Zagreb

Vlada RH proglasila četiri nova projekta od strateškog značaja za Hrvate izvan RH

27. travnja 2026. u 16:01

Potrebno za čitanje: 4 min

Dijaspora.hr

Vijesti

FOTO: vlada.gov.hr

Na 162. sjednici Vlada Republike Hrvatske donijela je odluke koje unapređuju položaj i kvalitetu života, doprinose očuvanju i njegovanju nacionalnog identiteta, hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te utječu na jačanje povezanosti Hrvata izvan Republike Hrvatske s Lijepom Našom.

Do 60 tisuća eura za projekte povratka Hrvata u BiH

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Javni poziv za podnošenje prijava za financiranje projekata za 2026. godinu kojim se potiče povratak Hrvata i stvaraju bolji životni uvjeti u Bosni i Hercegovini. U Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ističu da sufinancirani projekti i aktivnosti na ovom natječaju obuhvaćaju obnovu ili izgradnju […]

Tako su novim projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske proglašeni: „Obnova franjevačkog samostana Jajce“ Franjevačkog samostana sv. Luke, Jajce, „Institucionalno osnaživanje Hrvatskog centra u Beču“ Hrvatskog centra Beč, „Infrastrukturna obnova hrvatskog doma“ Hrvatskog društva Velebit, Göteborg, te „Projekti Hrvatskog etničkog instituta“ Hrvatskog etničkog instituta, Chicago.

Tijekom svoje duge povijesti, franjevci i Hrvati Središnje Bosne, pa tako i Hrvati grada Jajca, doživjeli su brojna razaranja i progone, uključujući i posljednji rat u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.). U tom razdoblju, Hrvati Jajca su prognani, srušena je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, dok je veći dio franjevačkog samostana sv. Luke teško i trajno oštećen. Nakon povratka iz prognanstva (u rujnu 1995. godine), fratri u Jajcu su, zbog nemogućnosti boravka u razrušenom samostanu, bili primorani stanovati u privatnoj kući. Misna slavlja u to su se vrijeme održavala u dvorani obližnje osnovne škole ili u drvenoj baraci.

Nakon djelomične obnove, franjevci su se u rujnu 1999. godine vratili u samostan te su istodobno započeli pripremu projektne dokumentacije za izgradnju nove župne crkve. U međuvremenu je crkva izgrađena, uređen je interijer kripte te djelomično i unutrašnjost crkve. Međutim, završni radovi na uređenju crkve još uvijek nisu dovršeni. Za završetak svih predviđenih radova potrebno je osigurati sredstva u ukupnom iznosu od 1.100.000,00 eura.

Franjevački samostan u Jajcu ima izniman značaj za Hrvate ovog grada, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Osim duhovnog, kulturnog i povijesnog značaja, obnova i završetak radova na Franjevačkom samostanu i župnoj crkvi u Jajcu ima i svoj simbolički karakter jer nosi poruku nade, mira i sigurne budućnosti te je trajni zalog održivog ostanka i razvoja ovog kraja u kojem je Katolička crkva, posebice franjevci, oduvijek bila jedan od ključnih čimbenika očuvanja ne samo vjerskog već i kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Za projekt Obnova franjevačkog samostana Jajce u 2026. godini bit će izdvojeno 300.000,00 eura.

Dostupno 1,8 milijuna eura za programe i projekte Hrvata izvan RH. Evo koji su uvjeti prijave…

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva zbog ostvarenja financijske potpore za 2026. godinu. Na Javni natječaj mogu se javiti organizacije hrvatskog iseljeništva (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i ostale organizacije) koje su se opredijelile za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su predmet financiranja… […]

Vlada Republike Hrvatske od 2018. godine pruža sustavnu potporu projektima hrvatske nacionalne manjine od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što se pokazuje kao učinkovita potpora i važan poticaj dodatnom osnaživanju etničke, kulturne i jezične samosvijesti hrvatskih manjinskih zajednica i jačanju položaja hrvatske nacionalne manjine kao aktivnog čimbenika u domicilnim državama.

Hrvatski centar u Beču ključna je organizacija hrvatske zajednice u Republici Austriji koja djeluje kao kulturno, društveno i identitetsko središte, a posebno je važan jer povezuje dvije sastavnice zajednice, autohtonu hrvatsku nacionalnu manjinu (gradišćanske Hrvate) i hrvatske doseljenike u Beču.

Osim u okupljanju Hrvata, Hrvatski centar u Beču djeluje kao krovna organizacija brojnih udruga i mjesto je njihovih aktivnosti, osigurava snažniji društveni i politički glas Hrvatima u Beču i Austriji, provodi kulturne programe, znanstvene skupove i jezične tečajeve za sve dobne skupine na standardnom i gradišćansko-hrvatskom jeziku, razvija i jača dvojezični obrazovni sustav, promovira hrvatsku kulturu, tradiciju i identitet u Beču i dr.

Iako se oslanja na predanost svojih članica i članova, za dugoročno djelovanje Hrvatskog centra nužan je stabilan institucionalni i financijski okvir. Nakon više od 30 godina razvoja, njegov postignuti status treba ne samo očuvati nego i dalje razvijati, a bez sigurnih organizacijskih i financijskih uvjeta prijeti mu gubitak prostora i slabljenje strukture, što bi značilo nepovratan gubitak važne kulturne, obrazovne i identitetske institucije hrvatske zajednice u Beču.

Za projekt Institucionalno osnaživanje Hrvatskog centra u Beču u 2026. godini bit će izdvojeno 200.000,00 eura

Posebni interes Republike Hrvatske jest podupiranje specifičnih potreba i konkretnih aktivnosti hrvatskih iseljeničkih zajednica u svim područjima bitnim za očuvanje i njegovanje hrvatskog jezika i identiteta, razvijanje suradnje te zaštite prava i interesa. Isto je moguće ostvariti pružanjem financijske potpore projektima hrvatskih iseljeničkih zajednica.

Hrvatsko društvo Velebit iz Göteborga jedna je od najznačajnijih organizacija hrvatske zajednice u Kraljevini Švedskoj. Utemeljeno je 15. siječnja 1964. godine, s nogometom kao primarnom aktivnošću, a kroz godine razvija se u višesekcijsko društvo koje uključuje folklorne sekcije različitih uzrasta, tamburaški orkestar, klapu, rukometne sekcije, kuglanje, sekciju žena i mnoge druge aktivnosti.

Uz privolu švedskih vlasti, Hrvatsko društvo Velebit započelo je gradnju vlastitog doma 1985. godine te je isti dovršen 1987. Izgradnja sportske dvorane započinje 1997. godine, međutim od tada ista nije obnavljana.

Po tehničkom pregledu, švedska komisija zadužena za kontrolu uvjeta u prostorijama u kojima se održavaju sportske, kulturne i druge aktivnosti, izvijestila je Hrvatsko društvo Velebit kako je nužno obnoviti dijelove dvorane kako bi prostor bio siguran za korisnike.

Tako su naveli da je potrebno zamijeniti ventilacijski agregat koji je star 30 godina te kao takav ne ispunjava današnje uvjete, a potrebno je zamijeniti i rasvjetu u dvorani čime će se racionalizirati potrošnja i troškovi električne energije. Također je potrebna zamjena dvoranskog poda koji zbog istrošenosti može dovesti do ozljeda korisnika te je potrebna ugradnja rampe i dizala za osobe sa invaliditetom kako bi svi korisnici imali jednak pristup dvoranskim prostorijama.

Sveukupni trošak obnove će iznositi 3.193.246,00 švedskih kruna od čega će dio troškova koji se odnosi na trošak PDV-a podnijeti švedske institucije, dio troškova će snositi samo društvo podizanjem bankovnog zajma, dok se predlaže da se preostali iznos osigura iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Za projekt Infrastrukturna obnova hrvatskog doma u 2026. godini predlaže se izdvojiti 101.000,00 eura.

Zagrebačka županija dodjeljuje 70 tisuća eura Hrvatima izvan RH

Zagrebačka županija raspisala je Javni poziv za dodjelu donacija za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske u ovoj godini. Cilj mu je očuvanje identiteta te poticanje različitih društvenih aktivnosti hrvatskih zajednica u inozemstvu, a za tu je namjenu osigurala 70 tisuća eura. Donacije su namijenjene neprofitnim organizacijama koje djeluju izvan Hrvatske, a zastupaju interese Hrvata u Bosni […]

Hrvatski etnički institut osnovan je 1974. godine u Chicagu s ciljem sustavnog prikupljanja, očuvanja i istraživanja arhivske građe o Hrvatima u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Institut vodi Hrvatska franjevačka kustodija Svete Obitelji, a kroz više od pet desetljeća rada izrastao je u središnje mjesto čuvanja povijesne memorije hrvatske zajednice u Sjevernoj Americi. Danas Institut čuva više od 13 tisuća knjiga, publikacija, župnih spomenica i matica, kao i gotovo 800.000 dokumenata koji svjedoče o društvenom, političkom, kulturnom i crkvenom životu Hrvata u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi te predstavlja najopsežniju zbirku ove vrste izvan Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske 2024. godine proglasila je projekt Hrvatskog etničkog instituta pod nazivom „Digitalizacija dokumenata i obnova prostora“ projektom od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Projekt je bio usmjeren na digitalizaciju i dugoročno očuvanje arhivske građe te obnovu arhivskog prostora radi osiguravanja primjerenih uvjeta pohrane, a za njegovu provedbu dodijeljena je financijska potpora u iznosu od 150.000,00 eura.

U 2026. i 2027. godini planira se nastavak razvoja Hrvatskog etničkog instituta kroz projekt „Projekti Hrvatskog etničkog instituta”, koji predviđa uređenje prostorija nekadašnje tiskare i njegovu prenamjenu u modernu i funkcionalnu knjižnicu. Projekt se namjerava izvoditi u dvije faze: 1. faza uključivat će demontažu i građevinske radove ukupne vrijednosti 300.000,00 američkih dolara i provodila bi se tijekom 2026. godine, a 2. faza uključivat će preostale građevinske radove tijekom 2027. godine u istom iznosu. Institut će ovim projektom dodatno učvrstiti svoju ulogu trajne i strateške ustanove u očuvanju i istraživanju hrvatske baštine u Sjevernoj Americi.

Ministarstvo demografije i useljeništva: Cilj nam je vratiti Hrvate iz Njemačke i Irske, ali i potomke naših iseljenika iz Južne Amerike!

Ministarstvo demografije i useljeništva predstavilo je znanstveni savjet za izradu Zakona o demografskoj obnovi, čiji cilj je uspostaviti cjelovit okvir za provedbu demografskih mjera na svim razinama vlasti. Poseban naglasak stavlja se na pronatalitetne politike, poticanje povratka hrvatskog iseljeništva te uključivanje demografske perspektive u ključne javne politike. Demografija koja je istaknuta kao jedan od prioriteta […]

Za projekt Projekti Hrvatskog etničkog instituta u 2026. godini bit će izdvojeno 250.000,00 eura.

Vlada Republike Hrvatske donijela je i odluku o nastavku potpore za 11 projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.