Hrvatice iz Latinske Amerike zapisale sudbine svojih predaka koje nikoga neće ostaviti ravnodušnima

Hrvatsko izdanje knjige “Čuvarice niti”, zbirke kratke pripovjedne proze, sadrži 25 životnih priča Hrvatica iz dijaspore koje, iz različitih krajeva Latinske Amerike, svjedoče o sudbinama svojih predaka koji su onamo stigli iz raznih hrvatskih geografskih regija – od Drave do Jadrana – u potrazi za kruhom i slobodom tijekom turbulentnog razdoblja, obilježenog poznatim prekooceanskim europskim migracijskim valovima od kraja 19. do sredine 20. stoljeća.

Zbirka se sastoji od pet zasebnih tematskih cjelina od kojih svaka donosi pretežno po pet poetskih minijatura koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Posrijedi je knjiga priča antologijskog karaktera, a nastala je inicijativom Mreže Hrvatica Latinske Amerike, CroActivas. Izvorno je objavljena početkom ove godine od strane izdavača „Jadran“ iz Buenos Airesa na španjolskom i portugalskom jeziku pod naslovom “Guardianas de la trama / 25 historias del legado croata en la voz de mujeres latinoamericanas // Guardiãs da trama / 25 histórias da herança croata narradas por mulheres latino-americanas“, a u hrvatskom prijevodu opseže više od 250 stranica.

Predgovor hrvatskom izdanju knjige napisao je mr. sc. Zdeslav Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, naglašavajući: „Povijest hrvatskoga iseljeništva često se pripovijeda kroz brojke i valove, brodove i odredišta, gospodarske prilike i političke okolnosti. No, svaka velika povijest sastavljena je od nebrojenih malih života. Od odlazaka koji su započinjali nadom, ali i neizvjesnošću. Od rastanaka koji nisu imali jamstvo povratka. Od ljudi koji su, tražeći kruh i slobodu, ponijeli ono najdragocjenije što su imali – svoj identitet. A, identitet nije ono što nosimo u putovnici; on je ono čega se ne odričemo ni onda kada nas život nauči govoriti drugim jezikom.

U toj tihoj povijesti žene zauzimaju posebno mjesto. Ne zato što su bile glasnije od drugih, nego zato što su razumjele da se najvažnije stvari ne čuvaju bukom. One su bile prve učiteljice jezika, prve pripovjedačice obiteljske povijesti, prve čuvarice blagdana, običaja, hrvatstva i vjere. Njihova svakodnevica nije poznavala velike geste, ali upravo je iz te svakodnevice nastajala postojanost. Dok su se mijenjale države, granice i naraštaji, one su strpljivo povezivale ono što se činilo nepovezivim, prošlost s budućnošću, Hrvatsku s novim domom, uspomenu sa životom.

Zato naslov ove knjige nadilazi književnu metaforu. Nit nije tek simbol povezanosti. Ona je znak odgovornosti. Prekinuta nit prekida sjećanje, a izgubljeno sjećanje postupno briše i identitet. Čuvati nit znači odbiti zaborav. To je tih, gotovo neprimjetan čin otpora prolaznosti.

Priče sabrane u ovoj knjizi ne traže od čitatelja divljenje. One traže pažnju. Govore glasom žena koje nisu željele postati junakinje povijesti, ali su to postale upravo zato što su ostale vjerne običnim, svakodnevnim vrijednostima. U njima nema velikih povijesnih deklaracija, ali ima istine koja nadživljava svaku službenu kroniku. One svjedoče da se domovina može izgubiti iz vidokruga, ali ne mora nestati iz srca; da se udaljenost mjeri kilometrima, ali pripadnost nikada.

U vremenu kada se identitet često svodi na prolaznu oznaku, a sjećanje ustupa mjesto trenutačnosti, ova knjiga podsjeća da postoje vrijednosti koje svoju snagu ne crpe iz glasnoće, nego iz trajanja. Ona nije samo zbirka životnih priča Hrvatica iz Latinske Amerike. Ona je svjedočanstvo o ljudskoj postojanosti i o nevidljivim mostovima koji povezuju kontinente, naraštaje i sudbine“, zaključio je pisac predgovora i Matičin ravnatelj mr. sc. Zdeslav Milas.

Uvrštene spisateljice i pet tematskih cjelina

Autorice su uvrštenih priča abecednim redom: Antonich Costas, Andrea; Barthe Dragichevich, Gabriela Rosmarie; Berglavaz Elgart, Laura Elena; Carro Sández Cornejo Loncharich, Nadya Mónica; Domancich, Norma Mabel; dos Santos Pereira, Aliger; Echevarrieta Dragié, María Verónica; Garrido Mujica, Claudia Mónica; Hering Kvacek, Sofia; Hodko, Pia de las Mercedes; Kantolic, Adriana Graciela; Lara Parra, Kenya Celeste; Latorre, María Daniela; Muñoz Mimiza, Tatiana; Ostric, Claudia Marcela; Petrinovic, Silvana; Ramljak Gugic, Violeta Catalina;Santiago Queiroz, Dafne Bilich; Suffredini Toncovich, Susana; Šuto, Dubravka Sidonija; Tarle, Tuga; Tobar Ivelich, Safira Carolina; Toncovich, Sonia Elisabeth; Tresols, Paula Adriana; Tudor, Marcela Mónica i Wilhelm Kovac, Isabel.

Prvi dio znakovito naslovljen „Tamo gdje se rađa nasljeđe“ objedinjuje kratke priče koje istražuju obiteljsku povijest, ostavštinu predaka i intimni povratak vlastitim korijenima. Druga tematska cjelina izdvaja „One koje su pokazale odlučnost“, sabirući priče majki, baka i kćeri hrvatskih korijena koje su kao snažne heroine uspjele prenijeti jezik, običaje, vjeru i načine opstanka naraštajima vlastite djece rođene u iseljeništvu (od 1890-ih) odnosno egzilu (od 1945.) i to španjolskoga i portugalskoga govornog područja. Treći tematski blok „Kada sudbina zove“ odnosi se na priče o osobnim odlukama, migracijama i vlastitim izborima koji su preoblikovali određene živote našijenaca i njihovih životnih partnera u miješanim brakovima. Četvrta tematska cjelina ima šest fragmentarnih reminiscencija o „Onome što je i dalje živo“, od blagdanskih običaja, kulinarskog umijeća pa sve do dječjih priča ili pak prijenosa dirljive memorije među naraštajima Peta tematska cjelina fokusira se na „Glasove koji ostavljaju tragove“, a objedinjuje autentična svjedočanstva odavanja počasti odvažnim precima s pripovijetkama koje i kod digitalnih nomada našega doba obiteljsko migrantsko iskustvo pretvaraju u trajni genetski kȏd – u neizbrisiv zapis duboko osobne naravi.

Urednički tim i žiri

Riječju, urednice i priređivačice knjige Diana Arias i Jelena Nadinic znalački su priredile i opremile poetsku građu ove zbirke kratkih priča s fotografijama iz obiteljskih albuma spomenutih žena hrvatskog podrijetla, te biografijama svih autorica iz kojih je razvidno njihovo spisateljsko umijeće, uz bogate profesionalne karijere u raznim granama ljudske djelatnosti, okupljene u Mreži Hrvatica Latinske Amerike, CroActivas.

Iščitavajući te biografije čitatelj će razumjeti kako je književni diskurs ove knjige zapravo proizvod interaktivnog procesa zadanog zatečenim sociokulturnim kontekstom i podrijetlom ovih spisateljica, među kojima su i one kojima je ovo prvi literarni uradak, ali i iskusne majstorice kratke proze od Argentine, Brazila, Ekvadora, Čilea do Urugvaja i inih predjela Južne Amerike, gdje od 1890-ih susrećemo hrvatske iseljeničke zajednice. Premda je u globalizaciji uvelike izmijenjena društvena funkcija književnosti i formativnih čimbenika nacionalne identifikacije, priređivačice i autorice pojedinih narativnih formi objavljenih u ovoj knjizi deklariraju se kao vješte Čuvarice niti, svjesno nastojeći u domicilnim megapolisima ili pak izdvojenim samotnim predjelima (od Ognjene zemlje uz Južni pol do Ekvadora smještenog uz Ekvator) potaknuti njegovanje hrvatskoga kulturnog identiteta u prijateljskim multietničkim sredinama Latinske Amerike. Stoga svim autoricama, pripadnicama trećeg pa i četvrtog iseljeničkog naraštaja, kao i priređivačicama te prevoditeljicama Renati Garbajs (prijevod sa španjolskoga) i Maji Kvaternik Fernandes Leite te Dubravki Sidoniji Šuto – koje su prevele četiri priče s portugalskoga – iskazujemo kao čitatelji sa zadatkom najiskrenije čestitke i zahvalnost što su odlučile obogatiti naše spoznaje o heroinama hrvatskoga migrantskog odvojka koji se zaustavio na obalama Atlantskog oceana, ne zaboravljajući Lijepu Našu.

Izbor priča koje je inicirala i prikupila Mreža CroActivas, sačinile su članice žirija: Dragica Vukelic, Silvina Biott i Patricija Klaic, nakon kojih knjigu urednički potpisuju književna urednica Diana Arias i glavna urednica Jelena Nadinic.

Književna urednica Diana Arias rođena je u gradu Oriente. Diplomirala je komunikologiju. Strastveno je posvećena istraživanju stvarnih ljubavnih priča, a posebno je zanima nasljeđe koje se prenosi među naraštajima. Objavila je knjige Amores inmigrantes, Amores invencibles, Amores imperiales (s D. Senés), Kosaka Kazunori, mi vida i Más allá del mar (Plaza & Janés). Pisala je za dnevne novine La Nación, La Voz del Pueblo i La Nueva Provincia. Nacionalni kongres Argentine, Zakonodavna skupština Grada Buenos Airesa i istoimene argentinske pokrajine proglasili su njezine knjige djelima od velikog kulturnog značaja. Nedavno je njezin rad o nasljeđu imigrantskih priča dobio priznanje u Europskome parlamentu u Bruxellesu.

Glavna je urednica ove jedinstvene antologije kratkih priča dr. sc. Jelena L. Nadinic po temeljnom zanimanju renomirana farmaceutkinja, ali i vrsna kulturna djelatnica hrvatskih korijena. Doktorirala je na Sveučilištu u Buenos Airesu, specijaliziravši u kozmetičkoj industriji. Istodobno je predano posvećena očuvanju hrvatske kulture i njezinu promicanju. Autorica je knjige Mi recetario básico de cocina croata (2015). Koordinirala je provedbu Prvog popisa Hrvata i njihovih potomaka u Argentini. Potpredsjednica je Argentinsko-hrvatske gospodarske komore te članica klape Valovi i Upravnog odbora Hrvatskoga društva Jadran. Osnivačica je inicijative CroActivas. Članica je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Knjiga je objavljena uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Ključne riječi #Čuvarice niti #Hrvatice Latinske Amerike #Vesna Kukavica