Hrvati koji su mijenjali Ameriku! Vladali su Havajima, dokazali da Kalifornija nije otok, razvili New Orleans, putovali s Kolumbom…

U svojoj posljednjoj knjizi “Nacija emigranata”, američki predsjednik John F. Kennedy rekao je: “Više od 42 milijuna emigranata došlo je na američke obale od početka opstojanja povijesti naše narodnosti. Zašto su došli ovamo i što su radili nakon svog dolaska, to čini povijest Amerike”. Među ovih 42 i više milijuna koji su stvarali Ameriku kroz […]

Predsjednik Slovačke Gašparovič

Izbor Ivana Gašparoviča za predsjednika Slovačke 2004. bio je svojevrstan presedan jer doista je u Europi bilo neobično da za predsjednika, i to na neposrednim izborima, bude izabran netko tko je pripadnik manjinske etničke zajednice, a kamoli sin emigranta s prezimenom koje jasno upućuje na strano podrijetlo.

Slovaci su tako očitali lekciju narodima koji se smatraju demokratskijima od njih, ali korak naprijed u tom smislu učinili su još 1999. kad je za slovačkog predsjednika izabran Rudolf Schuster, pripadnik autohtone njemačke manjine koji je porazio bivšega autoritarnog premijera Vladimíra Mečiara.

Nicolas Sarkozy, po ocu Mađar, čije pravo prezime glasi Sárközy de Nagy-Bócsa, za predsjednika Francuske izabran je tri godine poslije Gašparoviča, 2007.

Zanimljivo je da su hrvatsko podrijetlo imala još dvojica čelnika europskih država iz 20. stoljeća – majka posljednjega komunističkog predsjednika Čehoslovačke Gustáva Husáka (1913. – 1991.) bila je slovačka Hrvatica Marija Fratrić, rodom iz sela Lamoča kraj Bratislave. Husák je 1987. tijekom posjeta Jugoslaviji odlučio otići i u Zagreb, što se tumačilo njegovim djelomičnim hrvatskim podrijetlom.

Fred Sinowatz (1929. – 2008.), austrijski kancelar od 1983. do 1986., podrijetlom je bio gradišćanski Hrvat, ali nije znao govoriti hrvatski niti ga je razumio pa je na njegove korijene podsjećalo tek prezime.

Sjedinjene Američke Države – guverneri Hrvati

Za razliku od Europe, u Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, koje su tradicionalna iseljenička odredišta, manje je neobično kad visoke položaje u politici osvajaju potomci stranaca, čak i oni rođeni u inozemstvu.

U SAD-u su tako šefovi diplomacije bili Henry Kissinger iz Njemačke i Madeleine Albright iz Češke, ali tek 2008. sin jednog stranca izabran je za američkoga predsjednika.

Barack Obama u povijest je ušao kao prvi pripadnik crne rase koji se uselio u Bijelu kuću, no on nije klasični Afroamerikanac jer ne pripada zajednici američkih crnaca koja već stoljećima živi u Americi. Obamin otac je, naime, bio Kenijac koji je u SAD došao na studij, a majka bijela Amerikanka iz Kansasa.

Nezahvalno je nagađati hoće li jednog dana neki Hrvat postati američki predsjednik, ali već je nekoliko osoba hrvatskog podrijetla bilo na čelu američkih država – Michael Stepovich bio je guverner Aljaske od 1955. do 1958., Rudy Perpich guverner Minnesote od 1976. do 1979. i od 1983. do 1991., Rose Perica Mofford guvernerka Arizone od 1988. do 1991., a John Kasich guverner je države Ohio od 2011.

U Južnoj Americi sinovi doseljenika još su osamdesetih godina 20. stoljeća dospjeli na predsjedničke položaje pa je u Peruu šef države bio Alberto Fujimori, po ocu i majci Japanac, a u Argentini Carlos Menem, kojem su oba roditelja bili iz Sirije.

Hrvat u Italiji bio je liječnik ispred svoga vremena

Đuro Baglivi bio je izvrstan praktični liječnik budući da je držao odvojenima praksu od teorije te je odbio i osudio apstraktno filozofiranje i prazno umovanje liječnika tog razdoblja. Dao je novu, veliku važnost starome hipokratskom empirizmu, osnovanom na iskustvu i rasuđivanju. Đuro Baglivi rodio se 8. rujna 1668. u Dubrovniku, otac Vlaho podrijetlom je iz […]

Prezimena još nekih latinskoameričkih predsjednika govore o tome da im podrijetlo nije španjolsko ili portugalsko – brazilski predsjednik Juscelino Kubitschek potjecao je iz Češke, paragvajski diktator Alfredo Stroessner iz Njemačke, čileanski diktator Augusto Pinochet iz Francuske, njegov nasljednik Patricio Aylwin iz Engleske, dok je čileanski predsjednik Eduardo Frei imao švicarsko podrijetlo, a predsjednica Michelle Bachelet francusko.

Francisco José Orlich Bolmarcich

Zbog velikog broja hrvatskih iseljenika u Latinskoj Americi ne čudi da je dvojici njihovih potomaka uspjelo postići najviše dužnosti u svojim zemljama.

Prvi je bio Francisco José Orlich Bolmarcich (1907. – 1969.), predsjednik Kostarike od 1962. do 1966. Otac mu je bio José Rafael Orlich Zamora, podrijetlom iz Punta na Krku, a majka Georgina Bolmarcich Lemecich s Cresa.

Djed Frane Orlić bio je osnivač Austro-hrvatskoga parobrodarskoga dioničkog društva koje je prethodnik današnje Jadrolinije, a u Kostariki, gdje se oženio bogatom Franciscom Zamorom, obogatio se kao trgovac kavom.

I nakon iseljenja u Kostariku obitelj je zadržala veze s rodnim krajem pa je Francisco Orlich ondje boravio kao jednogodišnjak. Kada mu je bilo 14, došao je s majkom na Cres, ondje boravio godinu dana i djelomice naučio hrvatski. Ponovno je u Hrvatsku došao u ožujku 1962., odmah nakon izbora, a sa suprugom je posjetio Cres, Punat i Rijeku.

“Možda za svoje uspjehe u ekonomiji i politici mogu zahvaliti upravo tome što potječem iz ovih krajeva i što sam naslijedio upornost ovih naroda”, izjavio je Orlich tom prigodom novinarima.

Orlich je završio studij agronomije i trgovine, ali rano se počeo baviti politikom pa je već 1930. postao gradonačelnik svoga rodnog San Ramóna. Nekoliko puta bio je zastupnik i ministar, a za predsjednika se prvi put kandidirao 1957.

Kao predsjednik razvio je dobre odnose sa SAD-om pa ga je 1963. posjetio i John Fitzgerald Kennedy, a poduzeo je i velike infrastrukturne radove i poticao razvoj obrazovanja.

Godine 1977. parlament ga je posmrtno proglasio “Dobročiniteljem domovine” (Benemérito de la Patria). Godinu dana nakon Orlicheve smrti postojala je mogućnost da i Čile dobije predsjednika hrvatskog podrijetla.

Kandidat demokršćanske stranke na izborima bio je Radomiro Tomic Romero koji je s 28 posto glasova osvojio treće mjesto, dok je pobjednik bio Salvador Allende. Tomic je preminuo 1992., a prema svjedočenju tadašnjega hrvatskog veleposlanika u Čileu Frane Krnića, bio je vrlo rezerviran prema Hrvatskoj.

Legendarna bosanska kraljica: Što sam bez domovine? Čovjek bez domovine je mrtav čovjek

Posjetitelji tijekom boravka u Rimu često navrate u baziliku Santa Maria in Aracoeli kako bi odali počast pretposljednjoj bosanskoj kraljici, blaženoj Katarini Kosači, koja je tamo pokopana. Pred glavnim oltarom veličanstvene rimske bazilike na nadgrobnoj ploči isklesan je njezin lik dok je epitaf napisan na bosančici – srednjovjekovnome bosanskom pismu i na latinskome jeziku. Katarina […]

Majka argentinskoga predsjednika

Sljedeći latinskoamerički predsjednik hrvatskoga podrijetla bio je Néstor Carlos Kirchner Ostoic koji je 2003. postao predsjednik Argentine. Otac mu je bio podrijetlom iz Švicarske, a majka María Juana Ostoic Dragnic s Brača. Preminula je u veljači u dobi od 92 godine, nadživjevši svog sina koji je umro od srčanog udara 2010.

Kirchner je znao samo nekoliko riječi hrvatskog, a prigodom inauguracije vrlo se razveselio kad mu je pristupila savjetnica iz hrvatskoga veleposlanstva Renee Ivin. Čak je pozvao i svoju majku riječima: “Mama, vidi, iz Hrvatske”.

Kirchner se rodio 1950. u Rio Gallegosu, po struci je bio pravnik, a prije izbora bio je guverner pokrajine Santa Cruz. Predsjednik je bio do 2007. i uspio izvući Argentinu iz teške gospodarske krize (neki će u tome vidjeti utjecaj švicarskih i bračkih gena), dok je u vanjskoj politici zagovarao odmak od Sjedinjenih Američkih Država i suradnju zemalja Latinske Amerike.

Na predsjedničkoj dužnosti naslijedila ga je supruga Cristina Fernández de Kirchner koju hrvatski mediji ponekad nazivaju “hrvatskom snahom”.

Priča o Hrvatima koji su vladali drugim državama može se promatrati i u vremenskom rasponu širem od posljednjih pola stoljeća.

Smatra se da je hrvatskog podrijetla bio papa Siksto V. (1585. – 1590.), čije pravo ime je bilo Felice Peretti pa bi mu pravo prezime moglo glasiti Perić ili Kruščić (pera je na talijanskome kruška). U prilog njegovu hrvatstvu mogla bi govoriti činjenica da je u Rimu dao obnoviti 120 crkvi, a sagraditi samo jednu – hrvatsku crkvu sv. Jeronima.

Također, jedini netalijan kojeg je u prvoj godini papinstva imenovao kardinalom bio je Hrvat Juraj Drašković. Osim Katoličkom crkvom, Siksto V. kao svjetovni vladar vladao je Papinskom Državom koja je u njegovo doba obuhvaćala velik dio središnje Italije.

Dubrovčani

Prema nekim izvorima, potkraj 16. stoljeća jedan Hrvat vladao je Meksikom. Bio je to Dubrovčanin Vice Bune (1559. – 1612.) kojeg je španjolski kralj imenovao meksičkim potkraljem. O tome nema detaljnijih podataka pa se ne zna ni koliko dugo je Bune bio na toj dužnosti.

Sigurno je, međutim, da je jedan Dubrovčanin vladao Zelenortskim otocima uza zapadnu obalu Afrike koji su od 1975. samostalna država. Bio je to Antun Pušić (1760. – 1838.), koji je bio guverner Zelenortskih otoka od 1818. do 1821.

Kao časnik dubrovačke mornarice stupio je u portugalsku službu te je napredovao do čina kontraadmirala. Uz to je pisao putopisne i ekonomske radove, a guvernersko mjesto dobio je od portugalskoga kralja Ivana VI. kao nagradu za vjernost jer je odbio ponudu austrijskog cara Franje I. koji ga je htio privući u svoju službu nudeći mu grofovsku titulu.

U Portugalu je Pušić poznat pod imenom António Pusich, ali je poznatija njegova kći Antónia Pusich (1805. – 1883.) koja je bila prva portugalska novinarka.

Od 11. ožujka 2022. Čile ima predsjednika hrvatskog podrijetla vidljivog već iz njegova prezimena. Vijest da je mladi ljevičarski političar Gabriel Boric, obiteljskim korijenima vezan uz Ugljan koji je posjetio 2010., premoćno pobijedio u prosincu 2021. svog protukandidata Joséa Antonija Kasta, s razlogom je pozitivno odjeknula u Hrvatskoj.

Kako su Hrvati postali predsjednici Čilea, Argentine, Kostarike i Slovačke

Od 11. ožujka 2022. Čile ima predsjednika hrvatskog podrijetla vidljivog već iz njegova prezimena. Vijest da je mladi ljevičarski političar Gabriel Boric, obiteljskim korijenima vezan uz Ugljan koji je posjetio 2010., premoćno pobijedio u prosincu 2021. svog protukandidata Joséa Antonija Kasta, s razlogom je pozitivno odjeknula u Hrvatskoj. Ali izbor „Hrvata“ na čelo Čilea nije […]

Hrvate nalazimo u gotovo svim dijelovima svijeta, a iz domovine se, na žalost, mnogi iseljavaju i danas. Stoga će možda i ubuduće biti predsjednika koji su potomci hrvatskih iseljenika, ali globalni migracijski trendovi su takvi da više nije velika senzacija ako na čelo neke države dođe osoba kojoj su korijeni negdje daleko.

Marijan Lipovac

Hrvati koji su mijenjali Ameriku! Vladali su Havajima, dokazali da Kalifornija nije otok, razvili New Orleans, putovali s Kolumbom…

U svojoj posljednjoj knjizi “Nacija emigranata”, američki predsjednik John F. Kennedy rekao je: “Više od 42 milijuna emigranata došlo je na američke obale od početka opstojanja povijesti naše narodnosti. Zašto su došli ovamo i što su radili nakon svog dolaska, to čini povijest Amerike”. Među ovih 42 i više milijuna koji su stvarali Ameriku kroz […]

Među predsjednicima Čilea bilo je, uostalom, posljednjih desetljeća i onih čije prezime nije španjolsko nego francusko – Augusto Pinochet i Michelle Bachelet ili englesko – Patricio Aylwin.

Od 2018. predsjednik Paragvaja je Mario Abdo Benítez, po ocu libanonskog podrijetla, dok su od 2020. predsjednici Surinama i Gvajane indijskog podrijetla, Chandrikapersad Santokhi i Mohamed Irfaan Ali, po vjeri musliman i drugi predsjednik islamske vjere na zapadnoj hemisferi. Prvi je bio Noor Mohammed Hassanali, predsjednik Trinidada i Tobaga od 1987. do 1997., također podrijetlom iz Indije.

Predsjednika latinskoameričkih država čija prezimena nisu tipična za taj kontinent bilo je još. Alfredo Stroessner, paragvajski diktator od 1954. do 1989., po ocu je bio njemačkog podrijetla, a od 1993. do 1997. u toj je zemlji predsjednik bio Juan Carlos Wasmosy, podrijetlom Mađar. Nijemac je bio djed Vicentea Foxa, predsjednika Meksika od 2000. do 2006.

Gabriel Borić prisegnuo za predsjednika Čilea. Ovo je priča o fascinantnoj sudbini dalmatinskih pečalbara

Ovoga proljeća Republika Čile i Republika Hrvatska slave tri desetljeća uspostave diplomatskih odnosa i to u trenutku kada u La Monedu ulazi predsjednik Gabriel Boric Font (36), najmlađi čelnik te andske napredne zemlje. Uz Matičinu inauguracijsku čestitku predsjedniku Boriću i želje da razborito obnaša tu odgovornu visoku dužnost u epohi globalnog apokaliptičnog preslagivanja političke moći, […]

FUJIMORI – PREDSJEDNIK PERUA

Predsjednica Brazila od 2011. do 2016. bila je Dilma Rousseff, kći Bugarina Petra Ruseva, dok je brazilski predsjednik od 1956. do 1961., inicijator izgradnje novoga glavnoga grada Brasilije, bio Juscelino Kubitschek češkog podrijetla.

Alberto Fujimori, predsjednik Perua od 1990. do 2000., bio je Japanac po oba roditelja, a ondje je od 2016. do 2018. predsjednik bio Pedro Pablo Kuczynski Godard, po ocu poljsko-židovskog podrijetla, a po majci švicarskog. Mauricio Macri, predsjednik Argentine od 2015. do 2019., ima oca Talijana, a Carlosu Menemu, predsjedniku Argentine od 1989. do 1999., oba roditelja doselila su se iz Sirije.

Od 2003. do 2007. argentinski predsjednik bio je Nestor Kirchner Ostoic, po ocu podrijetlom Švicarac, dok mu je majka Maria Ostoic Dragnic bila podrijetlom s Brača. Kirchner nije bio prvi predsjednik hrvatskog podrijetla u Latinskoj Americi – prvi je bio Francisco Orlich, predsjednik Kostarike od 1962. do 1966. Njegov djed Frane Orlić iselio se 1873. iz Punta na Krku, u Kostariki je otvorio tvornicu kave, a u rodnom kraju tvornicu tjestenine. Orlicheva majka, Georgina Bolmarcich Lemecich, podrijetlom je bila iz Cresa. Ubrzo nakon izbora Orlich je posjetio rodni kraj svojih roditelja gdje je boravio i kao dijete.

Hrvat je bio predsjednik Kostarike: Ni prije ni poslije njega nismo imali takav slučaj

Hajdemo odavde u Centralnu Ameriku, u Kostariku, gdje je uvijek toplo. Ona je smještena između Nikaragve na sjeveru i Paname na jugu, te Tihog oceana na zapadu i Karipskog mora na istoku. Bogata je planinama, vulkanima i kišama, a ime Costa Rica znači “bogata obala”. Tropski je to kraj te ima samo dva godišnja doba: […]

VICE BUNE – POTKRALJ MEKSIKA

Prema nekim izvorima, potkraj 16. stoljeća Dubrovčanin Vice Bune vladao je Meksikom kao njegov potkralj, no o tome nema detaljnijih podataka. Sigurno je, međutim, da je jedan Dubrovčanin vladao Zelenortskim otocima koji su od 1975. samostalna država. Bio je to Antun Pušić koji je kao portugalski admiral bio guverner Zelenortskih otoka od 1818. do 1821.

Predsjednika hrvatskog podrijetla bilo je i u Europi. Od 2004. do 2014. predsjednik Slovačke bio je Ivan Gašparovič čiji se otac Vladimir 1920. kao sedmogodišnjak s roditeljima doselio iz Triblja kraj Crikvenice. Njegov prethodnik od 1999. do 2004. bio je Rudolf Schuster, pripadnik njemačke manjine. Hrvatskog podrijetla bio je i posljednji komunistički predsjednik Čehoslovačke, od 1975. do 1989., Gustáv Husák, čija je majka Magdaléna Fratričová bila gradišćanska Hrvatica iz sela Lamač kraj Bratislave. Gradišćanskim Hrvatima pripadao je i Fred Sinowatz, austrijski kancelar od 1983. do 1986.

U Francuskoj je od 2007. do 2012. predsjednik bio Nicolas Sarkozy čiji je otac bio mađarski plemić Pál Sárközy de Nagy-Bócsa, a djed po majci Aron Mallah, Židov iz Soluna. Trendovi se, dakle, mijenjaju i u Europi gdje je bilo teško zamislivo da bi na najviše državničke položaje mogla doći djeca doseljenika ili pripadnici manjina. No, od 2014. predsjednik Rumunjske je Nijemac Klaus Iohannis, a od 2019. do 2020. premijer je bio Ludovic Orban, po ocu Mađar. Otac Thomasa Klestila, austrijskog predsjednika od 1992. do 2004., bio je Čeh.

Otac irske neovisnosti i dugogodišnji premijer i predsjednik Éamon de Valera po ocu je bio Španjolac, a od 2017. do 2020. irski premijer bio je Leo Vadarkar, po ocu Indijac. Belgijski premijer od 2011. do 2014. bio je Elio Di Rupo kojem su oba roditelja Talijani. Primjer bez presedana je ipak Andrej Babiš, češki premijer od 2017. do 2021. koji nije potomak doseljenika, nego doseljenik. U Češkoj se trajno nastanio 1992. dok je još postojala zajednička češko-slovačka država i postupno izgradio svoje poslovno carstvo, a spominje se i kao kandidat za češkog predsjednika na izborima 2023.

Hrvat je bio prvi guverner Aljaske

U posljednjih pedesetak godina cijela je Amerika dobro znala tko je Michael (Mike) Anthony Stepovich, koji pripada i među najpoznatije Hrvate u Americi. Nije to bila mala stvar kada je 9. lipnja 1958. njegova slika osvanula na koricama časopisa Time, tada najpoznatijeg američkog tjednika. Vjerujemo da su se mnogi pitali tko je taj Amerikanac sa, […]

HRVATI GUVERNERI U SAD-u

No, globalno najpoznatiji primjer da potomak doseljenika dođe na čelo države je Barack Obama, predsjednik SAD-a od 2009. do 2017., čiji otac je bio Kenijac Barack Obama koji je studirao ekonomiju na Havajskom sveučilištu i ondje upoznao svoju buduću suprugu, Ann Dunham iz Kanzasa.

Hoće li jednog dana predsjednik najmoćnije sile svijeta biti osoba hrvatskog podrijetla teško je prognozirati. Dosad je nekoliko osoba hrvatskog podrijetla bilo na čelu američkih država – Michael Stepovich bio je guverner Aljaske od 1955. do 1958., Rudy Perpich guverner Minnesote od 1976. do 1979. i od 1983. do 1991., Rose Perica Mofford guvernerka Arizone od 1988. do 1991., a guverner države Ohio od 2011. do 2019. bio je John Kasich koji se pokušao izboriti za predsjedničku kandidaturu Republikanske stranke 2000. i 2016. Američkih političara hrvatskih korijena ima još pa je teoretski moguće da se netko od njih useli u Bijelu kuću.

Marijan Lipovac, Hrvatska matica iseljenika

Mirko i Stjepan bili su najpoznatija hrvatska braća na svijetu. U Etiopiji je jedno naselje čak nosilo njihovo prezime

Danas ću vas upoznati s dvojicom braće Seljan, Mirkom i Stjepanom, koji su bili željni cijeli svijet vidjeti, istraživati, proučavati i mijenjati ga. Htjeli su zadovoljiti svoje znatiželje i reći drugima što su naučili na svojim putovanjima. Braća su rodom iz Karlovca. Mirko je rođen 1871. godine, a Stjepan/Stevo 1876. Mirko je pošao iz rodnog […]

Nije to bila mala stvar kada je 9. lipnja 1958. njegova slika osvanula na koricama časopisa Time, tada najpoznatijeg američkog tjednika. Vjerujemo da su se mnogi pitali tko je taj Amerikanac sa, za Amerikance, čudnim prezimenom? Bio je to guverner Aljaske, pod čijim je vodstvom ova američka pokrajina, nekoć kupljena od Rusije, na dalekom sjeverozapadu kontinenta postala (1959.) 49. američka savezna država. Kako je Time naglasio, Mike je bio najmlađi, prvi rođeni Aljaskanin i prvi katolik guverner Aljaske, a možemo dodati i prvi Hrvat.

Povijest Mikeove obitelji pomalo je neobična za tadašnja vremena. Naime, Mikeov otac je bio iz Risana kod Boke kotorske, koji se krajem 19. stoljeća doselio u Ameriku, a majka mu je podrijetlom iz Sutivana na otoku Braču. Oni su se vjenčali u Portlandu, država Oregon, i zatim su se odselili na Aljasku. Ali, nažalost, samo šest mjeseci poslije Mikeova rođenja 12. ožujka 1919. u gradu Fairbanksu, brak se raspao, jer je očeva strast za potragom zlata bila veća od ljubavi za suprugu i dijete. Mike i majka su se vratili, možemo reći, doma u Portland, gdje je on rastao i bio odgajan u istinski katoličkom i hrvatskom duhu.

Kako je Hrvat dobio 77 posto glasova na američkim izborima: Kada Bog zatvori vrata, onda otvori prozor

Michael A. Bilandić odrastao je u hrvatskoj zajednici u Chicagu. Bio je gradonačelnik Chicaga od 1976. do 1979. Izabran je u Vrhovni sud Illinoisa 1990., od 1. siječnja 1994. godine predsjeda sudom kao vrhovni sudac. Ne samo da je vrsni odvjetnik, političar i sudac, Michael Bilandić također postaje cijenjeni umjetnik i fotograf u Chicagu. Michael […]

Mladi Stepovich pohađao je katoličku nižu i srednju školu u Portlandu te poznato katoličko Gonzaga sveučilište u Spokaneu (država Washington), diplomirao je pravo na Notre Dame sveučilištu (1942.), služio u američkoj mornarici i zatim otvorio odvjetnički ured u Aljaski, gdje je poslije služio u zastupničkom domu te postao i guverner.

Priča o Mikeu Stepovichu ne bi bila potpuna bez spominjanja njegove vjerne supruge Matilde. Ona je rođena 1922. i potječe iz vrlo poznate hrvatske obitelji Baričević u Portlandu, podrijetlom s otoka Paga. U obitelji je bilo petero djece: dva brata i tri sestre i svi su završili više škole. Matilda je završila pravni fakultet, udala sa za Mikea i odselila k njemu u hladnu Aljasku, gdje su postali poznata i utjecajna obitelj. Nije to bila samo obična obitelj, osim velikih uspjeha u profesiji i politici, Matilda i Mike imali su 13-ero djece! Nije to lako. Trebalo ih je roditi i odgojiti. Oni su sve to s uspjehom i velikom ljubavlju ostvarili.

Stepovichi su kroz cijeli život ostali u trajnoj i srdačnoj vezi s hrvatskim franjevcima u Americi, posebice s fra Ljubom Čuvalom, koji je u njihovim mladim danima bio misionar među Hrvatima u Portlandu. Matilda je umrla 2003., u 81. godini života. Mike je preminuo 14. veljače 2014. godine.

Njegovo rodoljublje bilo je satkano od one duboke i iskrene odanosti prema rodnoj zemlji

Hrvatski emigrant Lujo Hodak mlade godine života proveo je u izbjegličkim logorima Italije, zatim u Argentini, da bi konačno došao u Chicago, gdje je godinama živio sa svojom suprugom Ankom. Od mladih dana bio je čovjek akcije, idealan borac pripravan na svaku žrtvu. lako rođen u Zenici 1913. godine, mladost je proveo u Hercegovini u […]

Brojni Stepovich-Baricevic sinovi, kćeri, unučad i praunučad rasuti su diljem Amerike „ko rakova djeca”. Jedna od kćeri, Nada, udana je za poznatu košarkašku zvijezdu Johna Stocktona. Sve je to hrvatske korjenike rod, dio naše prošlosti i sadašnjosti. Neka nas ima, pa taman u dalekoj Aljaski i drugim krajevima Amerike.