Filić – Kruč – Mundimitar
FOTO: fra Jerko Kolovrat
U jugoistočnoj talijanskoj regiji Molise predstavljena je knjiga “Moliški Hrvati. Filić – Kruč – Mundimitar”, autora fra Petra Milanovića Trape, koji je 17 godina djelovao među moliškim Hrvatima, javlja IKA.
U 60. godini života danas je iznenada preminuo Antonio Sammartino, istaknuti moliški kulturni djelatnik i etablirani hrvatsko-talijanski publicist. Iza njega među moliškim Hrvatima u Italiji ostaju kapitalna leksikološka djela kao što su: Rječnik moliškohrvatskoga govora Mundimitra (suautor s Agostinom Piccoli) i Gramatika moliškohrvatskoga jezika. Upravo je Antonio Sammartino zaslužan za tiskanje te leksikološke riznice s […]
Djelo je talijanski prijevod doktorskog rada „Tri župe moliških Hrvata: Filić, Kruč i Mundimitar“, koje je fra Petar 16. prosinca 2020. obranio na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Talijansko izdanje ima i nekoliko priloga.
Autor obrađuje povijest triju župa talijanske biskupije Termoli-Larino: Župe sv. Marije Carigradske – Filić (S. Maria di Costantinopoli – San Felice del Molise), Župe sv. Marije Ester – Kruč (S. Maria Ester – Acquaviva Collecroce) i Župe sv. Lucije djevice i mučenice – Mundimitar (S. Lucia Vergine e Martire – Montemitro), u kojima oko pet stoljeća žive moliški Hrvati. U knjizi se analiziraju jezik, običaji, tradicije i pastoralni život moliškohrvatskih zajednica.
Fra Šimun Markulin, asistent na Katedri moralnog bogoslovlja Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, istaknuo je da predstavljaju knjigu i predaju javnosti plod višegodišnjeg istraživanja i rada, a sve je započelo fra Petrovim dolaskom u Kruč 1983.
“Naime, te je godine fra Šimun Šipić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, odredio da fra Petar ide među moliške Hrvate. Tako je nastavljena živa veza između Splita i moliških Hrvata, a prvi franjevac koji je povezao naše krajeve i naše ljude bijaše upravo sv. Franjo, koji je boravio i u Dalmaciji i u Moliseu”, rekao je fra Šimun.
Početkom studenoga 2018. godine upoznala sam gospođu Maju Cvjetičanin, lektoricu hrvatskoga jezika na rimskom Sveučilištu „La Sapienza“, koja je upravo bila stigla na novu dužnost. Tijekom boravka gospođe Cvjetičanin u Rimu ostale smo u stalnom kontaktu te je jedan od postignutih rezultata suradnje i intervju o lektoratu hrvatskoga jezika, vrijednoj inicijativi dugogodišnje tradicije. Možete li […]
Moliški Hrvati stoljećima nisu imali osobite veze sa zemljom iz koje su pred Osmanlijama izbjegli njihovi preci. Stanje se počelo mijenjati u 20. stoljeću, a osobit doprinos u uspostavljanju novih puteva zajedništva dali su svećenici i časne sestre iz Hrvatske. Započinjemo s kardinalom Franjom Šeperom, zagrebačkim nadbiskupom, koji je 1967. posjetio moliške Hrvate.
Autor detaljno navodi pastoralne, znanstvene, umjetničke i sportske aktivnosti koje su se događale u organizaciji ili uz sudjelovanje svećenika iz Hrvatske.
“Iz navedenih aktivnosti iščitava se konstantno nastojanje oko očuvanja katoličke vjere i morala; kao i želja da se zajedničkim snagama promovira jezik moliških Hrvata, kultura i običaji. I u tome su imali dosta uspjeha, a nemali doprinos nastojanjima predstavnika Katoličke Crkve dale su i druge institucije, kao što su: Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Rimu; gradonačelnici Kruča, Filića i Mundimitra, Regija Molise sa sjedištem u Campobassu; osnovna škola Nicola Neri u Kruču i dr”, naglasio je fra Šimun.
Djelo ima 372 stranice, a 300 primjeraka tiskano je u nakladi Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Crkve u svijetu.
Đuro Baglivi bio je izvrstan praktični liječnik budući da je držao odvojenima praksu od teorije te je odbio i osudio apstraktno filozofiranje i prazno umovanje liječnika tog razdoblja. Dao je novu, veliku važnost starome hipokratskom empirizmu, osnovanom na iskustvu i rasuđivanju. Đuro Baglivi rodio se 8. rujna 1668. u Dubrovniku, otac Vlaho podrijetlom je iz […]
“Autor je vješto pazio da navedeno prikaže na cjelovit i znanstven način; da iznese sve relevantne činjenice kojima se odlikuje život moliškohrvatske zajednice, sve njihove jezične i društvene specifičnosti, posebice njihovu oslonjenost na tradicijsku kulturu. Šesto poglavlje svojevrsna je kronologija (dnevnik) onoga što je okarakteriziralo hrvatske zajednice u Moliseu posljednjih pedesetak godina”, zaključio je fra Šimun Markulin.
Predstavljanje je održano na talijanskom jeziku u tri mjesta: Filić (10. prosinca), Mundimitar (11. prosinca) i Kruč (12. prosinca 2021.), javlja IKA.
