Lektorat hrvatskog jezika

U rodnom gradu Che Guevare i Messija možete besplatno upisati koliko god studija želite, a ne morate ih ni završiti u određenome roku da biste izgubili pravo na besplatno studiranje

10. listopada 2022. u 0:03

Potrebno za čitanje: 4 min

Dijaspora.hr

Vijesti

FOTO: Martina Kalamari

Na Fakultetu humanističkih znanosti i umjetnosti Narodnog sveučilišta u Rosariju (Universidad Nacional de Rosario) hrvatski jezik počeo se poučavati 2005. godine na inicijativu Konzulata i zahvaljujući nastojanjima Maríje Galian Nikolic, hrvatske iseljenice koja je ujedno bila i prva nastavnica hrvatskoga jezika na Fakultetu.

‘Što netko u Indiji stvarno uči hrvatski jezik? Pa zašto, čemu?’

Koliko god na prvu (a i drugu, treću) bilo nespojivo, lektorat hrvatskog jezika, namijenjen ponajprije Indijcima, ima od 1997. godine svoje mjesto među 16 fakulteta, 86 odsjeka i 91 koledžom, koji čine Sveučilište u Delhiju… Sukus pitanja koja su mi poznanici i kolege postavljali kada sam im rekla da idem raditi kao lektorica u New […]

Na tim je temeljima akademske godine 2009. osnovan Lektorat u nadležnosti hrvatskoga Ministarstva znanosti i obrazovanja. Hrvatski jezik jedan je od ukupno 19 jezika koji se poučavaju na Odjelu za moderne jezike (Departamento de Idiomas Modernos), koji djeluje u sklopu Odsjeka za jezike (Escuela de Lenguas). Studenti mogu upisati hrvatski jezik kao obvezni izborni strani jezik ili kao neobvezni dodatni kolegij, a predavanja su otvorena i za „zajednicu“, što znači da ih može pohađati svaka odrasla osoba koja to želi, neovisno o stupnju obrazovanja, zanimanju i slično.

To nije slučaj sa svim kolegijima na Odsjeku, ali je svakako odraz jednoga važnog obilježja argentinskoga obrazovnog sustava, a to je poticanje cjeloživotnog obrazovanja. Osim što je obrazovanje besplatno, tijekom života možete besplatno upisati koliko god studija želite, a ne morate ih ni završiti u određenome roku da biste izgubili pravo na besplatno studiranje – ono se ne gubi.

40 STUDENATA OVE GODINE

Martina Kalamari – Studenti hrvatskoga jezika na Fakultetu u Rosariju

Gotovo svi jezici na Odjelu za moderne jezike mogu se učiti do dvije godine. Lektorat hrvatskoga jezika nudi i treću godinu učenja, gdje su u jednoj mješovitoj skupini okupljeni svi napredniji studenti. Na prvoj godini upisuje se puno studenata (ove godine 40), ali tek njih 20-ak redovito polazi nastavu, a otprilike pola njih pristupi završnim ispitima. Na drugoj i trećoj godini ima po desetak studenata.

Uglavnom, kako gradivo postaje složenije, tako opada broj studenata. Prošle dvije akademske godine nastava se zbog pandemije koronavirusa održavala isključivo u virtualnome obliku, kao i sve ostale nastavne i nenastavne aktivnosti na Sveučilištu. Od travnja 2022., to jest od početka ove akademske godine, na Fakultetu je dopuštena nastava uživo, ali se zbog radova na obnovi fakultetske zgrade i nedostatka radnoga prostora i dvorana velik dio nastave i dalje održava u virtualnome obliku. Na Lektoratu se zbog tih razloga još uvijek virtualno održavaju predavanja za treću godinu i konzultacije, kao i izvannastavne aktivnosti.

Od dodatnih aktivnosti aktualne su radionice prevođenja koje su zbog velikog interesa već ušle u svoj četvrti dvomjesečni ciklus. Otvorene su za sve stanovnike regije, a posebno su privlačne i korisne onima koji žive daleko i kojima je to jedini kontakt s jezikom.

SPOMENIK ZASTAVI

Martina Kalamari – Monumentalni Spomenik zastavi u Rosariju

Kad u Argentini kažemo da je nešto daleko, onda je to za hrvatske pojmove stvarno daleko. Samo administrativna regija Provincia Santa Fe, u kojoj se nalazi Rosario, površinom je gotovo dvostruko veća od Hrvatske, a Argentina od Hrvatske čak 49 puta. Rosario, kao treći grad po veličini u Argentini i najveći u regiji, ima oko milijun stanovnika. Rodni grad Che Guevare i Messija poznat je i po monumentalnome Spomeniku zastavi, izgrađenom u sjećanje na dan kad je prvi put, i to baš ovdje, podignuta argentinska zastava. Sa spomenika puca pogled na rijeku Paraná, na kojoj su veliki teretni brodovi uobičajen prizor. Luka je važna za gospodarstvo regije zbog trgovine žitom, no pridonijela je i razvoju mafijaške aktivnosti 1930-ih, kad je grad prozvan argentinskim Chicagom. I danas ga ponekad tako nazivaju zbog velikih problema s trgovinom drogom, nasiljem i mafijaškim obračunima.

Hrvatica u Velikoj Britaniji: Cilj je ukazati na razlike između hrvatskog i srpskog jezika

Škola za slavenske jezike (SSEES) pri UCL osnovana je 19. listopada 1915. godine kada je Tomáš Garrigue Masaryk političar, sociolog i filozof, kasniji prvi predsjednik Čehoslovačke, održao predavanje “Problem malih naroda u europskoj krizi”, kojim je započela s radom jedna od najpoznatijih obrazovnih institucija za slavenske studije u svijetu. Korijeni visokog školstva u Velikoj Britaniji […]

FIESTA DE LAS COLECTIVIDADES

Duga šetnica uz rijeku te otočići na rijeci omiljeno su utočište stanovnika grada tijekom teško podnošljivih ljetnih sparina. Parkovi i druge zelene površine također igraju vrlo važnu ulogu u svakodnevnom životu ovoga vrlo gusto naseljenoga grada. Njihova funkcija nije samo dekorativna: koriste se u sportske i rekreacijske svrhe ili kao zamjena za dvorište.

Na prostirkama i stolicama donesenim od kuće ljudi se sunčaju, druže, jedu i piju mate, omiljeni topli napitak Argentinaca. Oko matea i tipičnog asada ili govedine s roštilja okupljaju se obitelj i prijatelji. Osim toga, gastronomska i kulturno-zabavna ponuda grada je raznolika i zadovoljava potrebe i interese zajednice u kojoj većina vuče podrijetlo od doseljenih Talijana i Španjolaca, ali ima i mnogo potomaka doseljenika iz drugih prekooceanskih zemalja, pa tako i Hrvata. Ta se multikulturalnost možda najbolje može vidjeti i osjetiti na tradicionalnoj godišnjoj priredbi Fiesti de las Colectividades. Tada u velikom parku uz rijeku kulturni centri predstavljaju sve te zemlje podrijetla stanovnika ovoga grada.

Martina Kalamari – Zvonimirova lađa u Rosariju

Moglo bi se reći da je i široka ponuda jezika na našem Odjelu za moderne jezike, od velikih svjetskih jezika do nekoliko jezika južnoameričkih domorodaca, odraz multikulturalnosti ovoga grada. U tom smislu Lektorat hrvatskoga jezika ne nudi samo kvalitetan program učenja jezika, nego je i jedna od potvrda hrvatskoga traga u regiji. Ujedno je i jedna od spona između potomaka doseljenih Hrvata i Hrvatske. Akademska, ali dostupna svima, pa iako naše druženje može potrajati samo do prve složenije gramatičke teme.

Martina Kalamari, Hrvatska matica iseljenika

Hrvatica u Bukureštu: Grad sam zavoljela zbog brojnih sunčanih dana i otvorenih ljudi

Hrvatski jezik poučava se u glavnom gradu Rumunjske, na Fakultetu stranihjezika i književnosti u okviru studija kroatistike koji je osnovan 1996. godine. Riječ je o dvopredmetnom studiju na kojemu studenti odabiru još jedan jezik. Svoja razmišljanja o učenju hrvatskog jezika, ali i životu u Bukureštu, s nama je podijelila profesorica Sanja Franković… Na katedri za […]

Martina Kalamari rođena je 1985. godine u Čakovcu. Nakon završene gimnazije u rodnome gradu, studira kroatistiku i hispanistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 2010. godine i otad se najviše bavi poučavanjem hrvatskoga i španjolskoga jezika i prevođenjem. Tri godine radila je u hrvatskoj nastavi u Punta Arenasu, u Čileu, a zatim dvije godine kao profesorica španjolskoga jezika u 16. gimnaziji u Zagrebu. Tada je položila i stručni ispit za profesora španjolskoga jezika. Od 2019. godine lektorica je hrvatskoga jezika na Odsjeku za jezike pri Fakultetu humanističkih znanosti i umjetnosti Narodnog Sveučilišta u Rosariju. U slobodno vrijeme uživa u čitanju, kuhanju, druženjima s prijateljima i putovanjima.