<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Theodore Roy Golubić &#8211; Dijaspora.hr</title>
	<atom:link href="https://www.dijaspora.hr/oznake/theodore-roy-golubic/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.dijaspora.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 06 Oct 2023 05:21:32 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=5.7.15</generator>
	<item>
		<title>Priča o nepoznatom Hrvatu iz Ohija koji je bio asistent Ivana Meštrovića</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/prica-o-nepoznatom-hrvatu-iz-ohija-koji-je-bio-asistent-ivana-mestrovica/15303</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/prica-o-nepoznatom-hrvatu-iz-ohija-koji-je-bio-asistent-ivana-mestrovica/15303#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dijaspora.hr]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 06 Oct 2023 05:21:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Životne priče]]></category>
		<category><![CDATA[Enciklopedija]]></category>
		<category><![CDATA[Ante Čuvalo]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvati u Americi]]></category>
		<category><![CDATA[Theodore Roy Golubić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.dijaspora.hr/?p=15303</guid>

					<description><![CDATA[Tijekom prošloga stoljeća u Sjevernoj Americi bilo je više hrvatskih umjetnika. S nekima od njih hrvatska je javnost dobro upoznata, a neke rijetko, ako ikada, susrećemo u javnim sredstvima priopćavanja, pa i u publikacijama o iseljeništvu. Izgleda da nisu bili zanimljivi jer su radili svoj posao, bili tihi i nenametljivi. S jednim od njih ovdje [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Tijekom prošloga stoljeća u Sjevernoj Americi bilo je više hrvatskih umjetnika. S nekima od njih hrvatska je javnost dobro upoznata, a neke rijetko, ako ikada, susrećemo u javnim sredstvima priopćavanja, pa i u publikacijama o iseljeništvu. Izgleda da nisu bili zanimljivi jer su radili svoj posao, bili tihi i nenametljivi. S jednim od njih ovdje ću vas upoznati. Nek se (do)zna ne samo da je hrvatskoga roda nego da je bio vrstan, uspješan i poznat umjetnik.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/kako-je-poljicke-republike-sin-uvrsten-medu-poznate-britanske-filozofe-20-stoljeca/15191"><img width="328" height="231" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/Edo_Pivcevic2-e1695796609465.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/Edo_Pivcevic2-e1695796609465.jpg 328w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/Edo_Pivcevic2-e1695796609465-300x211.jpg 300w" sizes="(max-width: 328px) 100vw, 328px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/kako-je-poljicke-republike-sin-uvrsten-medu-poznate-britanske-filozofe-20-stoljeca/15191">Kako je Poljičke republike sin uvršten među poznate britanske filozofe 20. stoljeća</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>U svojem dugom emigrantskom djelovanju susreo sam velik broj ljudi iz hrvatske dijaspore diljem svijeta. U tom obilju lica i ljudskih karaktera bilo je i onih koji su na mene ostavili trajan i upečatljiv dojam. Jedan od njih bio je Edo Pivčević. Susreo sam ga samo jedanput. Bio je gost Udruge za hrvatske znanosti u [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p><strong>Obiteljski korijeni</strong></p>



<p>Theodore Roy Golubić rođen je 9. prosinca 1928. u gradiću Lorainu, Ohio. Roditelji su mu bili iz Međimurja. Otac Ivan (1890. – 1965.) iz Kotoribe, a majka Jola (Ilonka) Šafar (1889. – 1982.) iz Donje Dubrave. Vjenčali su se u Lorainu i imali dvojicu sinova, Emila (12. travnja 1926. – umro u predgrađu Houstona, Teksas, 13. prosinca 2010.) i Theodora (Božidara), koji je postao uspješan umjetnik.</p>



<p>Ivan Golubić i Jelena Šafar, kao i veći broj Hrvata, pristigli su u Lorain početkom prošloga stoljeća, kad je u tom gradiću naglo rasla metalna industrija i potom otvorena Fordova tvornica automobila. Za nekoliko desetljeća tu je nastala oveća hrvatska kolonija, sa svojom župnom crkvom te kulturnim i potpornim udrugama. I danas se tamo okupljaju Hrvati, uglavnom potomci doseljenika, u Američko-hrvatskom klubu (American Croatian Club) koji je ove (2023.) godine proslavio 100. obljetnicu utemeljenja.</p>



<p>Zanimljivo je upozoriti, u ovoj maloj hrvatskoj zajednici rođena su dvojica poznatih umjetnika, Matthew Yuricich (1923. – 2012.), dobitnik prestižnoga Oscara, o kojem sam već objavio prilog, i pet godina mlađi Božidar Golubić s kojim ću vas ovdje upoznati.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/kriv-je-zato-sto-je-bio-hrvat-k-tomu-amerikanac-i-hrvatski-domoljub/14905"><img width="898" height="626" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/JohnPintar3.png" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/JohnPintar3.png 898w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/JohnPintar3-300x209.png 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/JohnPintar3-768x535.png 768w" sizes="(max-width: 898px) 100vw, 898px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/kriv-je-zato-sto-je-bio-hrvat-k-tomu-amerikanac-i-hrvatski-domoljub/14905">Kriv je zato što je bio Hrvat, k tomu Amerikanac i hrvatski domoljub</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Tijekom postojanja jugoslavenske državne tvorevine, prve i druge, uvijek je bilo lako presuditi Hrvatima jer su bili službujući krivci. A biti Hrvat, rođen u Americi i k tomu domoljub, za poratne titoiste bilo je neoprostivo. Jedan o onih koji je osjetio okrutnost komunističkoga jugo-režima, preživio mučilišta i zatim obznanio svijetu istinu o čemernim prilikama u [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p><strong>Školovanje</strong></p>



<p>Pučku i zatim srednju školu Golubić je završio (1947.) u rodnom gradu. Sveučilišni studij otpočeo je (1948.) na Ohio State University (Columbus), ali je prešao na Sveučilište Miami (Miami University) u Oxfordu, Ohio, i tu je 1951. postigao bakalaureat iz likovnih umjetnosti (slikarstvo). Bilo je to vrijeme Korejskoga rata i mladi ljudi trebali su poći u vojsku. Tako je i Theodore odslužio vojni rok od dvije godine, postigao čin narednika i zatim otišao (krajem 1953.) u New York usavršavati svoj umjetničke talente kod poznatih umjetnika Ivana Olinskoga i Jona Corbina u Art Students&#8217; League. </p>



<p>Nakon nekoliko mjeseci, u siječnju 1954., dobio je stipendiju Sveučilišta Syracuse (Syracuse University) i otpočeo poslijediplomske studije kod Ivana Meštrovića. U rujnu 1955. s Meštrovićem je prešao na sveučilište Notre Dame, u državi Indiani, i tu je, pod mentorstvom slavnoga Meštra postigao (1957.) diplomu magistra kiparstva (Master of Fine Arts in Sculpture).</p>



<p><strong>Profesionalni hod</strong></p>



<p>I nakon postignuća poslijediplomske diplome nastavio je, kao profesionalni umjetnik, asistirati Meštroviću do 1960. godine. Od 1960. do 1965. godine radio je u South Bendu, Indiana, u gradskom Uredu za urbanističko planiranje. Poslije toga, bio je dvije godine savjetnik za dizajn i obradu kamena u Rock of Ages Corporation (poznata tvrtka za vađenje i završnu obradu granita) u državi Vermont. Godine 1969. bio je instruktor na Državnom sveučilištu Missouri (Missouri State University) u Warrensburgu; 1970. i 1971. instruktor je kod Ceha kipara San Diega (San Diego Sculptors Guild); 1971. – 1972. bio je gost umjetnik u Muzeju i umjetničkom centru u Roswellu, New Mexico, a od 1972. do 1996. radio je za tvrtku Motorola Semiconductor u Phoenixu, Arizona. </p>



<p>Vrijedno je zabilježiti da je Golubić bio nekoliko puta i „Gostujući učitelj” na ABC TV programu Umjetnička škola u eteru (Art School of the Air) u kojem je gledatelje podučavao kiparskom umijeću i u njima budio znatiželju i ljubav prema umjetnosti.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/velika-zivotna-prica-general-bojnika-hrvatskog-podrijetla-iz-sjeverne-dakote/14876"><img width="1280" height="853" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/1.jpeg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/1.jpeg 1280w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/1-300x200.jpeg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/1-1024x682.jpeg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/1-768x512.jpeg 768w" sizes="(max-width: 1280px) 100vw, 1280px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/velika-zivotna-prica-general-bojnika-hrvatskog-podrijetla-iz-sjeverne-dakote/14876">Velika životna priča general-bojnika hrvatskog podrijetla iz Sjeverne Dakote</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Na sudjelovanje Hrvata u američkim oružanim snagama nailazimo već u 19. stoljeću i to u mnogim bitkama koje su vođene za stvaranje Sjedinjenih Američkih Država. U južnjačkoj vojsci Konfederacije borilo se nekoliko stotina Hrvata, najviše njih iz Dalmacije, a imali su čak i svoje jedinice. Velik ih se broj istaknuo i primio najviša odličja u [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Osim kiparstva, Golubić je spojio znanost s umjetnošću i dobio pet američkih tehnoloških patenata. Igrom svjetlosti, sjene i skulpture pridonio je razvoju četverodimenzionalne umjetnosti.</p>



<p><strong>Brojna djela diljem Amerike</strong></p>



<p>Theodore Golubić radio je u različitim materijalima (bronca, gips, bakar, mramor, granit, vapnenac, drvo, žbuka…) i ostavio brojna djela diljem Amerike: portreti, skulpture, reljefi, crteži… Teme su mu bile raznovrsne, ali ponajviše vjerske, katoličke, i zato se velik broj njegovih djela nalazi u crkvama. Od radova na sekularne teme spomenut ćemo samo neka: Karijatida (Zima), Don Kihot, Europa, Slobodni duh, Heliotrimorf, Lipatska sluškinja, Pegaz, Penelopa, Sfinga, Sunčev kamen, razni portreti i biste, uključujući i portret Ivana Meštrovića. </p>



<p>Iz popisa njegovih radova koje se može naći na međumrežju vidi se da je izradio oko četrdeset djela na religijske teme. Neka su od njih: Adam i Eva, Madona i Dijete, Madona (glava), Rođenje Isusovo, Madona u Egiptu, Uznesenje, Krist Dječak, Sv. Ivan Krstitelj, Propovijed na gori, Krist s anđelima, Anđeo Gabrijel, Anđeli u žalosti, Veronikin rubac, Raspeće, Polaganje u grob, Uskrsnuće, Sv. Josip, Sv. Franjo, Sv. Patrik, Sv. Pavao, Sv. Petar… Pripadao je Društvu liturgijskih umjetnika u Americi.</p>



<p>Nadalje, po modelu Ivana Meštrovića, izradio je likove kardinala Stepinca i kardinala Mindszentyja koji su urezani u monumentalni spomenik u Key Westu, Florida.</p>



<p><strong>Obitelj i hrvatsko zajedništvo u Americi</strong></p>



<p>I nakon rastanka s Meštrovića (1960.), Golubić je ostao dio hrvatskoga zajedništva u Americi. Među ostalim, bio je član Hrvatske akademije Amerike. Također, o njemu i njegovim uspjesima izvještavale su hrvatske publikacije u Americi i u iseljeništvu općenito.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/tko-je-hrvat-koji-je-sudjelovao-u-ratnim-borbama-na-filipinima-i-drzao-japan-pod-okupacijom-a-dobitnik-je-i-prestizne-medalje-purple-heart/15024"><img width="1199" height="769" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/Jack_Pandol_sr-e1694798249335.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/Jack_Pandol_sr-e1694798249335.jpg 1199w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/Jack_Pandol_sr-e1694798249335-300x192.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/Jack_Pandol_sr-e1694798249335-1024x657.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2023/09/Jack_Pandol_sr-e1694798249335-768x493.jpg 768w" sizes="(max-width: 1199px) 100vw, 1199px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/tko-je-hrvat-koji-je-sudjelovao-u-ratnim-borbama-na-filipinima-i-drzao-japan-pod-okupacijom-a-dobitnik-je-i-prestizne-medalje-purple-heart/15024">Tko je Hrvat koji je sudjelovao u ratnim borbama na Filipinima i držao Japan pod okupacijom? A dobitnik je i prestižne medalje Purple Heart</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Odavno su Hrvati u Kaliforniji poznati po uzgoju voća i povrća, posebice grožđa. Počelo je s uzgojem jabuka u Pajaro Valleyju (tijekom 1870-ih), a zatim i drugih agrikultura u okolici Delana, San Joaquin Valleyja, Napa Valleyja i drugdje. Hrvatski doseljenici, posebice iz Dalmacije, teškim su naporima kalifornijsku pustinju i pijesak pretvorili u vinograde, voćnjake i [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Theodore R. Golubić oženio je (1958.) Rose Andrinu Ieraci i u braku im se rodilo četvero djece, trojica sinova i kći. Umro je Phoenixu, Arizona, 29. studenoga 1998. godine, a njegovi zemni ostaci položeni su u groblju Svetoga Križa, Avondale, nedaleko od Phoenixa.</p>



<p><em>dr. Ante Čuvalo</em></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/prica-o-nepoznatom-hrvatu-iz-ohija-koji-je-bio-asistent-ivana-mestrovica/15303/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
