U Hrvatsku se ove godine vratilo više od 1360 osoba

U našem je narodu običaj da se pred Božić nastoje izmiriti svi dugovi! Raseljeni hrvatski narod, doima se, taj dug svojoj domovini vraća višestruko, dok domovina nastoji olakšati povratak u rodni kraj onima koji to žele. Više je potvrda da je suradnja između iseljeništva i domovinskih institucija sve učinkovitija.

Tako trenutačni iseljenički val u Republici Hrvatskoj donosi, suprotno očekivanjima statističara, dvojake koristi našoj ekonomiji kako u prijenosu znanja tako i u značajnim osobnim doznakama. Podaci Svjetske banke za prošlu godinu pokazuju kako su vrijednosti osobnih iseljeničkih doznaka iz inozemstva u Republiku Hrvatsku iznosile 6,739,238.33 milijardi eura.

S druge strane, mi smo se zapitali što domovina čini za svoje suvremene pečalbare i ima li rezultata Ministarstvo demografije i useljeništva u inicijativama povratništva, gdje počiva naša sveopća nada u demografski i gospodarski rast Lijepe Naše. Demografska obnova Hrvatske više nije pitanje izbora, već imperativ vremena i izraz nužnosti kako su brojna hrvatska naselja opustjela osobito u rubnim istočnim područjima naše zemlje. Uz poticaje za veći broj novorođenih, država računa i na povratak iseljenih Hrvata, nudeći im financijske olakšice i podršku kroz Ministarstvo demografije i useljeništva.

Poznato je kako je aktualni iseljenički val od ulaska RH u EU najviše pogodio Zagrebačku županiju i grad Zagreb te Slavoniju, Baranju i Srijem. Slijedom tih statističkih pokazatelja ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić sudjelovao je tako na 20. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja se održala ovih predblagdanskih dana na krajnjem istoku Lijepe Naše u Iloku. Na području pet slavonskih županija provedeno je, prema ocjeni Savjeta, gotovo 165.000 raznih infrastrukturnih projekata čija je ukupna vrijednost dosegnula 4,9 milijardi eura, a koji neupitno stvaraju znatno prikladnije uvjete za održivi povratak iseljenika.

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić u svom je izlaganju na Savjetu istaknuo kako je Ministarstvo u 2025. godini za demografske mjere izdvojilo rekordnih 698 milijuna eura, dok u 2026. godini proračun raste na 822 milijuna eura, što je povećanje od 18 posto…

„Prema projekcijama, proračun Ministarstva u 2027. i 2028. godini iznosit će 844, odnosno 845 milijuna eura, što jasno pokazuje dugoročnu predanost Vlade Republike Hrvatske za demografsku revitalizaciju“, pojasnio je ministar gorljivu želju domovinskih struktura za jačanjem povratništva.

Govoreći na Savjetu za Slavoniju, Baranju i Srijem o provedenim projektima, istaknuo je kako je gradovima i općinama uoči blagdana dodijeljeno još 22,2 milijuna eura za ulaganja u dječje vrtiće i igrališta, pri čemu je značajan dio sredstava usmjeren upravo na Slavoniju, Baranju i Srijem, ukupno 6.9 milijuna eura za novih 180 projekata.

Nadalje, Šipić je dodao kako je Ministarstvo osiguralo 1,2 milijuna eura za projekte udruga usmjerene podršci roditeljstvu od kojih je 304.000 eura za zaklade s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Ova ulaganja izjednačavaju razvoj istočnog područja Republike Hrvatske, gdje se očekuje veći broj povratnika raseljenih tijekom Domovinskoga rata diljem EU-a. Kada je u pitanju povratništvo Vlada RH i Ministarstvo useljeništva i demografije doista su napravili velike iskorake. Ministar se osvrnuo i na mjere za povratnike te revitalizaciju depopuliranih područja kroz jačanje gospodarske aktivnosti.

Prema njegovim naglascima podsjećamo kako su od 1. siječnja 2025. povratnici oslobođeni poreza na dohodak na razdoblje od pet godina, a Ministarstvo ima za tu mjeru zaprimljeno već više od 11 tisuća prijava…

„Uz to, kroz suradnju s HAMAG-BICRO-om naše domovinske vlasti na državnoj i lokalnoj razini potiču poduzetništvo u potpomognutim siromašnijim područjima kako bismo demografsku obnovu povezali s gospodarskim razvojem“, istaknuo je ministar Šipić.

Zaključno, ministar je najavio sljedeće korake Ministarstva demografije i useljeništva: „Radimo na Zakonu o demografskoj revitalizaciji kojim ćemo povezati sve razine vlasti u jedinstvenu demografsku politiku, a paralelno analiziramo novi model doplatka za djecu. Naš cilj je jasan – stvoriti uvjete u kojima će svako dijete u Hrvatskoj imati jednaku podršku, a svaka obitelj sigurnost“.

Prvi rezultati Vladinih mjera vraćaju desetke tisuća raseljenih Hrvata

O demografskoj obnovi govorio je također ovih dana i državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš. On je istaknuo kako se mjerom koju provodi Vlada RH „Biram Hrvatsku“ u zemlju vratilo ove godine više od 1360 osoba. Pokrenuli su svoj posao, osiguravaju lijep život svojim obiteljima te pri tome zapošljavaju i nove radnike. Prema njegovim riječima, građevina je najpopularnija branša za pokretanje posla u Hrvatskoj, ali tu je i cijeli niz drugih industrija poput rastućeg lukrativnoga IT sektora. Ono što svakako veseli je da ima onih povratnika koji posjeduju visoko sofisticirana znanja, mnogo je takvih primjera prijenosa znanja iz tehnološki naprednijih zemalja, dodao je. Trend povratka je primjetan u svim dijelovima Hrvatske, ali svakako prednjače Zagreb i Slavonija…

„Prije svega i mi u RH učimo s vremenom koje su potrebe naših državljana iz inozemstva, tako da kreiramo i cijeli niz usluga koje su njima potrebne. Vrtić, škola, mogućnost učenja hrvatskog jezika djece rođene u višejezičnim sredinama hrvatskih dijasporskih zajednica diljem svijeta na čemu je ministarstvo s partnerima iznimno puno radilo. Tako da sad imamo učenje hrvatskog jezika potpuno za naše povratnike do C1 razine. Zatim tu imamo pitanje reguliranja boravka u smislu državljanstva. Godišnje se u Hrvatsku vrati oko deset tisuća iseljenika, što nas posebno veseli budući da je riječ o višečlanim obiteljima”. otkrio je.

Državni tajnik Vidiš istaknuo je višestruka pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu te neospornu statističku činjenicu kako hrvatsko gospodarstvo raste već 19 kvartal za redom. Ukazao je na činjenicu kako u Hrvatskoj napokon rastu i plaće te se s gospodarskim napretkom otvaraju i nova radna mjesta. Naveo je da je na nedavnoj sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća predstavljeno koliko Hrvatska ulaže u mjere aktivne politike zapošljavanja, uključujući i mjeru samozapošljavanja.

Osjećaju se snažne promjene u trendovima, jer je doista malo država koje nude 20.000 eura bespovratnih sredstava za pokretanje vlastitog posla. Podsjetimo kako su hrvatski građani najviše odlazili iz zemlje do 2017. godine, kada je prosječna plaća iznosila oko 700 eura u današnjoj vrijednosti, a minimalna plaća bila ispod 3.000 kuna. Prema općoj ocjeni situacija se pred kraj tekuće godine znatno promijenila, i dočekujemo Božić s rekordno niskom nezaposlenošću, rekordno visokom zaposlenošću i plaćama koje su primjerenije nego ranije, što jasno upućuje na preokret trendova – stvarajući optimistično ozračje i realnije nade za daljnji rast u 2026. godini. Hrvatska prema statistikama već nekoliko godina bilježi pozitivan migracijski saldo. Istina, taj saldo ne proizlazi isključivo iz povrataka hrvatskih državljana, ali je povratak hrvatskih građana ipak snažno vidljiv i u podatku kako se na godišnjoj razini prosječno vraća oko deset tisuća naših sugrađana.

Ozračje dobrosusjedstva

Vlada Republike Hrvatske pred blagdane je usvojila Odluku o trogodišnjem Programu potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2025. – 2027. godine, osiguravši iz Državnog proračuna RH ukupno 8,7 milijuna eura (2,9 milijuna eura na godišnjoj razini) u svrhu poticanja gospodarskog razvoja lokalne zajednice. Ova Odluka potvrđuje trajnu predanost Vlade RH jačanju položaja Hrvata u BiH, s primarnim ciljem stvaranja novih poslovnih prilika i povećanja zaposlenosti, kao jedinih bitnih preduvjeta za ostanak i povratak hrvatskog naroda na tim područjima.

Provedbom Programa Vlada Republike Hrvatske nastoji doprinijeti stvaranju poticajnog poslovnog okruženja u susjedstvu, razvoju obrtništva i malog gospodarstva, otvaranju novih radnih mjesta, jačanju gospodarske infrastrukture i unapređenju lokalnih razvojnih kapaciteta. Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem natječajnih procedura županijama/kantonima u BiH i bit će usmjerena na poticanje mikro, malih i srednjih tvrtki. To uključuje potpore za ulaganja u modernizaciju poslovanja, digitalizaciju, energetsku učinkovitost, te razvoj poduzetničke infrastrukture i prekogranične gospodarske suradnje.

Eto razloga da i vi razmislite o mogućem povratničkom pothvatu ma gdje trenutačno slavili Božić, koji vam od srca čestitamo.

Ključne riječi #Ivan Šipić #povratak u domovinu #Vesna Kukavica