Malkica Dugeč
FOTO: Lucija Šarčević
Hrvatska pjesnikinja, prozaistica i esejistica Malkica Dugeč rođena je 3. lipnja 1936. godine u Zavidovićima u Bosni i Hercegovini. U hrvatskoj književnosti prisutna je već od pedesetih godina. Školovala se u Sarajevu i Zagrebu, gdje je 1953. godine maturirala. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1959. godine hrvatski i ruski jezik i književnost. Nakon studija radila je kao profesorica u Požegi, Loboru, Gradcu kraj Drniša i Donjem Miholjcu.
Malkica Dugeč iz Stuttgarta najplodnija je suvremena hrvatska pjesnikinja u Njemačkoj, gdje je dobila azil nakon sloma Hrvatskog proljeća prije pedeset godina. Objavila je tridesetak knjiga pjesama i jednu knjigu proze. Malkica Dugeč spada po mnogočemu u književnike – fenomene. Rođena je 1936., što znači da je dobrano zagazila u treću životnu dob, ali i […]
Književnim se radom počela baviti u ranoj dobi, objavljujući pjesme početkom 1950-ih godina. Prvu zbirku pjesama „Crveni biseri“ objavila je 1960. godine u Požegi.
Godine 1972., nakon političkih zbivanja vezanih uz Hrvatsko proljeće, napustila je Hrvatsku i nastanila se u Stuttgartu, gdje je u egzilu sa suprugom i znamenitim hrvatskim disidentom Božom nastavila živjeti i djelovati u okviru hrvatske kulturne zajednice u iseljeništvu.
Tijekom svojega dugogodišnjeg književnog rada objavila je 30-ak knjiga poezije i proze te je zastupljena u brojnim hrvatskim antologijama i leksikonima. Njezino se stvaralaštvo tematski veže uz vjeru, domovinu, jezik, identitet i iskustvo iseljeništva.

Članica je više kulturnih i književnih udruga, među kojima su Društvo hrvatskih književnika, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori te Deutsche Gesellschaft für Kroatistik.
Dobitnica je više književnih nagrada, među kojima su nagrade „Antun Branko Šimić“ i „Fra Lucijan Kordić“.
Malkica Dugeč, jedna je od najpoznatijih i najplodnijih hrvatskih pjesnikinja u izvandomovinstvu, pored spisateljica kao što su Nedjeljka Luetić Tijan, Nada Kesterčanek Vujica, Marija Fabek ili pak Katrina Pejaković…
Stanislav Geza Milošić (1926. – 1981.) osebujna je književna, novinarska i politička osobnost. Rođen je u Kraljevini Jugoslaviji pokraj Zagreba u selu Sveta Klara 1926., od oca gradišćanskog Hrvata i majke slavonske Šokice. Ova zanimljiva regionalna kombinacija na neki način odredila je njegov temperament, ali i životnu putanju. Vrlo rano iskazao je dar za pisanje […]
Njezin opus, građen kroz više desetljeća stvaranja, snažno svjedoči o trajnoj povezanosti s hrvatskim jezikom i identitetom. Kao autorica i intelektualka, ostaje simbol ustrajnosti, domoljublja i vjernosti hrvatskoj riječi, a njezino stvaralaštvo potvrđuje snagu kulture koja nadilazi granice i povezuje generacije Hrvata diljem svijeta.
Lucija Šarčević, prof.