<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Stjepan Lucijan Poljak &#8211; Dijaspora.hr</title>
	<atom:link href="https://www.dijaspora.hr/oznake/stjepan-lucijan-poljak/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.dijaspora.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Wed, 16 Feb 2022 20:34:37 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=5.7.15</generator>
	<item>
		<title>Ovaj Hrvat iz Chicaga bio je najpoznatiji autoritet anatomije ljudskog vizualnog sustava</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/ovaj-hrvat-iz-chicaga-bio-je-najpoznatiji-autoritet-anatomije-ljudskog-vizualnog-sustava/7545</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/ovaj-hrvat-iz-chicaga-bio-je-najpoznatiji-autoritet-anatomije-ljudskog-vizualnog-sustava/7545#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ante Čuvalo]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 09 Feb 2022 15:16:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Životne priče]]></category>
		<category><![CDATA[Enciklopedija]]></category>
		<category><![CDATA[Ante Čuvalo]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvati u Americi]]></category>
		<category><![CDATA[Stjepan Lucijan Poljak]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.dijaspora.hr/?p=7545</guid>

					<description><![CDATA[Postati znanstvenik svjetskog glasa nije lako, treba puno volje, rada, spremnosti na odricanje i, naravno, Božjeg dara. Iz brojčano malog hrvatskog naroda bilo je puno onih koji su obogatili znanost i svijet, a i danas ih ima lijep broj rasutih širom kugle zemaljske. Jedan od njih bio je i Stjepan Poljak čija su djela dala [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Postati znanstvenik svjetskog glasa nije lako, treba puno volje, rada, spremnosti na odricanje i, naravno, Božjeg dara. Iz brojčano malog hrvatskog naroda bilo je puno onih koji su obogatili znanost i svijet, a i danas ih ima lijep broj rasutih širom kugle zemaljske. Jedan od njih bio je i Stjepan Poljak čija su djela dala monumentalan doprinos medicini i znanju o vidnim putovima, navlastito mrežnice.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/zahvaljujuci-ovom-hrvatu-iz-buenos-airesa-hrvatska-revija-u-emigraciji-je-izlazila-cak-40-godina/7459"><img width="1070" height="654" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/02/vinkonikolic.png" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/02/vinkonikolic.png 1070w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/02/vinkonikolic-300x183.png 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/02/vinkonikolic-1024x626.png 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/02/vinkonikolic-768x469.png 768w" sizes="(max-width: 1070px) 100vw, 1070px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/zahvaljujuci-ovom-hrvatu-iz-buenos-airesa-hrvatska-revija-u-emigraciji-je-izlazila-cak-40-godina/7459">Zahvaljujući ovom Hrvatu iz Buenos Airesa, Hrvatska revija u emigraciji izlazila je čak 40 godina!</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Biti umjetnik, pjesnik, pisac i kulturni djelatnik nije lako! Ovo posebice vrijedi za ljude koji stvaraju ne na svojoj rodnoj grudi, nego “pod tuđim nebom”, i još ako su prisilno odsječeni od kulturne matice svog naroda i domovine. Jedan od takvih bio je i Vinko Nikolić, najpoznatiji hrvatskih kulturni djelatnik izvan domovine nakon Drugog svjetskog [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Stjepan je rođen 13. prosinca 1889. u Đurđevcu. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Zagrebu. Godine 1909. počeo je studirati medicinu u Grazu, ali je prekinuo nauke da bi prvo pošao na služenje šestomjesečnog vojnog roka i zatim kao vojnik u Prvi svjetski rat. Rusi su ga zarobili već 1914. Kao zarobljenik, služio je u njihovim vojnim bolnicama. Godine 1917. prebacio se brodom do Grčke i 1918. pridružio srbijanskim vojnim snagama na takozvanom Solunskom frontu.</p>



<p>Zanimljivo je da je Poljak dobio diplomu doktora medicine (1916.) na Novom ruskom sveučilištu u Odesi, dok je još bio u zarobljeništvu, a zatim je ponovno diplomirao na zagrebačkom sveučilištu 1920. U Zagrebu je otpočelo (1920. – 1928.) njegovo znanstveno istraživanje u neurologiji, a ljubav prema znanosti odvela ga je u tada najpoznatija svjetska središta neurološkog istraživanja: Beč, London, Madrid i Chicago.</p>



<p>U Ameriku se za stalno preselio 1928. i bio je profesor neurologije prvo na University of California (1929. – 1930.), zatim na University of Chicago, gdje je i ostao sve do svoje prerane smrti. Po dolasku u Ameriku promijenio je pisanje prezimena u Polyak radi lakšeg izgovora. U to vrijeme bio je najpoznatiji živući autoritet anatomije ljudskog vizualnog sustava, posebice je pridonio znanju o mrežnici.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/ovaj-hrvat-iz-detroita-nagraden-je-oscarom-za-animirani-film-ali-u-neka-druga-vremena-kada-je-svaki-pokret-trebalo-nacrtati-rukom/7369"><img width="327" height="265" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/01/Joe_Petrovich.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/01/Joe_Petrovich.jpg 327w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2022/01/Joe_Petrovich-300x243.jpg 300w" sizes="(max-width: 327px) 100vw, 327px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/ovaj-hrvat-iz-detroita-nagraden-je-oscarom-za-animirani-film-ali-u-neka-druga-vremena-kada-je-svaki-pokret-trebalo-nacrtati-rukom/7369">Ovaj Hrvat iz Detroita nagrađen je Oscarom za animirani film. Ali u neka druga vremena, kada je svaki pokret trebalo nacrtati rukom!</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Joseph Donald Petrovich rođen je 8. srpnja 1924. godine u Lansingu, Michigan. Otac mu je bio Petar Petrović koji je iz rodne Srijemske Mitrovice došao u Ameriku 1913., a majka, Magdalena rođena Šimunić, rođena je u Americi od hrvatskih roditelja. Već u ranim godinama bilo je očito da Joseph (Joe) ima dara za risanje i [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Uz mnoge objavljene radove, njegove dvije knjige, The Retina / Mrežnica (1941.) i The Vertebrate Visual System / Vizualni sustav kralježnice (1957. – poslije njegove smrti) bile su glavni izvori podataka mlađim naraštajima stručnjaka iz tog područja medicine. Bio je jedan od najvećih anatoma 20. stoljeća.</p>



<p>Stjepan Lucijan Poljak preminuo je u Chicagu 9. ožujka 1955., zaljubljen u znanost kojoj je posvetio cijeli život.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/ovaj-hrvat-iz-chicaga-bio-je-najpoznatiji-autoritet-anatomije-ljudskog-vizualnog-sustava/7545/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
