HAZU u svoje članstvo primila znanstvenike i umjetnike iz dijaspore. Evo tko su oni…

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti ovih je dana (točnije 18. lipnja 2026.) održana u Zagrebu svečanost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove članove Akademije, izabrane na nedavnoj izbornoj skupštini te naše najuglednije znanstvene ustanove. Akademija je bogatija za 12-ero redovitih članova koji su time dobili titulu akademika, sedam dopisnih članova i 13-ero članova suradnika HAZU-a.

Među zaslužnim znanstvenicima i umjetnicima iz hrvatske dijaspore ovom su prilikom uvrštena čak trojica našijenaca iz Njemačke i to slikar Lovro Artuković, povjesničar Jozo Džambo i imunolog Luka Čičin-Šain. Ta čast je ove godine također pripala i jednom znanstveniku iz Sjedinjenih Američkih Država i to prehrambenom inženjeru Josipu Šimunoviću te glasovitom seizmologu iz Australije akademiku Hrvoju Tkalčiću.

Naime, novi redoviti članovi HAZU postali su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar i svećenik Marko Trogrlić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti kemičarka Marijana Đaković, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja i povratnica iz dijaspore Iva Tolić, geologinja Vlasta Ćosović i geolog akademik Slobodan Miko, u Razredu za medicinske znanosti nefrolog Dragan Ljutić i ortoped akademik Domagoj Delimar, u Razredu za likovne umjetnosti slikar Lovro Artuković s višedesetljetnom berlinskom adresom i povjesničarke umjetnosti Sanja Cvetnić i Katarina Horvat-Levaj, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikologinja Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti kemijska inženjerka Sanja Martinez.

Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar Jozo Džambo s njemačkom adresom, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti fizičar Jie Meng iz Kine, u Razredu za prirodne znanosti spomenuti seizmolog Hrvoje Tkalčić iz Australije, u Razredu za medicinske znanosti imunolog Luka Čičin-Šain iz Njemačke, u Razredu za filološke znanosti indoeuropeist Tijmen Pronk iz Nizozemske, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikolog Philip V. Bohlman iz SAD-a te u Razredu za tehničke znanosti prehrambeni inženjer Josip Šimunović iz SAD-a.

Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničari Branka Grbavac i Tomislav Galović te ekonomistica Ozana Nadoveza, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti matematičar Filip Najman, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Vanda Juranić Lisnić i kineziolog Dario Novak, u Razredu za filološke znanosti kroatist Domagoj Vidović, sinologinja Ivana Buljan i klasični filolog Šime Demo, u Razredu za književnost književnik i germanist Kristian Novak, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju skladateljica Mirela Ivičević te u Razredu za tehničke znanosti pomorski robotičar Nikola Mišković i brodograđevni stručnjak Nikola Vladimir.

U ime novoizabranih članova zahvalu je iskazala povjesničarka umjetnosti i novoizabrana akademkinja Sanja Cvetnić, istaknuvši kako im je svima velika čast što su u njihovu radu prepoznate vrijednosti dostojne ugleda HAZU. Zahvalila je na ukazanom povjerenju te poručila da će ga nastojati opravdati svojim budućim radom, na ponos Akademije, znanosti, kulture i domovine.

Za ovu prigodu izdvojit ćemo tek nekoliko biografskih crtica znanstvenika hrvatskih korijena koji djeluju u Australiji, SAD-u i Njemačkoj.

Od dopisnih članova novinarima se obratio akademik Hrvoje Tkalčić iz Australije, rekavši: „Ne znam što reći nego da se miješaju osjećaju nacionalnog identiteta i osjećaja pripadnosti, to je velika čast i obaveza“. Hrvoje Tkalčić (56) redoviti je profesor na Australskome nacionalnom sveučilištu u Canberri i najugledniji živući seizmolog hrvatskoga podrijetla. Svečanost je pratila i njegova sestra s obitelji iz Bjelovara. Inače, taj rođeni Bjelovarčanin diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu (PMF) u Zagrebu 1996., a doktorirao na Kalifornijskome sveučilištu u Berkeleyju 2001. Usavršavao se u Scrippsovu istraživačkom institutu te u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u SAD-u. Na Australsko nacionalno sveučilište u Canberru odlazi prije dva desetljeća, napredujući do zvanja redovitog profesora. Uz pedagoški i istraživački rad je i direktor Opservatorija za seizmička i infrazvučna opažanja Warramunga, koji vodi uime australske Vlade i Ujedinjenih naroda.

Svoj impresivni međunarodni status stekao je inovativnim istraživanjima Zemljine unutrašnjosti, od kore i plašta sve do unutarnje jezgre. Oslanjajući se na napredne metode analize seizmograma, upravo su Tkalčićeva istraživanja unutarnje jezgre pridonijela da danas o svojstvima i strukturi najdubljih dijelova Zemlje znamo bitno više nego prije 15 godina, pa se ovaj hrvatski znanstvenik smatra jednim od vodećih autoriteta za fiziku Zemljine jezgre, stoji u obrazloženju prijema u HAZU.

„Valja spomenuti i inovativan koncept globalnoga korelacijskog valnog polja, primjene Bayesovih postupaka pri inverziji svojstava unutrašnjosti Zemlje te doprinose poznavanju građe Marsa na temelju analize tamo zabilježenih potresa“, pojasnili su iz Akademije.

Tkalčić redovito objavljuje članke u najuglednijim geofizičkim časopisima koje je sabrao u svoju monografiju posvećenu unutarnjoj jezgri – prvu takve vrste publiciranu u svijetu. Njegovo je multidisciplinarno istraživanje rezultiralo međunarodnom suradnjom u seizmologiji, geodinamici, geokemiji i drugim znanstvenim disciplinama. Za svoj znanstveni rad Tkalčić je primio niz međunarodnih priznanja uključujući članstvo u Australskoj akademiji znanosti, a posebno je ponosan na počasni doktorat matičnog Sveučilišta u Zagrebu, te počasno članstvo u Američkoj geofizičkoj uniji. Profesor Tkalčić tijekom cijele karijere održavao je snažne veze i suradnju s hrvatskim znanstvenicima. Pod njegovim se mentorstvom u Canberri usavršavalo troje hrvatskih seizmologa koji su stečeno znanje uspješno prenijeli u Hrvatsku – koju je prije nekoliko godina pogodio razoran potres. Hrvoje je redoviti gost Geofizičkog odsjeka PMF-a, a eseji koje je o potresima objavljivao u hrvatskim medijima vrlo su popularni. Svoju popularnoznanstvenu knjigu o potresima napisao je na hrvatskome, a nedavno je ta knjiga objavljena na engleskome u SAD-u.

Osječanin Josip Šimunović (70) istraživački je profesor u Odjelu za znanost o hrani, bioprocesiranje i nutricionizam Državnoga sveučilišta Sjeverne Karoline, u Raleighu, u SAD-u. Diplomirao je gradu na Dravi, magistrirao na Sveučilištu Florida, u Gainesvilleu, a doktorirao u području znanosti o hrani na Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline. Već tri i pol desetljeća živi i radi u SAD-u. Istaknuti je i svjetski priznati znanstvenik u području prehrambenog inženjerstva. Kao autor i koautor objavio je više od 140 radova. Suurednik je i suautor monografije „Handbook of Aseptic Processing and Packaging“ (CRC Press, 2024.). S više od 60 registriranih otkrića, izumitelj je na 23 američka patenta i 3 patenta u postupku, te više od 50 međunarodnih patenata, stoji u obrazloženju prijama u HAZU.

Suosnivač je i glavni znanstveni djelatnik u poduzećima zasnovanima na inovacijama SinnovaTek od 2016., SinnoVita od 2018. i FirstWave Innovations od 2019. Njegovi licencirani i komercijalizirani izumi i patenti intelektualna su osnova za 11 novih kompanija i 12 novih pogona za preradu hrane, napitaka i biomaterijala koji su uveli više od 250 novih proizvoda na svjetsko tržište, od procesne opreme do integriranih proizvodnih sustava, te novih prehrambenih proizvoda s poboljšanim nutritivnim i organoleptičkim svojstvima. Među osvojenim nagradama znanstvenik Šimunović najponosniji je na nagradu za životno djelo Međunarodnog udruženja za inženjerstvo i hranu (International Association for Engineering and Food – IAEF), osvojenim 2023. Inženjer Šimunović surađuje u istraživanjima s hrvatskim znanstvenicima, ponajprije na Prehrambenotehnološkom fakultetu u Osijeku.

Iz bližeg europskoga susjedstva u Akademiju je primljeno više istaknutih znanstvenika među kojima izdvajamo rođenoga Riječanina imunologa Luku Čičin-Šaina (52) koji djeluje u Njemačkoj kao voditelj Odjela za virusnu imunologiju u prestižnome Helmholtzovu centru za istraživanje infekcija (HZI) u Braunschweigu. Autor je 115 znanstvenih radova i tri patenta. Surađuje s znanstvenicima iz domovine, a ponajviše s Medicinskim fakultetom matičnog mu Sveučilišta u Rijeci.

Zaključno, Hrvatska je akademija, prema riječima predsjednika Neidhardta, postala dom novih 12 redovnih članova, te još sedam dopisnih i 13 članova suradnika među kojima su zasluženo uvršteni i naši odabrani vrhunski znanstvenici i umjetnici iz dijaspore, koji višestruko doprinose razvitku znanosti i sveučilišne nastave u matičnoj zemlji te gospodarskim inovacijama. Nakon ovogodišnje izborne skupštine HAZU trenutačno ima ukupno 329 člana, odnosno 141 redovitog člana, 107 dopisnih i 81 člana suradnika. Počast znanstvenicima i domovine i dijaspore vjerujemo bit će još snažniji poticaj za daljnju suradnju i umrežavanje timova s obje strane granice u cilju prijenosa znanja.

Ključne riječi #HAZU #Lovro Artuković #Vesna Kukavica