Udruga koja okuplja Hrvate u Čileu broji više od tisuću članova: Evo kako promišljamo o svom hrvatskom identitetu

U Santiagu de Chileu ovog je proljeća Udruga profesionalaca i poduzetnika hrvatskog porijekla proslavila 60. godišnjicu uspješnog djelovanja, uz pokretanje kampanje za učlanjivanje mladih – kako bi ova poslovna organizacija nastavila kreativno povezivati Čile s Hrvatskom na gospodarskom i kulturnom planu. Vizija joj je od osnutka poslovno umrežavanje, ali i njegovanje hrvatskog identiteta u domicilnoj kulturi među potomcima naših doseljenika u toj južnoameričkoj zemlji španjolskog govornog područja.

Međutim, autentičnost suvremene kulturne formacije hrvatske dijaspore u Čileu nije više isključivo vezana uz fizičku blizinu prvih tamošnjih hrvatskih naseobina, nastalih tijekom prošlostoljetnih zlatnih i salitrenih groznica koje su masovno privlačile siromašne Dalmatince u potrazi za poslom na geografskim širinama od najjužnijeg naselja Purvenira do najsjevernijeg čileanskog gospodarskog središta Antofagaste, preko središnjeg višemilijunskog megapolisa Santiaga de Chilea. Globalizacija i procesi asimilacije hrvatske zajednice u Čileu na vremenskoj okomici od 150 godina učinili su svoje, budući da promjene na globalnoj razini koje se događaju ubrzano ne potvrđuju uvijek isti identitet i strukture izvornog oblika, već pokazuju kako identitet (skupine ili pojedinca) nikad nije dovršen i rijetko se uklapa u jedan apsolutan oblik – što daje posebnu vrijednost ovakvih Udruga koje umrežavaju pripadnike različitih jezika i kultura, u ovom slučaju čileanske i hrvatske.

Ta je vrijednost posebno valorizirana na svečanom prijemu Udruge stručnjaka i poduzetnika hrvatskog podrijetla iz Čilea (CPEAC), priređenom u Santiagu za više stotina uzvanika, koji su se okupili u dvorani prestižnog Hrvatskog stadiona uz predstavnike hrvatske diplomacije (26. IV. 2026.). Bio je to značajan društveni čin za 60. obljetnicu inovativnog djelovanja Udruge, čija je atmosfera zračila prijateljstvom i zajedništvom. Prisutni čelnici Udruge u prigodnim su govorima podsjetili na utemeljitelje te organizacije za vrijeme radne industrijalizacije i odali im veliku počast. Također, iznijeta je strategija razvoja usmjerena na očuvanje i jačanje djelotvornih veza između poslovnih subjekata iz Hrvatske i hrvatske zajednice u Čileu digitalne epohe, te čileanskih partnerskih organizacija.

Svečanosti su prisustvovali tamošnji istaknuti aktivisti hrvatskih društava i čileanskih srodnih institucija, bivši predsjednici CPEAC-a te predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske iz Santiaga de Chilea. Za sve članove ove renomirane udruge, proslava 60. godišnjice razlog je ponosa i nade kako će Z naraštaj nastaviti njegovati veze između dviju udaljenih i prijateljskih zemalja. Čelnici CPEAC-a prisjetili su se ključnih ljudi i u prigodnim govorima odali počast bivšim aktivistima, među kojima je znameniti gospodarstvenik i utemeljitelj Udruge Ozren Agnić Krstulović, (Antofagasta, Čile, 1935.), čiji su obiteljski korijeni s otoka Brača. Uz karijeru glavnog direktora tvrtke „Merkosurci”, Ozren je svestrano podupirao kulturne aktivnosti hrvatskih udruga i održavao poslovne veze s mediteranskom kolijevkom svojih djedova na Jadranu. Pohvaljen je aktivizam na razvitku čileansko-hrvatskih poslovnih i kulturnih veza Walda Violića, Dušana Šimunovića, Yovana Trkovića i Ljube Radnića, koji su dali neprocjenjiv doprinos ovoj čileansko-hrvatskoj udruzi. Također su među agilnim aktivistima izdvojeni Lorenzo Caglević, vrsni organizator društvenih i kulturnih manifestacija, zatim Danilo Kalafatović te pravnici Patricio Rodríguez Glasinović i Vesna Matulić, čelni ljudi ove organizacije koji će zauvijek ostati u sjećanju cijele zajednice.

Predsjednik Udruge Guillermo Mimica podsjetio je kako je „Hrvatska dijaspora u Čileu, koja broji oko 200 tisuća ljudi hrvatskih korijena, zahvaljujući radišnosti i dobrom obrazovanju jedna od najznačajnijih u svijetu, a aktivnosti koje njezine institucije provode već više desetljeća zaslužuju trajno priznanje hrvatskih vlasti i njihovih predstavnika. Naša je udruga na raspolaganju Republici Hrvatskoj – to smo već rekli i ovom prigodom svečano potvrđujemo. Odnosi između dviju zemalja temelje se na uzajamnoj razmjeni informacija i promišljanja između Veleposlanstva Republike Hrvatske i iseljeničkih udruga.“ Proslava šezdesete obljetnice CPEAC-a ostavila je snažan dojam na prisutne članove i prijatelje, te će ostati u lijepom sjećanju u dolazećim vremenima.

CPEAC, koji ima oko tisuću članova, od 1965. godine okuplja u toj južnoameričkoj zemlji poduzetnike, znanstvenike, umjetnike, pravnike, pisce, liječnike i druge profesionalce kako bi održao hrvatski identitet i povezao dvije zemlje. Udruga CPEAC nastoji privući četvrti i peti naraštaj potomaka hrvatskih iseljenika. Mnogi od njih su zatražili hrvatsko državljanstvo, ali nemaju izražen identitet kao prethodne naraštaja Hrvata koji su pristigli u Čile od 1880-ih naovamo…

„Želimo ih uključiti kako bi i oni imali taj osjećaj identiteta te vrijednosti koje su nam ostavili u naslijeđe naši preci“, objasnio je predsjednik Udruge Guillermo Mimica, koji je dio karijere proveo u Europi.U tu svrhu, nastavio je Mimica: „Objavljujemo, uz ostao, knjige autora hrvatskog porijekla u Čileu ili pak djela autora iz Hrvatske prevodimo na španjolski jezik. Tako promišljamo o svom hrvatskom identitetu“.

Divan se primjer toga romantičnog promišljanja može naći na stranicama njihove nedavno tiskane Antologije pjesama, kronika i priča čileanskih autora hrvatskog podrijetla pod naslovom „Mostovi iznad mora“ (Santiago de Chile, 2024.). Nakladnik tog recentnog izbora književnih ostvarenja je Udruga profesionalaca i poduzetnika hrvatskih korijena. Uredništvo potpisuje María Teresa Pérez kojoj su u iščitavanju ovog literarnog korpusa raznih žanrova, uz predsjednika Mimicu, pomogli Pablo Franolić, Danilo Kalafatović i Nicoló Gligo. U figurativni književni most što se proteže preko oceana tako su utkani glasovi 20-ero autora – pjesnika, kroničara i prozaika. Uvršteni autori mahom nam poručuju da se kulturne veze uspostavljene prije nekoliko stoljeća i dalje uspješno njeguju. Štoviše, sve su čvršće. Među ostalima, zahvaljujući članovima ove Udruge s literarnim darom poput Juana Mihovilovicha, Astrid Fugelie Gezan, Nicolóa Gliga, Andrésa Moralesa Milohnica, Ramóna Díaza Eterovica ili pak Christiana Formosa Babicha. Alejandro Violić je najstariji zastupljeni autor (rođen 1925.), dok je najmlađi Mladen Matulić – rođen 1985. Ta činjenica potvrđuje koliko je književna riječ čileanskih pisaca hrvatskih korijena živa i otporna na protok vremena, a čemu evo doprinosi punih šest desetljeća Udruga profesionalaca i poduzetnika hrvatskog porijekla.

U ime Upravnog odbora, okupljenima na svečanosti, poticajnu je poruku izrekla i pravnica Jasna Balich…

„Mi smo udruga čija je djelatnost očuvanje i promicanje hrvatskog identiteta u Čileu, stvaranje povezanosti među našim članovima te jačanje veza između dviju zemalja, uz potporu djelovanju naše dijaspore na nacionalnom teritoriju ove južnoameričke zemlje. To se ostvaruje, pored španjolskoga jezika – učenjem hrvatskog jezika, povijesti i kulture, prenošenjem vrijednosti unutar zajednice, njegovanjem bratstva među članovima i prijateljima te solidarnošću prema čileanskoj zajednici, osobito prema onima kojima je pomoć najpotrebnija“, zaključila je Balich.

Za vođenje programa bio je zadužen poznati televizijski novinar Davor Gjuranović, dok je prigodni glazbeni program izvodio vokalni sastav „Daleko“.

Ključne riječi #Hrvati u Čileu #Jasna Balich #Vesna Kukavica