Dijaspora u Los Angelesu upravo slavi čak cijeli mjesec hrvatske kulture! Za održavanje tradicije zaslužna je hrvatska katolička župa

Los Angeles dom je još od kraja 19. stoljeća brojnih Hrvata koji su svoju sreću, uglavnom trbuhom za kruhom, tražili na zapadnoj obali SAD-a. Kako se milijunski Los Angeles formirao tijekom desetljeća i zahvaljujući Hollywoodu postao svojevrsna “svjetska prijestolnica zabave”, tako su se i Hrvati u Gradu Anđela mijenjali u skladu s njim.

Hrvatska župa sv. Ante u Los Angelesu smatra se jednom od najstarijih u cijeloj Sjevernoj Americi, a ove godine slavi svoj novi veliki rođendan – 115. Nažalost, župa je nedavno proživjela vrlo tešku situaciju, i to zbog velikog požara prije tri godine, kada je bio oštećen Župni centar sv. Ante. Međutim, tamošnja zajednica dignula se na noge u rekordnom roku, pa je tako obnova i ponovno otvaranje Centra uslijedilo već u listopadu 2022.

Ukupno oko 1200 obitelji registrirano je u ovoj župi, no veliki problem predstavlja činjenica što danas, uglavnom zbog raseljavanja izvan središta grada, više nema obitelji u Kineskoj četvrti, kvartu u kojem se nalazi i župa. Ipak, oni aktivni vjernici koliko god da ih je manje nego što bi ih moglo biti, rade toliko vesela i entuzijastična okupljanja da o njima pišu i američki mediji…

“Stotine nogometnih navijača preplavile su hrvatsku katoličku crkvu sv. Antuna u središtu Los Angelesa kako bi navijali za hrvatsku reprezentaciju u finalu Svjetskog prvenstva protiv Francuske. Neki su doputovali čak iz San Diega kako bi gledali utakmicu s hrvatskom zajednicom u Los Angelesu, dok su drugi slučajno došli u posjet iz Hrvatske”, pisao je o njima još 2018. američki medij Angelus News, u vrijeme kada je hrvatski duh bio na povijesno visokim razinama, a utakmice Prvenstva su se pratile diljem svijeta. Tako i u Los Angelesu.

Zanimljivo, svibanj je poznat i kao Mjesec hrvatske kulturne baštine grada Los Angelesa, a župa je, prirodno, apsolutni predvodnik po događanjima – od koncerta za Majčin dan, Noćne tržnice i obilježavanja Dana Vukovara pa do koncerta Klape More – u samim prostorijama crkve sv. Ante.

Župa sv. Ante nije niknula preko noći. Njezin korijen treba tražiti u valu hrvatskog iseljavanja s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kada su prvi doseljenici iz Dalmacije i Hercegovine počeli formirati jezgru hrvatske zajednice u Južnoj Kaliforniji. Bilo je to vrijeme težaka, pomoraca i rudara, ali i ljudi koji nisu zaboravljali tko su i odakle dolaze.

Od 1905. do 1910. trajali su prvi pokušaji organiziranja hrvatske župe. Ključan trenutak dogodio se 1909. godine kada je osnovan odbor za gradnju crkve, na čelu s don Antunom Zuvićem. Temeljni kamen položen je početkom 1910., a samo nekoliko mjeseci kasnije, 11. prosinca, nova je crkva blagoslovljena i posvećena sv. Anti. Smještena je bila nedaleko od središta grada, ondje gdje su tada živjeli brojni Hrvati.

U početku je sve bilo krhko. Nakon odlaska don Zuvića, župom su upravljali američki svećenici, što je stvorilo određeni jaz zbog jezične i kulturne barijere. No sve se mijenja 1921. dolaskom don Antuna Glumca iz Dubrovnika. Njegovo desetljeće na čelu župe obilježeno je snažnim napretkom – osnovana su crkvena društva poput Oltarskog društva sv. Ane i Društva sv. Ante, koje je kasnije preimenovano u Društvo Imena Isusova.

Godine 1930. Glumac se vraća u domovinu, a na njegovo mjesto dolazi don Franjo Bahorić. Za njegova kratkog mandata izgrađena je prva veća dvorana uz crkvu, koja je, uz manje preinake, služila župi više od šest desetljeća. Ona je bila mjesto gdje su se održavale proslave, probe folklora, večere i bingo večeri – sve ono što je župu činilo i društvenim središtem.

Sljedećih godina župu su vodili svećenici različitog podrijetla, no pravi kontinuitet ponovno se uspostavlja dolaskom monsinjora Srećka Diomartića 1950. godine. Njegovih 36 godina službe župi donosi stabilnost, rast i uključivanje novih naraštaja. Uz pastoralni rad, utemeljio je i St. Anthony Women’s Guild – društvo koje je, iako na engleskom jeziku, čvrsto nosilo hrvatski duh.

Mons. Diomartiću kroz godine pomažu svećenici poput Petra Buluma i Janka Šegarića. Potonji će ga naslijediti kao župnik 1986. i ući u jednu od najambicioznijih faza razvoja župe – izgradnju novog Župnog centra. Ideja je započela još 1988., no rat u Hrvatskoj preusmjerio je pažnju i sredstva na humanitarnu pomoć. Župa je tada, uz pomoć drugih hrvatskih udruga, prikupljala pomoć za izbjeglice i ranjenike – novac, lijekove i robu slali su u stotinama kontejnera.

Kada su ratne rane počele zacjeljivati, radovi na centru konačno su krenuli 1995. godine. Stara dvorana i župni stan srušeni su, a na njihovom mjestu izrastao je moderan, višefunkcionalni Župni centar s podzemnim garažama, velikom dvoranom, učionicama, kuhinjom i prostorijama za tamburaše, folklor, vjeronauk i hrvatsku školu.

Iako su se mnogi Hrvati odselili iz samog središta grada, župa je nastavila igrati ključnu ulogu – kako vjersku, tako i kulturnu. Održavale su se mise na hrvatskom jeziku, tjedne aktivnosti, proslave blagdana, domoljubne večeri i dobrotvorni koncerti. Zanimljivo, župa je imala i svoje tjedno glasilo, kao i vlastiti radijski program „Glas hrvatske župe sv. Ante“.

Tu je i St. Anthony’s Kolo Club “Croatia”, organizacija koja od 1959. djeluje u sklopu Hrvatske katoličke crkve sv. Ante, a otvorena je prema članovima svih uzrasta. Njihove izvedbe obuhvaćaju koreografije iz različitih dijelova Hrvatske, poput “Lepo moje Svetojansko pole” iz Jaskanskog prigorja. Klub je poznat po organizaciji godišnje “Croatian Cultural Extravaganza”, najveće manifestacije hrvatske kulture na zapadnoj obali SAD-a, koja okuplja folklorne skupine iz SAD-a, Kanade i Hrvatske te uključuje koncerte, probe, svete mise i zabavne večeri. Osim toga, članovi kluba nastupali su na važnim događanjima, poput NBA utakmice Los Angeles Clippersa, gdje su predstavili hrvatsku baštinu tijekom “Croatian Heritage Night” u prosincu 2019. godine.

Poseban dio života ove župe čini njezin arhiv. Tijekom više od jednog stoljeća sačuvano je mnoštvo fotografija, dopisa, plakata i bilješki – pravi mali muzej hrvatskog života u Kaliforniji. Ondje su zabilježene prve pričesti, procesije, folklorne probe, pa i politički događaji poput prosvjeda tijekom Domovinskog rata. Ova arhiva danas služi kao dokument jednog ustrajnog i ponosnog naroda.

urednik projekta: Ivan Ril

Ključne riječi #don Antun Zuvić #Hrvati u Los Angelesu #Mjesec hrvatske kulturne baštine grada Los Angelesa