My Singing Monsters
FOTO: Muzej povijesti videoigara
Muzej povijesti videoigara, otvoren ovih dana u srcu Zagreba u Draškovićevoj 10, utemeljio je IT poduzetnik i povratnik iz kanadskoga Londona Damir Šlogar, koji je u globalnoj igračkoj industriji više od četiri desetljeća.
Samo je jedan trenutak u životu Adriana Belje u kojem se htio vratiti u Kanadu u kojoj je rođen te u kojoj je odrastao. Danas profesor i voditelj Centra za međunarodnu suradnju na Veleučilištu Edward Bernays, a tada mladić s netom ranije završenom srednjom školom, Adrian je godinu dana nakon svog povratka u Hrvatsku već […]
Posrijedi je prvoklasna urbana atrakcija s jedinstvenim postavom u ovome dijelu Europe, a rezultat je Šlogareva privatnog ulaganja vrijednog više od dva milijuna eura.
Tako se na 800 četvornih metara na tri kata može uživati i razgledati raznovrsna interaktivna muzejska građa koja sadrži više od 3000 izložaka iz svijeta videoigara, koje je taj rođeni Zagrepčanin skupljao od djetinjstva na dvama kontinentima. Ekskluzivni izlošci zrcale tehnološki napredak čovječanstva s ključne vremenske okomice za tu specifičnu industriju od kasnih pedesetih do ranih dvijetisućitih, pokazujući kako su videoigre dio suvremene kulture i u kojoj su svoj obol dali i Hrvati.
Primjerice, sam inicijator muzeja Damir Šlogar, čije su kreacije utkane u oko 150 naslova videoigara, svoj poslovni uspjeh u toj branši postigao je u Kanadi gdje je osnovao studio videoigara Big Blue Bubble, čija je najpopularnija igra bila My Singing Monsters, koja je privukla više od 100 milijuna igrača na 13 jezika diljem planeta.
Poduzetnik Šlogar vratio se s obitelji u mirniju europsku luku, nakon dva desetljeća prekooceanskih poslovnih izazova, isprva u Francusku da bi se zatim skrasio u Lijepoj Našoj. Svoj studio videoigara prodao je švedskoj kompaniji Enad Global 7 za 76 milijuna kanadskih dolara (2020.), nastavivši nakon toga karijeru drukčijeg tempa u Zagrebu, gdje ga pamtimo kao pionira emisija o videoigrama devedesetih na jednoj komercijalnoj televiziji.
Ovaj Šlogarev muzej ima cilj educirati, nadahnuti i zabaviti posjetitelje tijekom uzbudljiva putovanja u povijest videoigara. Urbani turizam visokih standarda kao dio kulturnoga turizma, čini se, među prvima su u Lijepoj Našoj afirmirali upravo povratnici iz dijaspore kao dio neodoljive turističke ponude europskih i svjetskih prijestolnica pa stoga ne čudi interes i prepoznavanje potencijala ovoga turističkog kolača od strane pripadnika generacije Z, koja i u Hrvatskoj postaje sve vidljiviji pokretač promjena.
Vladislavci – ključno je ovo naselje nedaleko od Osijeka kojim je dugogodišnje putovanje Carmen Rosa Munaico Banaj započelo u Peruu u kojem je rođena te na posljetku završilo u Hrvatskoj. Naime, riječ je o mjestu u kojem je rođen njezin djed koji je prije 80-ak godina otišao u daleku Južnu Ameriku. Do smrti se nije […]
Među igraćim draguljima Šlogareva muzeja su igre koje se mogu odigrati, uključujući Space Invaders (1978.), Asteroids (1979.) i Pac-Mana (1980.). Posjetitelje prema kronološkome redu nastanka privlači i jedna od najrjeđih igara koja se može sresti u ovakvim muzejima kao što je Tennis for Two (1958.), prve komercijalno dostupne videoigre Computer Space (1971.), prve kućne konzole za videoigre Magnavox Odyssey (1972.), prve komercijalno uspješne videoigre Pong (197.2) i raritetne ručne konzole za videoigre Microvision (1979.) i slično. Damirova zbirka može se pohvaliti i jednom od najopsežnijih kolekcija videoigara vodećih izdavača i franšiza kao što su Elite (Firebird), Ultimate Play The Game, Diablo, Warcraft, Ever Quest, Strategic Simulations, Cinemaware, Bullfrog, Origin Systems, Lucas Arts i mnogi drugi.
Logično, posjetitelji u Damirovu muzeju mogu isprobati igre i na vrlo rijetkim konzolama kao što su, primjerice, Atari Lynx, Nintendo Virtual Boy ili pak Vectrex. Zagrebački Muzej povijesti videoigara može se pohvaliti i najvećim Pac-Manom na planetu, ali i najmanjim svjetskim Tetrisom. Uglavnom, videoigre – pokazuje se – bitan su dio urbane kulture i umjetnosti internetske epohe jer sintetiziraju danas i na mobilnim uređajima sliku, zvuk, riječ, pokret i ono što je najvažnije – personalnu interakciju.
Nakon burnog američkog sna u kanadskome Londonu pokraj Toronta, Šlogaru hrvatski san pri povratku nije donio žuđeni mir, već neočekivane ozbiljne zdravstvene teškoće pa je lani završio na liječenju zloćudne bolesti u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Dubrava. U zahvalu za izlječenje nakon višemjesečnoga boravka na Zavodu za hematologiju, zdravstvenome osoblju donirao je uređaj vrijedan više od 130 tisuća eura. Riječ je o sekvenatoru nove generacije, koji će omogućiti uvođenje novih pretraga i još brže liječenje onkoloških pacijenata. Filantropski čin – vrijedan iskrenog poštovanja!
Posebno nam je drago da je Damirov muzej otvoren ovoga ljeta kada Hrvatska predstavlja domaću industriju videoigara na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 u Osaki. Tako je u Japanu ovih dana Hrvatski audiovizualni centar, u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH, predvodio hrvatski tim kreativaca koji su nastupili u sklopu tematskog tjedna Learning and Playing od 17. do 28. srpnja 2025.
Noć prije nego što je obitelj Tomislave Francisković Vitez iz Osijeka trebala otputovati u Kanadu, predstavnik stanara im je dao uputu da u slučaju uzbune moraju otići u podrum. Ta ljetna večer 1991. godine ipak je protekla mirno, kao i sljedeće jutro, no ono što tada nisu znali je da su otišli u vrijeme kada […]
Uz projekt Games Croatia, koji okuplja Klaster hrvatskih proizvođača videoigara, Reboot, Hrvatski eSport savez i Inkubator PISMO iz Novske – Hrvatsku zastupa selekcija od 12 videoigara u sklopu hrvatskog nacionalnoga paviljona s ekološkom i klimatskom pričom. Ovime se Hrvatska pridružuje vodećim zemljama poput Japana, Belgije, Australije i Ujedinjenog Kraljevstva u promoviranju svojih najpopularnijih videoigara.
