicima, koji se održavao u Bostonu, Clevelandu i Chicagu, sudjelovalo je oko 150 djece u dobi od 4 do 16 godina te 20-ak učitelja. Svim školama darovane su knjige namijenjene nastavi hrvatskoga jezika i kulture.

Održani su i sastanci s roditeljima, članovima hrvatske zajednice i predstavnicima hrvatskih udruga na kojima su predstavljeni programi i projekti hrvatskih institucija, kao i mogućnosti učenja hrvatskoga jezika te studiranja u Hrvatskoj.

John Malkovich primljen u hrvatsko državljanstvo

Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović objavio je kako je slavni američki glumac John Malkovich primljen u hrvatsko državljanstvo. “Danas smo u kratkoj, ali važnoj ceremoniji, uručili rješenje o hrvatskom državljanstvu Johnu Malkovichu. Svjetski poznati glumac, koji je obilježio kinematografiju brojnim ulogama, preuzeo je novu ulogu i postao hrvatski državljanin”, napisao je Božinović na […]

Vjerujemo kako će kvalitetna provedba seminara i radionica u hrvatskim školama u SAD-u dodatno osnažiti motivaciju učitelja, učenika i njihovih roditelja za učenje i poučavanje hrvatskoga jezika te još snažnije učvrstiti njihovu povezanost s domovinom.

Djelo kao svojevrsni kompas svima onima koji se ponekad izgube na putu identiteta

Hvalevrijedna manifestacija Noć knjige i ovaj put je obilježena u Hrvatskoj matici iseljenika. Naime, u četvrtak je održano svečano predstavljanje 17. sveska Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Događaj su zajednički organizirali Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice, okupivši brojne ugledne goste i zainteresiranu publiku iz akademske zajednice grada Zagreba. “Odjel […]

Propozicije natječaja su:

• dramski tekst treba biti napisan na hrvatskom jeziku
• dramski tekst može pripadati bilo kojoj dramskoj vrsti ili žanru
• dramski tekst ne može biti iz oblasti lutkarstva ili književnosti za djecu
• dramski tekst ne može prethodno biti objavljen ili scenski postavljen – insceniran
• dramski tekst potrebno je dostaviti u elektroničkoj formi (doc ili pdf)
• dramski tekst potrebno je dostaviti pod šifrom
• pravo sudjelovanja na Natječaju imaju sve punoljetne osobe do navršenih 35 godina starosti do dana zaključenja Natječaja, odnosno do 1. listopada 2026. godine.

Dostupno 1,8 milijuna eura za programe i projekte Hrvata izvan RH. Evo koji su uvjeti prijave…

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva zbog ostvarenja financijske potpore za 2026. godinu. Na Javni natječaj mogu se javiti organizacije hrvatskog iseljeništva (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i ostale organizacije) koje su se opredijelile za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su predmet financiranja… […]

Autor/ica najboljeg dramskog teksta bit će proglašen/a laureatom „Nagrade za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina“ koja se sastoji od plakete i novčanog dijela nagrade u ukupnom neto iznosu od 3.000 KM. Bit će dodijeljene plakete i novčane nagrade autorima/icama drugoplasiranog i trećeplasiranoga dramskog teksta u neto iznosu od 1.000 KM.

Dramski tekst u elektroničkoj formi potrebno je dostaviti do 1. listopada 2026. Tekst treba obavezno dostaviti pod šifrom i uz njega se ne smije poslati niti jedan osobni podatak iz kojeg je moguće utvrditi identitet autora/ice.

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru zadržava mogućnost tiskanja i izdavanja nagrađenih dramskih tekstova u knjizi ili drugoj vrsti tiskane ili elektroničke publikacije, uz mogućnosti organiziranja javnog čitanja ili bilo kojeg drugog oblika promocije i prezentacije nagrađenih djela.

Ministarstvo demografije i useljeništva: Cilj nam je vratiti Hrvate iz Njemačke i Irske, ali i potomke naših iseljenika iz Južne Amerike!

Ministarstvo demografije i useljeništva predstavilo je znanstveni savjet za izradu Zakona o demografskoj obnovi, čiji cilj je uspostaviti cjelovit okvir za provedbu demografskih mjera na svim razinama vlasti. Poseban naglasak stavlja se na pronatalitetne politike, poticanje povratka hrvatskog iseljeništva te uključivanje demografske perspektive u ključne javne politike. Demografija koja je istaknuta kao jedan od prioriteta […]

HNK Mostar i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske distribuirat će tekst ovoga Natječaja većem broju tiskanih, elektroničkih i online medija kao i teatarskim kućama, umjetničkim organizacijama i odgovarajućim visokoškolskim institucijama s kojima surađuju, sve s ciljem njegove promocije i dostupnosti svim potencijalnim autorima u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i svijetu.

Više informacija doznajte ovdje…

Zagrebačka županija dodjeljuje 70 tisuća eura Hrvatima izvan RH

Zagrebačka županija raspisala je Javni poziv za dodjelu donacija za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske u ovoj godini. Cilj mu je očuvanje identiteta te poticanje različitih društvenih aktivnosti hrvatskih zajednica u inozemstvu, a za tu je namjenu osigurala 70 tisuća eura. Donacije su namijenjene neprofitnim organizacijama koje djeluju izvan Hrvatske, a zastupaju interese Hrvata u Bosni […]

Na Javni natječaj mogu se javiti organizacije hrvatskog iseljeništva (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i ostale organizacije) koje su se opredijelile za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su predmet financiranja…

” I kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost”, objavljeno je na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave Javnog natječaja i traje zaključno do 20. svibnja 2026…

Vlada RH prihvatila Program potpore razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini

Na jučerašnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske prihvaćen je Program potpore razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2026. do 2028. godine. Program je donesen u skladu sa Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Lijepe Naše te potvrđuje trajnu opredijeljenost Republike Hrvatske pružanju skrbi i zaštite Hrvatima izvan domovine, kao i […]

“Molimo prijavitelje da prije sastavljanja i podnošenja prijave na Javni natječaj pažljivo pročitaju Upute za prijavitelje. Ove Upute sadrže informacije o načinu popunjavanja e- prijavnog obrasca, načinu predaje prijave, kao i informacije o rokovima za prijavu te kontaktima u slučaju dodatnih pitanja o provedbi Javnog natječaja”, istaknuli su iz Ureda.

Ukupno planirana vrijednost Javnog natječaja je 1.800.000,00 eura. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je 1.000,00 eura, a najveći 50.000,00 eura. Jedna organizacija može podnijeti najviše dvije prijave na ovaj Javni natječaj.

Dodijeljeno 2000 stipendija Hrvatima izvan RH. Evo rang-liste…

Pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske za akademsku godinu 2025./2026. dodjeljuje se 2000 stipendija, od čega 300 stipendija za studij u Republici Hrvatskoj (200 stipendija za pripadnike hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, 60 stipendija za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i 40 stipendija za pripadnike hrvatskog iseljeništva), 1500 stipendija za studij u Bosni i Hercegovini, […]

Ovo je poveznica za ulazak u računalni sustav, a više detalja potražite ovdje…

Predstavljena službena zastava 1. Iseljeničkih igara zajedništva

Američko-hrvatski kongres uz gotovo 70 partnerskih organizacija iz Hrvatske i svijeta predstavio je službenu zastavu 1. Iseljeničkih igara zajedništva koje će se od 16. do 20. srpnja ove godine održati u Splitu i Braču. Službena zastava u Sjevernoj Americi predstavljena je pred prepunom dvoranom na svečanom poslovnom događanju Dalmatinsko-američkog kluba u San Pedru na poluotoku […]

Javni natječaj će, zajedno s pripadajućom dokumentacijom, biti dostupan na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda i nadležnih veleposlanstava Republike Hrvatske.

I ove godine nastavlja se obveza elektroničkog podnošenja prijava putem aplikativnog sustava Ureda…

“Napominjemo kako je uz elektroničko podnošenje prijave potrebno poslati preporučeno poštom izvornike ili ovjerene kopije sljedećih dokumenata: ‘Izjava prijavitelja – organizacije o točnosti podataka’ i ‘uvjerenje nadležnog suda, ne starije od šest mjeseci, da se ne vodi kazneni postupak protiv osobe ovlaštene za zastupanje organizacije, i/ili potvrdu da osoba ovlaštena za zastupanje organizacije nije pravomoćno osuđena za počinjenje kaznenog djela'”, javili su iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Pokreće se prvi Sportski kamp namijenjen hrvatskom iseljeništvu. Evo svih detalja…

Hrvatska matica iseljenika pokreće novi program usmjeren na povezivanje mladih iz hrvatskog iseljeništva s domovinom. Sportski kamp održat će se od 11. do 19. srpnja 2026. u Prelogu. Riječ je o prvom izdanju programa koji kroz sport, edukaciju i zajedničko iskustvo boravka u Hrvatskoj potiče razvoj vještina, međusobno povezivanje i jačanje osjećaja pripadnosti hrvatskom identitetu. […]

Svi zainteresirani obavještavaju se kako će, kao i prethodnih godina, biti osigurani neslužbeni prijevodi teksta Javnog natječaja i Uputa za prijavitelje na engleski i španjolski jezik.

Predstavljena nova aplikacija za učenje hrvatskog jezika na razini B1

U Zagrebu je jučer predstavljena nova mobilna i internetska aplikacija LearnCro, digitalni alat namijenjen učenju hrvatskog jezika na razini B1. Projekt je razvijen u suradnji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem unapređenja dostupnosti hrvatskog jezika i jačanja povezanosti s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Aplikacija LearnCro […]

U tom cilju, nastavljajući pružati potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.

Prihvatljivi prijavitelji na ovaj Javni natječaj su pravne osobe sa sjedištem u Bosni i Hercegovini te fizičke osobe sa sjedištem i prebivalištem u Bosni i Hercegovini – registrirane u poljoprivredi u skladu s nacionalnim propisima.

Pravne osobe mogu prijaviti programe i projekte za skupinu prioritetnih područja:

• infrastrukturni programi/projekti i drugi programi/projekti usmjereni na stvaranje preduvjeta za održivi ostanak, opstanak i povratak Hrvata u Bosni i Hercegovini,
• izgradnja, obnova i opremanje ustanova kulture te zaštita i obnova spomenika kulture, kao i podrška najznačajnijim kulturnim manifestacijama,
• potpora javnim glasilima na hrvatskom jeziku koja osiguravaju pravo na informiranje,
• nabava knjiga i časopisa hrvatskih nakladnika za odgojno-obrazovne ustanove i javne knjižnice, te potpora nakladničkoj djelatnosti u izdavanju djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu i časopisa od kulturološkog značenja,
• izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih ustanova (od predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, učeničkih i studentskih domova do sveučilišta) te izrada programa i projekata za izvođenje nastave na hrvatskom jeziku,
• izgradnja, obnova i opremanje zdravstvenih i socijalnih ustanova te nabava opreme za liječenje, zaštitu i očuvanje zdravlja,
• potpora ratarstvu, stočarstvu, voćarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu, pčelarstvu, ribarstvu, kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, kupnja rasplodnog podmlatka uzgojno valjanih domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, podizanje novih i restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, izgradnja, adaptacija i opremanje zatvorenih i zaštićenih prostora i objekata i drugih ulaganja u području poljoprivrede.

Fizičke osobe mogu prijaviti programe i projekte za skupinu prioritetnih područja – poljoprivreda:

• potpora ratarstvu, stočarstvu, voćarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu, pčelarstvu, ribarstvu i to za operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva, kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, kupnja rasplodnog podmlatka domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, podizanje novih i restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, izgradnja, adaptacija i opremanje zatvorenih i zaštićenih prostora i objekata i drugih ulaganja u području poljoprivrede. Prijava programa/projekata se obvezno podnosi u elektroničkom i papirnatom obliku.

Nagrađeno 26 iznimnih žena iz 11 zemalja

Povodom deset godina svoga djelovanja, Mreža hrvatskih žena u Zagrebu je okupila istaknute liderice iz Hrvatske i svijeta koje su na međunarodnoj konferenciji “Napredak žena. Napredak ekonomije. Ostvari potencijal!” sa sloganom “Nasljeđe u pokretu” raspravljale o položaju i utjecaju pripadnica ljepšeg spola u diplomaciji, politici, poduzetništvu, znanosti, kulturi, umjetnosti, humanitarnom radu i oružanim snagama u […]

Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave Javnog natječaja na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i traje zaključno do 16. travnja 2026. godine.

Dodatne informacije potražite na ovoj poveznici…