Na jednom mjestu okupljen važan segment hrvatske baštine

Bibliografija radova Bogdana Radice sabrana među korice jedne knjige kapitalan je doprinos hrvatskoj političkoj i kulturnoj misli 20. stoljeća iz pera tog našeg znamenitog mislioca i disidenta s višedesetljetnom američkom adresom.

Djelo na više od tri stotine stranica donosi cjelovit pregled radova jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualca 20. stoljeća – povjesničara, književnika i publicista, a koji je veći dio života djelovao u Sjedinjenim Američkim Državama te predstavlja dragocjen prinos hrvatskoj kulturnoj i historiografskoj baštini, te nezaobilazan izvor za interdisciplinarno proučavanje utjecaja naše dijaspore na demokratske procese u domovini druge polovice 20. stoljeća.

Na Kliofestu – Festivalu povijesti, danas je održano predstavljanje knjige „Bogdan Radica: bibliografija (1922. – 2018.)“, vrijednog bibliografskog izdanja koje sustavno obrađuje publicistički opus jednog od najplodnijih hrvatskih poliglota i intelektualaca 20. stoljeća koji je u Sjedinjene Američke Države emigrirao i ondje stvarao pune 53 godine kao pisac, novinski kolumnist i sveučilišni profesor moderne europske i svjetske povijesti.

Predstavljanje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organizirali su Hrvatska matica iseljenika i nakladnik Književni krug Split. O knjizi su govorili povjesničar dr. sc. Wollfy Krašić i informatologinja dr. sc. Ivana Hebrang Grgić te autori mr. sc. Zdravka Bušić i mr. sc. Ivan Miletić, dok je promociju moderirala Vesna Kukavica, rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo.

Povijest hrvatskoga iseljeništva i kulturna povijest Hrvata izvan Republike Hrvatske imaju svoje reprezentativno mjesto u sklopu Kliofesta od njegova utemeljenja. Ovogodišnji program dijasporske tematike poseban je naglasak stavio na iseljeničke bibliografije koje otkrivaju bogatstvo pisane građe o hrvatskoj dijaspori odnosno stvaralaštvu naših ljudi u pokretu koje je dio i hrvatske kulture i kulturā zemalja u kojima Hrvati žive, od Aljaske do Ognjene zemlje, preko juga Afrike pa sve do Australije i Novoga Zelanda, uključujući europsko susjedstvo.

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas pozdravio je okupljene uzvanike i posjetitelje promocije te istaknuo značaj ovog djela…

„Ako uspoređujemo visoke stručne standarde u bibliografiji koje provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu digitalne epohe, možemo reći da je, kada je iseljeništvo u pitanju, taj standard početkom 21. stoljeća potvrdila doktorica Nataša Bašić sastavivši Retrospektivnu bibliografiju kultne Hrvatske revije, dok je ovaj autorski dvojac Bušić – Miletić proširio naše bibliografske horizonte iščitavajući inozemnu periodiku engleskoga govornog područja u kojoj su rasuta djela povjesničara Bogdana Radice. Jasno, autorski dvojac s Radicom je na američkom tlu dijelio i emigrantsku dramu druge polovice 20. stoljeća, što ih je dodatno osnažilo u izradi ove knjige posvećene perjanici iseljeničkog tiska“, istaknuo je ravnatelj.

U ime nakladnika Književnog kruga Split prisutnima se obratio mr. sc. Luka Marković, ističući značaj književne misli i političkog vizionarstva Bogdana Radice te neodoljivi Radičin ponos na vlastitu mediteransku kolijevku u Splitu u kojoj je rođen.

Povjesničar dr. sc. Wollfy Krašić u svom se izlaganju prisjetio ključnog povijesno-političkog djelovanja Radice u američkoj javnosti za vrijeme hladnoratovske podjele svijeta, vizionarski afirmiravši u medijima na Zapadu pravo na samoodređenje hrvatskoga naroda…

„Bitan Radičin doprinos svakako je to što je bio dio intelektualnog kruga koji je već sredinom šezdesetih godina, kroz osobne kontakte i javne tekstove, podržavao djelovanje domovinskih intelektualaca, uključujući i komuniste, od kojih je jedan dio kasnije prešao u disidentske krugove. Tako su temelji onoga što se 1990-ih nazivalo jedinstvom domovinske i iseljene Hrvatske zapravo postavljeni mnogo ranije, u početnim dionicama Hrvatskog proljeća“, objasnio je povjesničar Krašić.

Povjesničar i književnik, slavni Splićanin Bogdan Radica rođen je prije 122 godine u Splitu (1904.), a preminuo je prije 33 godine u New Yorku (1993.). Doživio je 89 godina i neovisnu suvremenu Republiku Hrvatsku, od toga je pune 53 godine živio i radio u Sjedinjenim Američkim Državama, u koje je emigrirao u svojim zrelim tridesetim. Radica je 18 godina stariji od Franje Tuđmana, kojega je upoznao u kasnim 1960-im u SAD-u i Italiji, a cijenio ga je kao povjesničara i stratega međunarodnog rješenje hrvatskog pitanja.

O bibliografskom značaju knjige govorila je i dr. sc. Ivana Hebrang Grgić koja je objasnila kako iza ovakvog pothvata stoje dugotrajan rad i iznimna preciznost. Istaknula je da je ova bibliografija posebno važna u današnje vrijeme kada je u moru informacija ponekad teško prepoznati onu pravu, a upravo takve detaljne i pouzdane informacije ova knjiga doista nudi.

„Ovo nije knjiga koju ćete uzeti i čitati prije spavanja kako biste se zabavili, nego prije svega vrlo važan priručnik u kojem je na jednome mjestu okupljen važan segment hrvatske baštine“, rekla je Hebrang Grgić.

Na kraju su o knjizi govorili autori mr. sc. Zdravka Bušić i mr. sc. Ivan Miletić. Saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske objasnila je kako su proveli mjesece i mjesece skupljajući i pregledavajući djela Bogdana Radice. Otkrila je kako je dio materijala stigao zrakoplovom u kutijama, a neka djela bilo je vrlo teško očitati jer su dostupna isključivo u tiskanom obliku koji mora odoljeti zubu vremena i biti zaštićen.

Mr. sc. Bušić istaknula je i kako ovo djelo za nju ima poseban značaj jer je Bogdan Radica ostavio dubok trag u njezinu životu. Prisjetila se njihovih susreta u New Yorku, ali i činjenice koliko su mladi u emigraciji mogli naučiti od njega, ne samo hrvatski studenti već i američka studentska zajednice kojoj je Radica desetljećima predavao europsku i svjetsku povijest i povijest umjetnosti…

„Potaknuo nas je na rad, na razmišljanje, upućivao nas je kako da se ne izgubimo u tom velikom svijetu. Bogdan Radica za nas je bio svjetionik. Sve ove sate, dane i mjesece rada od srca sam posvetila čovjeku koji me toliko toga naučio“, naglasila je autorica Bušić te pozvala studente Fakulteta hrvatskih studija i Filozofskoga fakulteta koji su prisustvovali promociji da svakako pročitaju djela Bogdana Radice.

Izlaganja promotora, te autorskog dvojcā Bušić -Miletić i nakladnika o djelu i nasljeđu Bogdana Radice pokazala su koliko su teme hrvatske kulturne i političke baštine, kao i uloga iseljeništva u očuvanju i predstavljanju hrvatskog identiteta u svijetu i danas važne i aktualne.

Knjiga se mogla kupiti na štandu Književnog kruga Split.

Ključne riječi #Bogdan Radica #Kliofest #Zdravka Bušić