Knjiga o ubojstvu franjevaca na Širokom Brijegu prevedena na engleski jezik

Englesko izdanje knjige povjesničara Hrvoja Mandića “Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću” (Herzegovinian Franciscan Province during and after the Second World War) objavila je zagrebačka nakladna kuća Despot infinitus. Recenzent knjige britanski povjesničar Robin Harris ocijenio je kako Mandić nudi analizu temeljenu na dubokom i opsežnom istraživanju tijekom niza godina kroz svu […]

U ovoj seriji nema gluposti o “svim stranama”. Tu se jugoslavenska aktivnost otvoreno naziva “državnim terorizmom”.

Ovo je kriminalistički podcast i tako je uokviren. Mnogo je detalja koji dosad nisu bili poznali. Štedul je nakon strijeljanja dugo boravio u policijskoj stanici pod jakim osiguranjem, a atentator Vinko Sindičić napravio je garot u svojoj zatvorskoj ćeliji.

Epizode će neko vrijeme biti dostupne na ovoj poveznici. Nadalje, može ih slušati bilo tko diljem svijeta. tj. nije ograničeno na Ujedinjeno Kraljevstvo.

Serija je korektiv za one koji hvale Jugoslaviju i komunizam. Format je pogodan za opće slušanje. Sjajan način da svojim prijateljima koji nisu Hrvati predstavite kako je bilo. Ako poznajete nekoga tko voli kriminalističke dokumentarce, podcaste itd. pošaljite mu ovo. Ovo će doprijeti do velikog broja ljudi i pomoći im da se informiraju o Jugoslaviji.

Objavljujemo kako su partizani vodili veliku promidžbu protiv hercegovačkih franjevaca

Komunistička partija Jugoslavije provodila je ciljanu političku i medijsku kampanju među pripadnicima NOVJ-a prije početka napada na Široki Brijeg. Partizani su u jesen 1944. preko Radija Beograd i partizanskih vojnih biltena vodili veliku promidžbu protiv hercegovačkih franjevaca. Činjenica je da je Partija, preko glavnih urednika tih vojnih biltena, nakon pokolja hercegovačkih franjevaca vodila žestoku ideološku […]

Vinko Sindičić ustrijelio je u četvrtak 20. listopada 1988. predsjednika Hrvatskog državotvornog pokreta Nikolu Štedula. Atentat se dogodio nedaleko od Štedulove kuće u Kirkcaldyju u blizini Edinburgha u Škotskoj. Štedul je preživio atentat iako je u njega ispaljeno šest hitaca. Ubojica je otkriven i uhićen istoga dana u londonskoj zračnoj luci Heathrow.

Prije točno pola stoljeća počela je važna večer za Hrvatsku

Dok ulazimo u deveti mjesec svjetske bitke protiv misterioznog virusa poznatog kao Covid-19, sveprisutna maska ​​u svim svojim stilskim manifestacijama podsjeća na još jednu bolest za koju još uvijek ne postoji cjepivo: hrvatsku šutnju. U vrijeme Titove diktature, kada je skovan ovaj izraz, ljudi su također nosili maske, ali one su bile nevidljive ljudskom oku. […]

Poslije ubojstva Stanka Nižića u Švicarskoj i Ante Kostića u Münchenu, ovo je treće ubojstvo u nepunih dva mjeseca.

Mate Kolić rođen je 1939. u selu Zagorje, kotar Ogulin, Lika. Osnovno školovanje završio je u Zagorju. Godine 1958. bježi u emigraciju, najprije u Italiju, a mjesec dana kasnije odlazi u Francusku. Godine 1961. pristupa organizaciji HOP, a postaje i članom Hrvatskog Radničkog Saveza u Francuskoj, gdje vrši dužnost predsjednika. Bio je medu glavnim osnivačima Mjesnog Odbora HNV-a “Bruno Bušić” u Parizu, u kojem je vršio najprije dužnost predsjednika, a onda rizničara.

Hrvatski Radnički Savez iz Pariza usko je surađivao sa svim hrvatskim organizacijama, a posebno s Ujedinjenim Hrvatima Europe. Radnički Savez se smatra ogrankom UHE u Parizu. Za sve to nemalu zaslugu ima Kolić.

Atentat na njega izvršen je u ranim jutarnjim satima. Kada je u 7,45
ušao sa suprugom u automobil pred svojom kućom i upalio motor, odjeknula je snažna eksplozija. Mate je na mjestu ostao mrtav, a supruga je snažnom eksplozijom izbačena iz auta. To joj je spasilo život.

Atentat je izvršen u ponedjeljak 19. listopada. Simptomatično je da je točno prije tri godine u ponedjeljak navečer izvršen atentat na Brunu Bušića. Atentatori su svakako imali na umu ovu podudarnost. Bruno je ubijen u 22.45 u ponedjeljak.

Od smrti Brunine i atentata na Danu Šarca u srpnju 1975. godine Hrvati su
nepovjerljivo gledali na parišku sredinu, jer su se oba atentata dogodila
pod sumnjivim okolnostima. Naime, poznato je da se neki emigranti sastaju
s jugo-predstavnicima, jugokonzulima i udbašima.

Slobodni narodi imaju opoziciju, a neslobodni emigraciju

Nekada se govorilo da ono što nije napisano u povijesnim knjigama da se to i nije ni dogodilo. Latinska “verba volant, scripta manent” (dosta slobodan prijevod: “riječi odlijeću, napisano ostaje”) nije baš u potpunosti točna, jer u svakoj kulturi mnogo toga “ostaje”, ponešto dugujemo usmenoj predaji, živu svjedočenju. Danas bi se reklo i da ono […]

Atentat na Matu Kolića možda je čak izvršen iz straha da ne bi javno progovorio što je znao o sredini i okolnostima pod kojima je ubijen Bruno Bušić ili nastrijeljen Dane Šarac — i da ne bi raskrinkao one koje treba raskrinkati.

Pokojni Kolić iza sebe je ostavio suprugu i dvoje djece.

Danica, 1981.