Unatoč različitim izazovima, hrvatske manjinske zajednice u stalnom su dijalogu s domovinom

Jubilarni 30. Forum hrvatske nacionalne manjine, održan u Hrvatskoj matici iseljenika, ponovno je okupio predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz 12 europskih zemalja, stručnjake iz područja jezika, kulture i digitalnih tehnologija te predstavnike državnih institucija. Ovogodišnje izdanje bilo je posvećeno temi „Knjižnice i društvene mreže hrvatske manjine u europskome susjedstvu“, uz naglasak na to kako se kulturni identitet, jezik i baština prenose u doba ubrzanih digitalnih promjena.

Digitalna epoha mijenja kulturu čitanja i načine okupljanja

Sudionicima se u uvodu obratio mr. sc. Zdeslav Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, osvrnuvši se na promjene u kulturi čitanja i važnost prilagodbe knjižnica digitalnom naraštaju. Naglašeno je da se pred hrvatskim manjinskim zajednicama otvara prostor za daljnji razvoj suvremenih knjižničnih modela koji objedinjuju tradicionalne zbirke i digitalne resurse.

Ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman dodao je kako digitalne platforme nadopunjuju tradicionalne oblike prijenosa jezika i kulture te omogućuju veću dostupnost sadržaja hrvatskim zajednicama u raznim državama.

Vedran Iskra, izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa, naglasio je važnost Foruma kao dugogodišnje platforme suradnje i razmjene iskustava između manjinskih zajednica i institucija.

U znanstvenom dijelu Foruma istaknuta je ključna uloga jezika kao temeljnog identitetskog stupa hrvatskih manjina. Dr. sc. Domagoj Vidović podcrtao je povijesnu ulogu jezika u održavanju zajedničkog identiteta među Hrvatima, dok je dr. sc. Silvestar Balić predstavio kontinuitet i značaj nakladništva Hrvata u Mađarskoj kao važnog dijela ukupne hrvatske pisane baštine.

Knjižnice između baštine i digitalnih inovacija

Prvi panel bio je posvećen ulozi knjižnica koje su u manjinskim zajednicama tradicionalno čuvari jezika, knjige i kulturne memorije. Istaknuti su projekti poput digitalne Biblioteca Croatica, topoteke „Baština Hrvata u Srbiji“, zbirki starih hrvatskih knjiga u Slovačkoj te „knjižnih kutaka“ u hrvatskim društvima u Sloveniji. Nacionalna i sveučilišna knjižnica predstavila je rad na digitalnom objedinjavanju zbirke Croatica, čime se značajno povećava dostupnost hrvatske građe. Sudionici su naglasili da se knjižnice sve više pretvaraju u hibridne prostore – mjesta koja kombiniraju fizičke zbirke, digitaliziranu građu i okupljanje zajednice, a time postaju i važno uporište u sprječavanju asimilacije.

Društvene mreže kao prostori okupljanja i stvaranja identiteta

Drugi panel bavio se ulogom društvenih mreža koje danas djeluju kao novi digitalni prostori okupljanja hrvatskih manjina. Predstavljeni su primjeri iz Austrije, Mađarske, Italije, Sjeverne Makedonije i Srbije: online časopisi, videoplatforme, internetski radiji, Instagram arhivi kulturnih udruga te inicijative usmjerene prema mladima koji tek stvaraju svoj odnos s jezikom i baštinom. Stručnjaci su naglasili da društvene mreže ne služe samo kao komunikacijski alat, nego i kao virtualni arhiv, dokumentirajući aktivnosti, običaje i svakodnevni život zajednica.

Potpora institucija i zaključno promišljanje

U završnom obraćanju naglašeno je da knjižnice i digitalne platforme, premda različite po formi, zajedno stvaraju suvremeni identitetski krajobraz hrvatskih manjina. Forum je potvrdio svoju ulogu važnog mjesta dijaloga, suradnje i planiranja zajedničkih kulturnih i obrazovnih projekata i još jednom potvrdio da se hrvatske manjinske zajednice, unatoč različitim izazovima, nalaze u stalnom dijalogu s matičnom domovinom.

Skup je zaključen predstavljanjem knjige „450 ljet Hrvati i Hrvatice u Novom Selu“ autora Petra Tyrana.

Ključne riječi #Forum hrvatske nacionalne manjine #Hrvatska matica iseljenika #mr. sc. Zdeslav Milas