Lektorica hrvatskog jezika o životu u Lisabonu: Zimi je toplije vani nego unutra

Kolega lektor Robert Bebek, ujedno i moj prethodnik u glavnom gradu Portugala, u jednom je intervjuu rekao da lektori u svakoj od zemalja u kojima se zateknu presvlače svoju zmijsku košuljicu, dobiju nove adrese, isprave i hodograme. S obzirom na to da Portugal nije prva zemlja u kojoj sam se našla predajući hrvatski jezik, uviđam […]

Među zanimljivijim kombinacijama jezika koje odabiru studenti hrvatskoga jezika su one korejskog i hrvatskog te turskog i hrvatskog. Česte su kombinacije s drugim slavenskim jezicima. U svakom naraštaju ima i neki student s predznanjem hrvatskog jezika koji je završio hrvatsku školu ili imao mogućnost u školi na području gdje još ima hrvatske manjine izborno slušati nastavu hrvatskog jezika.

Rjeđi su primjeri studenata kojima netko od predaka govori hrvatski jezik; ima ih troje iz različitih dijelova Mađarske. Prije pandemije mogao se uočiti primjetan rast interesa za hrvatski jezik te je prošlogodišnji upis 15-ero studenata unazad 15 godina, koliko pamti jedan od predavača, bio najveći broj studenata hrvatskog jezika. Raste i broj studenata kojima je hrvatski jezik glavni predmet, kao i zainteresiranih za nastavak studija hrvatskog nakon treće godine, odnosno diplomski studij.

Ove godine troje studenata upisuje završnu godinu diplomskog studija hrvatskoga jezika. Većina studenata dolazi u Hrvatsku, a nekima je „sličnost s talijanskim“ bila motivacija za studiranje. Mađarski studenti općenito imaju pozitivno mišljenje o životu u Hrvatskoj i žele doći u školu stranih jezika, na studij pa i ostati dulje u Lijepoj Našoj.

Struktura studija je, od uvođenja bolonjskog procesa obrazovanja, različita u odnosu na hrvatski sustav te dvopredmetni studiji nisu studiji jednake važnosti, već je jedan predmet glavni i nositelj budućeg zvanja, a drugi tzv. minor. Po završetku dodiplomskog studija, može se upisati diplomski studij i iz područja koje nije prethodno studirano te minora.

‘Kontinuiranim radom postignuto je da je Hrvatska na Leipziškom sajmu knjiga prepoznatljiva, poznata i dobrodošla’

Alida Bremer rođena je u 1959. u Splitu, a od 1968. živi u njemačkome gradu Münsteru. Nakon što je doktorirala na temu „Kriminalistička dekonstrukcija. K poetici postmodernih kriminalističkih romana“, niz godina radila je kao znanstvena suradnica, visokoškolska docentica i lektorica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu. Urednica je nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti te jedne […]

Studenti su motivirani za nastavak studija jer po završetku diplomskog studija dobivaju tzv. jezični ispit, odnosno potvrdu o iznimno dobrom poznavanju i uporabi stranog jezika, što se bitno odražava na buduća primanja.

Primaran zadatak lektora u Budimpešti je održavanje nastave hrvatskoga jezika. Uz nastavu, lektori sudjeluju u kulturnim događajima i organiziraju ih te animiraju studente za sudjelovanje u kulturnim i književnim manifestacijama. Književni susreti unutar fakulteta ELTE uglavnom se održavaju u prostoriji Knjižnice, najljepšoj prostoriji Fakulteta, opremljenoj namještajem fizičara i sveučilišnog profesora, baruna Loránda Eötvösa po kojem je Sveučilište imenovano 1950.

Hrvata je oko deset tisuća u Budimpešti, no gotovo ih je nemoguće vidjeti više od 50 okupljenih na jednome mjestu. Problem s kojim sam se, kao i lektori prije mene, i sama susrela, bio je pronalaženje odgovarajućeg smještaja u Budimpešti jer su cijene stanova visoke, a Sveučilište ugovorom podmiruje jedva polovicu uobičajene najamnine za garsonijeru pa mnogi stanodavci ne žele iznajmiti stan pod tim uvjetima.

U mom slučaju osobnog lektorskog iskustva, problem s rješavanjem smještaja rezultirao je neželjenim privlačenjem pozornosti. Kako je kolegica s postdiplomskog studija, kojoj je mađarski uz hrvatski materinji jezik, podučavala hrvatske časne sestre u Budimpešti mađarskome jeziku, časne sestre su mi omogućile stanovanje u dijelu svog samostanskog kompleksa, u kojem je i smještaj za odgajateljice koje tamo rade, pa mi je uobičajen način upoznavanja novih kolega na Fakultetu glasio otprilike: „A Vi živite u samostanu?“ na što je bilo najjednostavnije odgovoriti: „Da. I zovem se Katarina. Drago mi je”.

Katarina Novak, Hrvatska matica iseljenika

‘Kada razmišljam o razlozima zašto studiram hrvatski jezik u Rimu, odmah mi padne na pamet da sam Hrvatica’

Početkom studenoga 2018. godine upoznala sam gospođu Maju Cvjetičanin, lektoricu hrvatskoga jezika na rimskom Sveučilištu „La Sapienza“, koja je upravo bila stigla na novu dužnost. Tijekom boravka gospođe Cvjetičanin u Rimu ostale smo u stalnom kontaktu te je jedan od postignutih rezultata suradnje i intervju o lektoratu hrvatskoga jezika, vrijednoj inicijativi dugogodišnje tradicije. Možete li […]

Katarina Novak, rodom Ludbrežanka, rođena je 1979. u Varaždinu. Godine 2014. obranom je rada Fonetika i fonologija kajkavskih govora bukovečkog područja u ludbreškoj Podravini završila Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radila je na više projekata vezanih uz povijest i razvoj hrvatskoga jezika – projektu digitalizacije hrvatske glagoljske baštine Staroslavenskoga instituta i istraživanjima kajkavskih govora za jezični atlas Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Predavala je hrvatski jezik i kulturu na gotovo svim obrazovnim razinama, od osnovnoškolske do sveučilišne. Kao suradnica Varaždinskog veleučilišta predavala je Kulturološko razumijevanje i izražavanje, a u suradnji s Učiteljskim fakultetom Dijalektologiju hrvatskog jezika. Završila je lektorski mandat u Mađarskoj, a predložena je za lektorat u Litvi.