Mladen Bestvina

Veliko priznanje za vrhunskog matematičara iz Osijeka koji predaje na Sveučilištu Utah

29. studenoga 2021. u 6:16

Potrebno za čitanje: < 1 min

Dijaspora.hr

Vijesti

FOTO: math.osu.edu

Mladen Bestvina, dopisni član HAZU i profesor matematike na Sveučilištu Utah, izabran je za plenarnog predavača na Međunarodnom kongresu matematičara koji će se održati 2022. godine u Sankt-Peterburgu.

Predstavljene četiri nove poštanske marke. Na jednoj od njih i istaknuti hrvatsko-američki matematičar

Hrvatska pošta predstavila je danas četiri nove prigodne poštanske marke iz serije „Znameniti Hrvati“, na kojima su prikazani: Ljiljana Molnar Talajić, William Feller, Tonko Maroević i Antun Mihanović. Autorica izdanja je Sabina Rešić, akademska slikarica i dizajnerica iz Zagreba. Marke su otisnute u nakladi od 50 tisuća primjeraka po motivu, a nominalna vrijednost je 3,30 […]

Profesor Bestvina bavi se topologijom i teorijom simetrija koristeći metode moderne geometrije i topologije, javlja HAZU.

Stoga ne čudi što je izabran među 21 vodećeg matematičara u svijetu da u jednosatnom izlaganju predstavi svoja istraživanja.

Od hrvatskih matematičara, osim Bestvine, plenarno predavanje održao je samo čuveni hrvatski matematičar Vilim Srećko Feller, jedan od osnivača moderne teorije vjerojatnosti, na Međunarodnom kongresu matematičara u Edinburghu 1958.

U kategoriji pozvanih predavača ranijih godina predavanja su održali: akademik Sibe Mardešić (Helsinki, 1978.) te dopisni članovi HAZU prof. Mladen Bestvina (Peking, 2002.), prof. Zvonimir Janko (Nica, 1970.), prof. Đuro Kurepa (Amsterdam, 1954. i Edinburgh, 1958.) i prof. Vilim Feller (Oslo, 1936.).

Mladen Bestvina rođen je 1959. u Osijeku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Već kao srednjoškolac istaknuo se izvanrednim rezultatima na domaćim i međunarodnim matematičkim natjecanjima.

Ovo je priča o prvim Hrvatima u Americi

Povijest Sjeverne Amerike sagrađena je na slomljenim životima bezbrojnih beskućnika i prognanika iz država civilizirane Europe, razočaranih i dostojnijeg života željnih ljudi koji su na dugim putovanjima tražili svoju obećanu zemlju. Ugradivši sve svoje sposobnosti, radni zanos i živote u tu zemlju postali su osnivači jedne države koja je u mnogočemu zasjenila staru Europu. Ali […]

Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je 1982. godine, a doktorirao je 1984. na Sveučilište države Tennessee u Knoxvilleu. Sljedećih devet godina proveo je kao istraživač i izvanredni profesor na Kalifornijskom sveučilištu i Berkeleyu, Zavodu za matematičke znanosti, na Sveučilištu države Kalifornije u Los Angelesu i Visokom institutu za egzaktne znanosti u Parizu te na Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu.