Nova knjiga o hrvatskoj manjini u europskome susjedstvu

Nova knjiga autora Milana Bošnjaka pod znakovitim naslovom „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“ u nakladi Hrvatske matice iseljenika inventivna je monografija sociokulturne tematike koju krasi potpuno suvremeni narativ o toj vitalnoj grani našeg etničkog korpusa. Zbirka odabranih eseja, članaka, studija i prigodnih zapisa o hrvatskoj manjini iz europskog nam susjedstva – proizišla iz […]

Promocija će se održati u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika na Trgu Stjepana Radića 3 u Zagrebu s početkom u 13 sati u utorak 14. listopada 2025.

Uz ravnatelja Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslava Milasa, pozdravnu riječ održat će predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. O knjigama govore recenzenti dr. sc. Sanja Vulić i dr. sc. Željko Holjevac te urednici dr. sc. Luka Šeput i mr. sc. Vesna Kukavica, uz autora Milana Bošnjaka.

Dvije zasebne knjige eseja autora Milana Bošnjaka, koje su nedavno objavljene u nakladi Matice hrvatske i Hrvatske matice iseljenika, bit će predstavljene zajedno jer obje donose presjek aktualnog društvenog i kulturnog života Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Burna sindikalna aktivnost kanadskih Hrvata kako bi se mobilizirao radnički otpor općoj bijedi

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu je jučer održano svečano predstavljanje Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2025. Sedam tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost te Nove knjige – sadrže ukupno 25 zasebnih autorskih priloga koji povezuju s više ili manje informacija hrvatske zajednice s četiri kontinenta. Građa je, uz sažetke na engleskome […]

Prva knjiga usredotočena je na suvremeno književno stvaralaštvo iseljeništva, promišljeno zahvaćajući naše rasuto filološko blago. Druga pak proizlazi iz autorovih neposrednih uvida u društvene, političke i kulturne prilike hrvatske nacionalne manjine u dvanaest zemalja srednje i jugoistočne Europe. U njoj autor donosi inventivan pokušaj konceptualnog određenja te manjine nakon demokratskih preobrazbi u Europi (1989.), koje su otvorile posve nove perspektive za sve narode toga dijela Staroga kontinenta.

Milan Bošnjak rođen je 1974. u Gospiću. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij filozofije i komparativne književnosti te poslijediplomski sveučilišni doktorski studij kroatistike. Niz godina radio je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a od 2014. do danas radi u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.  

Koje su prednosti Zakona o hrvatskome jeziku u višejezičnome okružju hrvatske inojezične zajednice?

Hrvatska matica iseljenika jučer je svečano predstavila novo izdanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2024. godinu. Novi svezak Matičina ljetopisa uz pozdravni govor prof. Mije Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, predstavili su dr. sc. Ivan Hrstić, viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. María Florencia Luchetti, viša stručna savjetnica iz Instituta za istraživanje […]

Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika te predsjednik Znanstvenog i kulturnog društva Kosinj. Književne priloge te znanstvene i stručne članke objavljuje u brojnim časopisima i zbornicima u domovini i inozemstvu. Objavio je tri pjesničke zbirke: Neuki letači, Gospić, 2013., Zelenoplavo, Gospić, 2013. i Tragom ljepote i sjaja, Zagreb, 2022; šest stručnih knjiga: Hrvatska nastava u inozemstvu: priručnik za učiteljice i učitelje, Zagreb, 2012. (priredio s Antom Beženom), Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti i postignuća svibanj 2012. – svibanj 2015., Zagreb, 2015. (priredio sa Žanom Ćorić i Ivankom Kunštić), Hrvatska književnost nastala u Njemačkoj 1990. – 2013., Zagreb, 2021, Hrvatski kulturni institut Marulić: nacrt projekta, Zagreb, 2023. Središnji državni arhiv za Hrvate izvan Republike Hrvatske: Osam godina rasta i razvoja, SDUHIRH, Zagreb, 2024. (priredio sa Žanom Ćorić, Croatianom Gregurić i Vedranom Iskrom), Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2024. te jedan edukacijsko-ekološki vodič: Kosinjska dolina: edukacijsko-ekološki vodič, Eko Kosinj, Kosinj, 2003. (priredio s Ivicom Biljmanom).

Predstavljen zbornik s pričama iz dijaspore koje su, među ostalim, razotkrile neodoljive izvore čovjekove unutarnje snage za bolji svijet

U Hrvatskoj matici iseljenika u četvrtak je predstavljen novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika koji donosi 34 samostalna autorska priloga s četiri kontinenta. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika u pozdravnom je govoru, među ostalim, naglasio kako je cilj svakog pa tako i ovog 68. sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika da kroz različite sadržaje i nizom pojedinačnih priča hrvatskih […]

Sedam tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost te Nove knjige – sadrže ukupno 25 zasebnih autorskih priloga koji povezuju s više ili manje informacija hrvatske zajednice s četiri kontinenta. Građa je, uz sažetke na engleskome i španjolskome jeziku, raspoređena na 320 stranica i ilustrirana s gotovo stotinu fotografija iz autentičnih dijasporskih odredišta ljudi naših korijena.

“Matičin ljetopis, pokrenut 1955., profilirao se kao ključna trojezična serijska publikacija u nas koja bez jezične barijere redovito zastupa i autorski propituje stvaralaštvo heterogenih skupina hrvatskoga iseljeništva s udaljenih meridijana u raznim granama ljudske djelatnosti, donoseći iz godine u godinu domišljate opise specifičnih selilačkih fenomena kako na društvenom tako i kulturnom planu”, ocijenio je dr. sc. Željko Holjevac, predstavljajući autorske priloge objavljene u tematskim cjelinama Znaci vremena, Mostovi, Povjesnica i Baština.

O tematskim cjelinama Kroatistički obzori, Znanost i Nove knjige opširnije je govorio promotor dr. sc. Milan Bošnjak, izdvajajući internetska i klasična udžbenička postignuća u poučavanju Croaticuma – Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik, Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Iščitavajući tematiku jubilarnog 70. Matičina godišnjaka, promotori Holjevac i Bošnjak skrenuli su pozornost na uvodni esej o „Izazovima i zadaćama novog saziva Europskog parlamenta“ koji potpisuje naš europarlamentarac Davor Ivo Stier. O dvosmjernoj mobilnosti i povratničkim praksama njemačkih Hrvata, prema ocjeni obaju promotora, poticajan je izvorni znanstveni rad Monike Balija s Fakulteta hrvatskih studija.

Panoramu recentnog kulturnog stvaralaštva i prekogranične kulturne razmjene hrvatskih umjetnika opisuje Ivana Bašić, ističući uspjehe našeg dirigenta s njemačkom adresom Ivana Repušića. Croaticumove nove materijale za učenje hrvatskoga jezika i kulture studiozno su opisali etablirani poznavatelji dodirne kroatistike Ana Grgić i Darko Matovac s zagrebačkog Filozofskoga fakulteta, dok se mladi informatičar Josip Mihaljević usredotočio na „Igrifikaciju Hrvatskoga mrežnog rječnika s pomoću videoigara“.

O statusu hrvatskoga jezika u europskome susjedstvu pouzdano izvještava u jezikoslovnom ogledu Milan Bošnjak, dok vrsna filologinja Jasna Novak Milić opisuje „Perspektive hrvatskoga jezika u Australiji i Novome Zelandu“. Lektorat hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu u Rosariju čitateljstvu HIZ-a zorno približava Anamaria Sučec, ističući njegov djelokrug aktivnosti u toj udaljenoj hispanofonoj sredini.

Opus hrvatsko-američkog kipara Josipa Turkalja u prigodi umjetnikove stote obljetnicu rođenja sintetski je obradio Stan Granic, ukazujući na kiparevu neprocjenjivo vrijednu umjetničku ostavštinu, izdvajajući profinjenu dosad neobrađenu sakralnu Turkaljevu dionicu – vidljivu u javnim vjerskim objektima diljem metropolitanskih područja Amerike.

Zbornik koji ruši stereotipe o našoj dijaspori

Hrvatski iseljenički zbornik 2022. sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku, bit će predstavljen danas u Hrvatskoj matici iseljenika. Zbornik ima osam tematskih cjelina – naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 31 samostalnog autorskog priloga. Građa je raspoređena na 436 stranice i ilustrirana […]

Stručnjakinja s područja informacijskih znanosti Ivana Hebrang Grgić s vremenske okomice od gotovo dva stoljeća studiozno očitava tragove Hrvata na Novome Zelandu putem bibliografija iseljeničkog tiska te putem spomen-obilježja, tj. postavljenih ploča na autentičnim lokalitetima drevnih dalmatinskih kopača kauri smole. Karakteristike hrvatske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, gdje trenutačno živi 2145 Hrvata, propituje autorica Rebeka Mesarić Žabčić, slijedom rezultata istraživačkog projekta „Društvene, kulturne i demografske odrednice očuvanja i promicanja nacionalnog identiteta Hrvata u Republici Sjevernoj Makedoniji“ što ga je netom proveo Institut Pilar u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan domovine.

Znanstvenik Tado Jurić, savjetnik aktualnog ministra demografije i useljeništva, piše u Matičinu godišnjaku o „Izazovima depopulacije u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske“. Autorica s diplomatskom karijerom Bernardica Periš u svom Zborničkom preglednom članku ukazuje na golemu ulogu sjevernoameričkih Hrvata u stvaranju suvremene Republike Hrvatske. Gospodarstvenik Jerko Čutura kao autentični sudionik objavljuje dnevnički zapis s dokumentacijom o humanitarnim i lobističkim aktivnostima njemačkih Hrvata tijekom oslobodilačkog Domovinskoga rata i rađanja hrvatske države devedesetih.

„Rani bilten za hrvatske radnike u Kanadi – Neuposleni radnik“ analitički obrađuje u izvornom znanstvenom članku Stan Granic, otkrivajući burnu sindikalnu aktivnost našijenaca diljem Kanade kako bi se učinkovitije mobilizirao radnički otpor golemoj nezaposlenosti i općoj bijedi za vrijeme Velike svjetske gospodarske krize.

Povjesničar Ante Čuvalo istražuje gradišćanske Hrvate, nastanjene desetljećima u američkoj saveznoj državi Indiani, među kojima su poneki uspjeli ostvariti američki san. Znanstvenica s britanskom adresom Blanka Matković ispisuje izvorni znanstveni rad o Bleiburškoj tragediji u prošlostoljetnom međunarodnom geopolitičkom kontekstu i to u prigodi dolazeće 80. obljetnice Križnoga puta civilnih i vojnih žrtava nakon druge svjetske kataklizme, usmjeravajući potpuno novo svjetlo na taj najtraumatičniji dio hrvatske povijesti.

O proslavi tisućugodišnjice Hrvatskog Kraljevstva čitateljstvo HIZ-a saznaje iz opsežnog članka povjesničara Marijana Lipovca, uz nadahnutu najavu aktualne 1100. obljetnicu spomena prvog hrvatskog narodnog vladara kralja Tomislava. Snježana Radoš usredotočuje se na „Baštinsku riznicu hrvatskoga izvandomovinskog školstva“ na sjevernoameričkom kontinentu prigodom zlatnog jubileja HIŠAK-a iliti sustava Hrvatskih izvandomovinskih škola Amerike i Kanade, kojima i danas ravna franjevačka Kustodija Sv. obitelji u Chicagu, okupljavši na godišnjoj razini više tisuća djece američkih Hrvata iz najmnogoljudnijih mega-polisa Sjeverne Amerike.

Nagrađivana znanstvena novinarka Tanja Rudež opisuje karijere dvoje vrsnih hrvatskih znanstvenika iz SAD-a i to kroz hvalevrijednu inicijativu u transferu znanja neurologinje Ksenije Kos, te nam skreće pozornost na inventivne iskorake hrvatsko-američkoga sociologa iz New Yorka Valeria Baćka koji se učinkovito bori protiv društvene nejednakosti.

Hispanistica široke erudicije i prevoditeljica Željka Lovrenčić, prema ocjeni promotora Milana Bošnjaka, ispisuje sjajan ogled o recentnom antologijskom izboru čileanskih književnika hrvatskih korijena, kojeg je u Santiagu priredio tim prozaiste Guillerma Mimice. Izdvojeni čileansko-hrvatski spisatelji čitateljima HIZ-a tradicionalno poručuju da se kulturne veze uspostavljene prije nekoliko stoljeća i dalje uspješno njeguju, poglavito među piscima poput Juana Mihovilovicha, Astrid Fugelie Gezan, Nicolóa Gliga, Andrésa Moralesa Milohnica, Ramóna Díaza Eterovica, Christiana Formosa Babicha ili pak stogodišnjeg znanstvenika i spisatelja Alejandra Violića.

Najmlađa autorica u promoviranom Matičinu ljetopisu doktorica hispanistike iz Santiaga de Chilea Marta Tomić napisala je nekrolog o zaokruženom opusu najslavnijeg pisca hrvatske dijaspore Antonia Skármete. Nadahnut ogled o stoljećima hrvatskog pjesništva u Crnoj Gori napisao je Domagoj Vidović sa zagrebačkog Instituta za hrvatski jezik, a povodom knjige „Poezija bokeljskih Hrvata. Antologija hrvatskog pjesništva Boke“ priređivačkog dvojca B. Proročić i Ž. Lovrenčić.

U završnici promocije prisutnoj publici obratila se Vesna Kukavica, urednica Zbornika i rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo, zahvalivši za suradnju svim svojim kolegama iz HMI-ja, autorima i autoricama ove dugovječne Matičine serijske publikacije koja je njihovom kreativnošću uistinu osuvremenila narativ o hrvatskome iseljeništvu, čiji je prinos u svim razvojnim procesima Republike Hrvatske neprocjenjiv kako u ljudskom kapitalu tako i u materijalnim dobrima, uključujući dragocjena umjetnička, sportska i znanstvena inozemna postignuća što Lijepu Našu čini još vidljivijom na karti svijeta.

Matičin godišnjak podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta.

Hrvatski iseljenički zbornik 2021. donosi otkriće o predsjedničkoj obitelji u Kostarici

Ovogodišnji svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika, u 66. godištu izlaženja, posvećen je obilježavanju 70. obljetnice osnutka svoga malo starijeg nakladnika – Hrvatske matice iseljenika kao ključne nacionalne ustanove za iseljeničku djelatnost. Tematske cjeline napisali su iskusni publicisti, kroatisti, etnolozi, sociolozi, povjesničari, ali i teoretičari književnosti s raznih sveučilišta od Santiaga de Chilea, São Paula, Los Angelesa, […]

Promociji su, uz autore, nazočili i brojni uglednici iz javnog i akademskog života

Snježana Radoš