<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>fra Kvirin Vasilj &#8211; Dijaspora.hr</title>
	<atom:link href="https://www.dijaspora.hr/oznake/fra-kvirin-vasilj/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.dijaspora.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Jan 2025 17:49:42 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=5.7.15</generator>
	<item>
		<title>Nemamo fotografiju, ali sačuvali smo lijepe riječi o dobroj duši hrvatske zajednice u New Yorku koja je preminula davno</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/nemamo-fotografiju-ali-sacuvali-smo-lijepe-rijeci-o-dobroj-dusi-hrvatske-zajednice-u-new-yorku-koja-je-preminula-davno/20445</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/nemamo-fotografiju-ali-sacuvali-smo-lijepe-rijeci-o-dobroj-dusi-hrvatske-zajednice-u-new-yorku-koja-je-preminula-davno/20445#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dijaspora.hr]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 01 Jan 2025 23:43:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vremeplov]]></category>
		<category><![CDATA[fra Kvirin Vasilj]]></category>
		<category><![CDATA[retro priče]]></category>
		<category><![CDATA[Tereza Raich]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.dijaspora.hr/?p=20445</guid>

					<description><![CDATA[Nemam nimalo dobra i pohvalna mišljenja o smrti kada je promatram s naravnog gledišta: priroda nemilosrdno uništava svoje najsavršenije proizvode. Ali kad mislim na smrt pok. Tereze Raich, onda mi se smrt čini lijepom i uzvišenom. Tereza je prisilila smrt da postane sredstvom njezine pobjede, uzvišenja, nagrade i otkupljenja, mjesto da ostane sredstvo poraza, poniženja, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Nemam nimalo dobra i pohvalna mišljenja o smrti kada je promatram s naravnog gledišta: priroda nemilosrdno uništava svoje najsavršenije proizvode. Ali kad mislim na smrt pok. Tereze Raich, onda mi se smrt čini lijepom i uzvišenom. Tereza je prisilila smrt da postane sredstvom njezine pobjede, uzvišenja, nagrade i otkupljenja, mjesto da ostane sredstvo poraza, poniženja, kazne i otuđenja.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/ovo-su-fotografije-dva-iseljenicka-muzeja-u-kraljevini-jugoslaviji-zasto-danas-u-hrvatskoj-ne-postoji-niti-jedan/17404"><img width="1559" height="1080" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/04/1.png" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/04/1.png 1559w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/04/1-300x208.png 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/04/1-1024x709.png 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/04/1-768x532.png 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2024/04/1-1536x1064.png 1536w" sizes="(max-width: 1559px) 100vw, 1559px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/ovo-su-fotografije-dva-iseljenicka-muzeja-u-kraljevini-jugoslaviji-zasto-danas-u-hrvatskoj-ne-postoji-niti-jedan/17404">Ovo su fotografije dva iseljenička muzeja u Kraljevini Jugoslaviji. Zašto danas u Hrvatskoj ne postoji niti jedan?</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Hrvatske zemlje od kraja 19. stoljeća svjedoče o masovnom iseljavanju svog stanovništva. Iseljavanje je tada, kao i danas, veliki društveni, ekonomski i politički problem. Iako su razne vlasti nakon 1918. godine tvrdile da se brinu o rješavanju tog problema, rezultati njihova rada redovito su pokazivali da je rezultat nedostatan. Jedan od aspekata koji simbolički govori [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Najprije pobožno i nevino dijete, onda plemenita i čista djevojka, pa uzorna žena i majka, Terezija je dala Katoličkoj Crkvi dvojicu izvrsnih svećenika: franjevca fra Stevea i don Petra: dvojica sinova i obojica svećenici Katoličke Crkve. Kao pravilo, svećenici dolaze samo iz duboko religiozne sredine. Odgojiti dvojicu sinova i stvoriti takvu religioznu atmosferu u obitelji da se obojica odluče za svećeničko zvanje uistinu predstavlja rijetki i izvanredni događaj koji mnogo govori o osobnosti i majčinstvu pok. Tereze.</p>



<p>Tereza je bila zaista vrlo pobožna, religiozna osoba i inicijator svih dobrih pothvata u župi sv. Ćirila i Metoda kroz dugi niz godina prema svjedočanstvu uglednog svećenika fra Božidara Renkovića. Bila je aktivna članica Oltarskog društva i Hrvatske katoličke zajednice.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/hrvati-nisu-bili-samo-medu-zrtvama-titanica/13950"><img width="1920" height="1280" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/01/giant-510674_1920.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/01/giant-510674_1920.jpg 1920w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/01/giant-510674_1920-300x200.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/01/giant-510674_1920-1024x683.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/01/giant-510674_1920-768x512.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/01/giant-510674_1920-1536x1024.jpg 1536w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/hrvati-nisu-bili-samo-medu-zrtvama-titanica/13950">Hrvati nisu bili samo među žrtvama Titanica</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Mnogo je napisano, a snimljeno je i nekoliko filmova o najvećoj katastrofi u povijesti svjetskog pomorstva – potonuću gigantskog prekooceanskog broda Titanic nakon sudara sa santom leda 14. travnja 1912. Među putnicima na brodu bilo je više od 30-ero Hrvata te još oko 15 među članovima posade. Usporedivši objavljene materijale i dosadašnja istraživanja s onima [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Ničiji sprovod nije baš nužno neko mjerilo nečije vrijednosti i zasluga. Bilo je vrlo zaslužnih i velikih ljudi koji su imali vrlo siromašan sprovod, a bilo je i vrlo slabih i nezaslužnih ljudi koji su imali velike sprovode.</p>



<p>Sprovod pok. Tereze 3. studenoga 1973. bio je zaista dostojanstven, lijep i uredan i to je ona potpuno zaslužila. Njezinu sprovodu prisustvovao je velik broj svećenika, među njima kardinal Franjo Šeper iz Rima i tadašnji kustos dr. Častimir Majić, sestara i lijep broj vjernika. Prigodne, ali sadržajne i lijepe homilije održali su mons. Mulachy, član nadbiskupske kurije u New Yorku na engleskom jeziku i fra Božidar Benković na hrvatskom, dok je odrješenje na koncu mise podijelio kardinal Šeper.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/washington-hrvati-su-ovdje-jos-1970-sagradili-svoje-svetiste/14686"><img width="1560" height="1080" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/08/1977612610b0b5f8e965-rotated.jpeg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/08/1977612610b0b5f8e965-rotated.jpeg 1560w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/08/1977612610b0b5f8e965-300x208.jpeg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/08/1977612610b0b5f8e965-1024x709.jpeg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/08/1977612610b0b5f8e965-768x532.jpeg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/08/1977612610b0b5f8e965-1536x1063.jpeg 1536w" sizes="(max-width: 1560px) 100vw, 1560px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/washington-hrvati-su-ovdje-jos-1970-sagradili-svoje-svetiste/14686">Washington: Hrvati su ovdje još 1970. sagradili svoje svetište</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Kako mnogi Hrvati na sjevernoameričkom kontinentu nisu mogli dolaziti u domovinsko svetište Mariju Bistricu, odlučili su 1966. godine sagraditi jedno stalno svetište u glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država – Washingtonu. Prijedlog je potekao od članstva Hrvatske katoličke zajednice (Croatian Catholic Union) na 15. konvenciji koja je održana 16. rujna 1966. u Detroitu. Ideja je s [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Tako je završio jedan lijepi život na Zemlji, tako lijep, da bi Zemlja bila lijepa, da je samo njega proizvela. Kao ljudi izražavamo svoje saučešće Terezinu suprugu Steveu, sinovima fra Steveu i don Petru, a kao kršćani čestitamo im da su imali tako veliku ženu i majku koja je završila ovaj život časno, zaslužno i uzvišeno.</p>



<p><em>fra Kvirin Vasilj, iz arhiva Hrvatskog etničkog instituta</em></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/nemamo-fotografiju-ali-sacuvali-smo-lijepe-rijeci-o-dobroj-dusi-hrvatske-zajednice-u-new-yorku-koja-je-preminula-davno/20445/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Jesu li mučenici oni koji ostaju ili oni koji odlaze?</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/jesu-li-mucenici-oni-koji-ostaju-ili-oni-koji-odlaze/7829</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/jesu-li-mucenici-oni-koji-ostaju-ili-oni-koji-odlaze/7829#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dijaspora.hr]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 03 Mar 2022 04:55:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kolumne]]></category>
		<category><![CDATA[fra Kvirin Vasilj]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvati u dijaspori]]></category>
		<category><![CDATA[hrvatski mučenici]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.dijaspora.hr/?p=7829</guid>

					<description><![CDATA[Svaku osobu, koja je zatvarana, mučena, spaljivana na lomači ili na bilo koji drugi način ubijena zbog svoga iskrenog uvjerenja, nazivamo mučenikom ili mučenicom. U tome smislu i značenju bilo je tijekom ljudske teške, mučne i duge povijesti bezbroj mučenika i mučenica. Grčki filozof Sokrat podnio je u svoje vrijeme mučeničku smrt. Mi se pri [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Svaku osobu, koja je zatvarana, mučena, spaljivana na lomači ili na bilo koji drugi način ubijena zbog svoga iskrenog uvjerenja, nazivamo mučenikom ili mučenicom.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/u-americi-zivi-pet-skupina-hrvata-dok-je-ovakvih-ima-nade-a-bit-ce-i-uspjeha/7330"><img width="1000" height="667" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/08/P8150216.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/08/P8150216.jpg 1000w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/08/P8150216-300x200.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/08/P8150216-768x512.jpg 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/u-americi-zivi-pet-skupina-hrvata-dok-je-ovakvih-ima-nade-a-bit-ce-i-uspjeha/7330">U Americi živi pet skupina Hrvata: Dok je ovakvih, ima nade, a bit će i uspjeha</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Tko je god u Americi živio malo dulje među našim hrvatskim doseljenicima, mogao je lako zapaziti da nas ima više vrsta. Osobito, ako je s njima imao uži dodir ili obavio kakav važniji posao. U prvu bismo kategoriju mogli svrstati ljude i žene, koji rado pripadaju svemu što je Božje i hrvatsko. To su ljudi [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>U tome smislu i značenju bilo je tijekom ljudske teške, mučne i duge povijesti bezbroj mučenika i mučenica. Grčki filozof Sokrat podnio je u svoje vrijeme mučeničku smrt.</p>



<p>Mi se pri tome divimo veličini, dubini i hrabrosti ljudskog duha, koji je ljude i žene motivirao i nadahnjivao da žrtvuju svoj fizički život, mjesto da zaniječu i poreknu svoju istovjetnost i tako sagriješe protiv samih sebe. Te nas mučeničke osobe uvjeravaju, da u ljudskoj osobi ima nešto daleko vrednije i svetije od fizičkog života, one su bile duboko uvjerene, da bi izgubile daleko više na osobnoj vrijednosti kada bi porekle same sebe pred svojom savješću nego ako izgube i polože svoje živote na oltaru svoje istine. Sigurno je daleko uzvišenije i vrednije žrtvovati svoj fizički život iz najvećih osobnih ideala nego biti na to prisiljen od virusa i bacila.</p>



<p>Budući da je bilo mučenika i mučenica s različitim filozofijama i religijama, jasno je da mučeništvo samo po sebi ne dokazuje stvarnu vrijednost nečije filozofije i religije, ali dokazuje veličinu i hrabrost njihova duha, koji je bio spreman za svoje uvjerenje trpjeti i patiti.</p>



<p>Mučenicima i mučenicama možemo također s pravom smatrati robove i ropkinje, kmetove i kmetkinje, kršćansku raju, koji su tijekom dugih stoljeća bili silom prilika, koje su bile jače i moćnije od njih, prisiljeni služiti drugima kao njihove sluge i sluškinje, kao da svaka ljudska osoba nije svoja vlastita svrha u odnosu na sve druge ljude. Te su osobe bile mučenici cijeloga svoga života, od svoga rođenja do svoje smrti. Svaki ljudski sustav, koji je opravdavao i zagovarao podržavanje i kupovanje robova i ropkinja trpio je iznutra od svojih vlastitih teških zabluda.</p>



<p>Za vrijeme turskog imperija kršćani su pod muslimanskim nasiljem živjeli kao njihova radna snaga, da bi oni mogli živjeti bezbrižnim životom i iživljavati se u besposlici, u uživanju sjetilnih dobara, u posjećivanju svojih muslimanskih susjeda i u brbljanju. Oni su svojim nasiljem priječili raji bilo kakav napredak u kulturi te svojom razvijenom lijenošću to priječili i sami sebi.</p>



<p>U dobrom smislu možemo smatrati mučenicima i mučenicama sve one osobe koje su bile prisiljene silom prilika da napuste svoj narod i svoju domovinu i da se isele u tuđe zemlje u potrazi za radom bez poznavanja stranih jezika te prisiljene da obavljaju najniže poslove samo da bi mogli svojim obiteljima osigurati kakav takav pristojan život i školovanje svoje djece. Međutim, mučenici i mučenice bile su i one osobe, koje bi ostajale kod kuće i u znoju svoga lica i bez tehničkih pomagala zarađivale svoj oskudni i siromašni kruh za sebe i svoje obitelji.</p>



<p>Ali u najuzvišenijem i najčistijem smislu zovemo mučenicima i mučenicama one osobe, koje su se svjesno odrekle naslade i utjehe, ponosa i zadovoljstva u obrani svoga fizičkog života pa su radije i velikodušnije žrtvovale svoj fizički život nego tuđi. Ljudi mogu mučiti jedni druge na najgrozniji način, mogu svojim protivnicama zahrđalim nožem rezati jedan organ tijela za drugim, mogu im najposlije oduzeti cijelo tijelo, ali ne mogu uništiti unutarnju jezgru njihove osobe, njihov duh.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/zbog-ljubavi-prema-hrvatskoj-odsluzio-je-23-godine-jedan-mjesec-i-14-dana-zatvora-uspio-je-samo-zato-sto-za-sebe-nije-trazio-nista/6889"><img width="582" height="378" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/12/ljubas.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/12/ljubas.jpg 582w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/12/ljubas-300x195.jpg 300w" sizes="(max-width: 582px) 100vw, 582px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/zbog-ljubavi-prema-hrvatskoj-odsluzio-je-23-godine-jedan-mjesec-i-14-dana-zatvora-uspio-je-samo-zato-sto-za-sebe-nije-trazio-nista/6889">Zbog ljubavi prema Hrvatskoj odslužio je 23 godine, jedan mjesec i 14 dana zatvora. Uspio je! Samo zato što za sebe nije tražio ništa!</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Ante LjubasRoško Polje, četvrtak, 23. prosinca 1944.Split, četvrtak, 9. prosinca 2021.Zatvorski broj: 89329-024 Počeci Ante Ljubas rođen je 23. prosinca 1944. u Raškom Polju, od oca Stjepana i majke Ruže rođ. Kolak. Ante je peto od šestero djece u obitelji Ljubas (Luka, Stana, Petar, Mara Ante i Ivka). U potrazi za boljim životom obitelj se [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Ljudi muče, progone i ubijaju druge ljude iz mržnje. Oni se zavaravaju da su time zauvijek uništili svoje protivnike. Ali što su postigli i što postižu? Oni su otrovali svoj duh najgorim i najsmrtonosnijim otrovom što postoji, otrovom mržnje, dok su svojom mržnjom pomogli svojim protivnicima, da steknu neprolaznu i vječnu slavu. Tako mučenici i mučenice ostvaruju najviše i vrhunsko posvećenje svoga bića.</p>



<p><em>fra Kvirin Vasilj, Hrvatski katolički kalendar 1996.</em></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/jesu-li-mucenici-oni-koji-ostaju-ili-oni-koji-odlaze/7829/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
